Dragi i drage,
odgovorio sam na vaša nova pitanja koja su pristigla u rubriku „Pitaj psihologa“. Tokom ljeta pravimo malu pauzu i odmor, ali nastavljamo odmah u septembru kada ću vam pored odgovora spremiti i nove tekstove iz oblasti kliničke psihologije, psihoterapije i mentalnog zdravlja. Hvala vam na povjerenju, inspiraciji, hrabrosti. Želim vam ugodno ljeto i odmore!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog i edukant iz psihoterapije
U novom intervjuu sa stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja, Ognjen Pjano razgovara s Marijom Vidaković, psihologinjom i psihoterapeutkinjom pod supervizijom, o njenom radu kao školske psihologinje, izazovima s kojima se susreće, emotivnom i intelektualnom razvoju djece te ulozi roditelja i cijele zajednice u digitalnom, emotivnom i intelektualnom opismenjavanju.
Dragi i drage,
novi tekst i novi odgovori su tu! Našu zajedničku rubriku „Pitaj psihologa“ gradimo skoro već dvije godine. S namjerom pišem da je rubrika zajednička, jer pored mojih odgovora, tu su i svjedočanstva o vašim dilemama, previranjima, željama za samonjegom o mentalnom zdravlju i edukacijom o prevenciji psihičkog života.
Idemo u nove priče i izazove, tražeći i jačajući vlastite snage, resurse, šanse. Pišite mi i dalje!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog
Dragi/e psiholjupci,
novi tekst je tu s odgovorima koje sam spremio za vas. Pišite mi i dalje!
Uskoro planiram napisati tekst na temu seksa i seksualnosti, o tome smo ponajmanje pričali u našoj rubrici ,,Pitaj psihologa“, tako da ako imate neke prijedloge o tome šta biste voljeli čitati, slobodno mi ih pošaljite! Takođe, na ovu mi temu možete postaviti i pitanja, ukoliko ih imate.
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog
Dragi svi/e,
novi odgovori su tu. Hvala vam na hrabrosti što dijelite svoje lične priče i što zajedno brinemo i razgovaramo o mentalnom zdravlju. Pozivam vas da mi pišete o vašem utisku i mišljenju da li su vam odgovori zadovoljavajući, te da li imate sugestije i potrebu da u njima nešto dodam. Ukoliko niste zadovoljni odgovorom ili ako nešto previdim, slobodno ponovo pišite i iznesite ono što je ostalo nedorečeno.
Tu sam za vas!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog
Dragi/e psiholjupci/psiholjupke,
napisao sam vam nove odgovore koji se nalaze u ovom tekstu. Iznova me fascinirate i motivišete svojom hrabrošću da podijelite svoje priče, spremnošću da ih podijelite s drugima, te znatiželjom i voljom da se upoznate i brinete o svom mentalnom zdravlju. Slobodno mi pišite i dalje, tu sam i dalje za vas i radujem se prilici da ponudim odgovore na sve vaše dileme, izazove, probleme i psihičke tegobe iz ugla svoje profesije psihologa. Ukoliko se više interesujete za proces psihoterapije, preporučujem vam da pogledate intervjue koje sam radio sa psihoterapeutkinjama različitih škola i pravaca, a koji se nalaze na portalu „Karike“.
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog
Odgovori psihologa 24: „Svijet u meni i oko mene – gdje se dodirujemo, a gdje rastajemo i opraštamo“
Svaki gubitak je uvijek duboko lična priča i nosi veliko breme emocija, posebno tuge i žalovanja, ali i mnogih drugih razmišljanja, stanja i unutrašnjih previranja. Sjetim se uvijek Frojda koji kaže da nakon gubitka bliske osobe nama ostaje ljubav s kojom ne znamo šta bismo radili i koja nas preplavljuje uz sve druge emocije. O žalovanju su pisali mnogi psiholozi, psihijatri i psihoterapeuti koji kažu da nakon stanja šoka, poricanja i ljutnje dolazi tuga. Ali i krivica – da li sam mogao nešto uraditi, da li je moglo biti drugačije. Gubitak ostavlja prazninu, fragmentira naš životni tok, svakodnevno funkcionisanje, a na kraju svega toga ostaje pitanje smisla: Zašto baš meni? Kako dalje? Podrška drugih bliskih osoba je veoma važna i ona može da se ogleda u tome da pruže pomoć kada je u pitanju vraćanje u svakodnevicu, pa do toga da nam pruže razgovor, utjehu, razumijevanje, neku sigurnu luku i bazu. Naravno, podrška stručne osobe (psihijatar, psiholog, psihoterapeut) je posebno važna, utoliko više ako se desi da dalje ne možemo sami, pojavi se nesanica, gubitak volje i apetita, kao i neki drugi znaci koji bi ukazivali na depresivno stanje ili kliničku sliku depresije. Preporučujem ti sledeću literaturu, ako osjećaš da bi ti čitanje u nekoj mjeri moglo pomoći: Irvin Jalom – „Šta je važno na kraju?“, Julia Samuel – „I to će proći“, Džon V. Džejms i Rasel Fridman – „Oporavak od tuge“.
Dragi/e moji/e,
na kraju smo još jedne godine.
Iza nas u našoj rubrici „Pitaj psihologa“ ostaju zapisi o našem zajedničkom trudu, posvećenosti, brizi, samoljubavi i borbi kada je u pitanju edukacija o mentalnom zdravlju. Ostaju zapisi unutrašnjih previranja, nedoumica, izazova, poteškoća. Ostaje hrabrost, smjelost da se skrovita ili manje prijatna mjesta u ličnosti stave pod pero, da se podijele, da se traga k boljem, ljepšem, konstruktivnijem.
U novogodišnjoj noći pored svih čestitki koje ćete uputiti vama dragim i važnim ljudima, sjetite se i sebe. Nazdravite sebi i (po)želite nešto jer, kako kaže Lakan, „želja nosi sa sobom svu našu sudbinu“.
Tu sam i dalje za vas. Pišite!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog
Dragi svi/e,
čitam vaša pitanja i toliko sam ponosan na vašu odlučnost, hrabrost, spremnost da govorite i dijelite svoje priče, ali i da samostalno istražujete i upoznajete sebe, te brinete o svom mentalnom zdravlju i tražite puteve ličnog rasta i razvoja.
Ja sam i dalje tu za vas, slobodno mi pišite, odgovori stižu brzo!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog i edukant iz psihoterapije
Dr. Mile Jevtić je ljekar na specijalizaciji iz psihijatrije. Kroz dosadašnji rad s osobama koje imaju neke od mentalnih problema i tegoba, posebno se zainteresovao za problematiku iz spektra psihotičnih i afektivnih poremećaja, kao i za forenzički aspekt mentalnih poremećaja. U svom radu nastoji nikada da ne zaboravi na prevenciju jer mentalno zdravlje, kako on navodi, nikada ne možemo shvatiti kao odredište, već kao proces. U intervjuu za „Karike.ba“ nastoji „slomiti“ predrasude kada je u pitanju pričanje o mentalnom zdravlju, te dekonstruisati jedan od najčvršćih tabua, a to je odlazak kod psihijatra i traženje stručne pomoći kada je u pitanju mentalno zdravlje. Uputio nas je i u izazove liječenja medikamentima, te se dotaknuo i psihoterapije kao dobre, efikasne i ravnopravne metode u psihijatriji.
Dragi i drage,
nadam se da ste imali lijepo, okrepljujuće, osvježavajuće i strastveno ljeto!
Odmorio je i vaš psiholog s Karika i spreman sam da ponovo odgovaram na sva vaša pitanja, nedoumice i probleme, te da zajedno brinemo i razgovaramo o mentalnom zdravlju. Naravno, pored odgovora na vaša pitanja, planiram vam i dalje pisati o čarima psihoterapije!
Tu sam za vas!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog
Dragi/e psiholjupci/psiholjupke,
napisao sam vam nove odgovore koji se nalaze u ovom tekstu. Postavili/e ste, čini mi se, jako bitna pitanja kada je u pitanju klinički rad psihologa, ali i pitanja odgovornosti, etike i samog načina rada i usluge koju možete dobiti i očekivati od psihologa/psihologinje. Pokušaću da vam odgovorim jasno, decidno i detaljno o ovim temama.
Slobodni ste da mi i dalje pišete o bilo kojem vašem problemu, nedoumici i poteškoćama, a koje se dotiču prevencije i edukacije o mentalnom zdravlju. Dijeljenje vaših iskustava i priča može snažno da djeluje i da ohrabri druge osobe, pružajući im osjećaj da nisu same i da se drugi ljudi, takođe, suočavaju sa sličnim, a opet tako ličnim problemima. Prednost na portalu „Karika.ba“, a u rubrici „Pitaj psihologa“, jeste to što pitanja možete da postavite sasvim anonimno, možete da ukažete koji dio pitanja želite da podijelimo u tekstu ukoliko smatrate da je vaša situacija ili problem prepoznatljiv, te da bi se vaš identitet mogao otkriti u sredini u kojoj živite.
Kada su ove forme komunikacije između psihologa i drugih osoba u pitanju (prepiska, pisana korespodencija) a koje se mogu naći u mnogim objavljenim dnevnicima psihologa, psihijatara i psihoterapeuta (neke su postale jako čitane knjige) ili pak u novinskim člancima, istraživači iz ovih oblasti su našli da javno dijeljenje svog iskustva sa stručnjakom, ali i s drugim osobama (čitateljstvo), može imati katarzičan i oslobađajući efekat u osjećanju anksioznosti, raskidanja stege socijalne izolacije i povlačenja i izlaska ispod tereta stigme. Naravno, to je samo jedan korak kada je u pitanju briga i prevencija o mentalnom zdravlju.
Cilj i neka svrha ove naše rubrike „Pitaj psihologa“, vaših pitanja i mojih odgovora, jeste edukacija i upoznavanje sa simptomima npr. anksioznosti, depresije, paničnih napada, te razrađivanje strategija i upućivanja na ostale, nimalo zanemarljive korake koji mogu biti put izlaza iz psihičkih poteškoća, problema i kriza.
Takođe, upućujem vas i na nacionalnu kampanju u Srbiji kada je u pitanju očuvanje mentalnog zdravlja, a koja je nastala u saradnji Hemofarm fondacije i Filozofskog fakulteta u Beogradu, a uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Ova nacionalna kampanja u Srbiji čini mi se kao jako bitna, osvještavajuća i podržavajuća u regionu kada je u pitanju očuvanje mentalnog zdravlja i borba protiv rastuće depresije i stigme koja prati oboljele. Ovaj pokret za osnaživanje osoba s depresijom nudi mrežu stručne podrške oboljelima i poziva na aktivno angažovanje svih u pomenutoj borbi.
Na sajtu „nesalomivi.rs“ možete naći tekstove stručnjaka psihologa i psihijatara o temi depresije, prevencije mentalnog zdravlja, prepoznavanja prvih simptoma, ozbiljnosti koje mentalne poteškoće mogu da nanesu čovjeku, ali i iznalaženja strategija i mehanizama prevazilaženja stresa i krize, te važnosti neophodne podrške i uloge profesionalca/stručnjaka. Takođe, imate opciju kao i na našem sajtu „Karike.ba“ da postavite pitanje psihologu.
Iskreno vaš,
Pjano mr. Ognjen, klinički psiholog