Dragi/e svi/e,
evo nas na kraju još jedne kalendarske godine! Prije novih želja, možete da se osvrnete na godinu (ili godine) iza vas, sagledate svoja iskustva, budete nježni prema ranjivim mjestima u sebi i date sebi dozvolu za neke nove odluke. Mislim i na one koji takve odluke ne mogu donijeti baš u ponoć koju čekamo (neki euforično, neki razočarano ili tužno), a sve je legitimno i zbog Coca-Cola reklame ne treba da se osjećamo manje bitnima, jer ne možemo ili ne želimo, ili nam nije vrijeme za sve te privlačne slike marketinga. Vrijeme i mjesto za vlastite želje i nove odluke ne mora biti određeno kolektivnim događajem, bitno je da ne odustajemo od njih jer, kako kaže psihoanalitičar Lakan, „želja nosi sa sobom svu našu sudbinu“.
Pišite i dalje, tu sam za vas.
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, psiholog i edukant iz psihoterapije pod supervizijom
Jovana Gajović je diplomirana psihologinja, psihoterapeutkinja u edukaciji Transakcione analize (trenutno pohađa petu godinu edukacije, sertifikovani savjetnik TA). Aktivno se bavi muzikom, preko petnaest godina. Dugogodišnja je aktivistkinja Crvenog krsta, čije principe i danas nosi kroz život (humanost, nezavisnost, nepristrasnost), a koji čine temelj njenih vrijednosti.
Još dok je studirala bila je volonter Udruženja „NARKO-NE“, gdje je radila s djecom iz socijalno ugroženih porodica. Po završetku fakulteta, uporedo je izdala pet autorskih pjesama i uskoro završava album prvenac. Nepune tri godine je radila kao psiholog/savjetnik u Udruženju za porodicu, djecu i odrasle sa poteškoćama u razvoju „Dajte nam šansu“ u Sarajevu, a zatim se prije dvije godine osamostalila i posvetila psihološkom savjetovanju i psihoterapiji. Svoj psihoterapeutski rad i ličnost predstavlja na društvenim mrežama pod nazivom „Mentalna oaza“.
Dragi i drage,
odgovorio sam na vaša nova pitanja koja su pristigla u rubriku „Pitaj psihologa“. Tokom ljeta pravimo malu pauzu i odmor, ali nastavljamo odmah u septembru kada ću vam pored odgovora spremiti i nove tekstove iz oblasti kliničke psihologije, psihoterapije i mentalnog zdravlja. Hvala vam na povjerenju, inspiraciji, hrabrosti. Želim vam ugodno ljeto i odmore!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog i edukant iz psihoterapije
U novom intervjuu sa stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja, Ognjen Pjano razgovara s Marijom Vidaković, psihologinjom i psihoterapeutkinjom pod supervizijom, o njenom radu kao školske psihologinje, izazovima s kojima se susreće, emotivnom i intelektualnom razvoju djece te ulozi roditelja i cijele zajednice u digitalnom, emotivnom i intelektualnom opismenjavanju.
Dragi i drage,
novi tekst i novi odgovori su tu! Našu zajedničku rubriku „Pitaj psihologa“ gradimo skoro već dvije godine. S namjerom pišem da je rubrika zajednička, jer pored mojih odgovora, tu su i svjedočanstva o vašim dilemama, previranjima, željama za samonjegom o mentalnom zdravlju i edukacijom o prevenciji psihičkog života.
Idemo u nove priče i izazove, tražeći i jačajući vlastite snage, resurse, šanse. Pišite mi i dalje!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog
Dragi/e psiholjupci,
novi tekst je tu s odgovorima koje sam spremio za vas. Pišite mi i dalje!
Uskoro planiram napisati tekst na temu seksa i seksualnosti, o tome smo ponajmanje pričali u našoj rubrici ,,Pitaj psihologa“, tako da ako imate neke prijedloge o tome šta biste voljeli čitati, slobodno mi ih pošaljite! Takođe, na ovu mi temu možete postaviti i pitanja, ukoliko ih imate.
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog
Dragi i drage,
novi odgovori na vaša pitanja su tu. Ohrabrujem vas da mi pišite na portalu karike.ba, u rubruci „Pitaj psihologa“ – sasvim anonimno i besplatno. Cilj nam je da što više razgovaramo i edukujemo se o mentalnom zdravlju, da brinemo o njemu i preveniramo poteškoće!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog i edukant iz psihoterapije pod supervizijom
Želeći vam približiti različite psihoterapijske pravce i tako produbiti vaše znanje o psihoterapiji i mentalnom zdravlju, Ognjen Pjano, klinički psiholog naše stalne rubrike „Pitaj psihologa“, donosi vam novi intervju i nastavak razgovora sa psihoterapeutima i psihoanalitičarima. Sa psihologinjom i psihoterapeutkinjom u edukaciji Asimom Bratanović razgovorao je o savremenim simptomima u psihoterapeutskim ordinacijama, vrijednosti i značaju psihoterapeutskog procesa, odrastanju i onim manje lijepim mjestima u njemu, često traumatskim, koja nose breme patnje. Bratanović nas senzibiliše o međusobnoj povezanosti učenja, rasta i upoznavanja s obje strane kauča, između klijenta i terapeuta. Otvara, uvijek pomalo vulnerbilna, pitanja roditeljstva i njegovog odnosa prema međugeneracijskoj traumi, te načinu izlaska iz začaranog kruga – putem svjesnog roditeljstva kroz edukaciju i učenje.
Odgovori psihologa 24: „Svijet u meni i oko mene – gdje se dodirujemo, a gdje rastajemo i opraštamo“
Svaki gubitak je uvijek duboko lična priča i nosi veliko breme emocija, posebno tuge i žalovanja, ali i mnogih drugih razmišljanja, stanja i unutrašnjih previranja. Sjetim se uvijek Frojda koji kaže da nakon gubitka bliske osobe nama ostaje ljubav s kojom ne znamo šta bismo radili i koja nas preplavljuje uz sve druge emocije. O žalovanju su pisali mnogi psiholozi, psihijatri i psihoterapeuti koji kažu da nakon stanja šoka, poricanja i ljutnje dolazi tuga. Ali i krivica – da li sam mogao nešto uraditi, da li je moglo biti drugačije. Gubitak ostavlja prazninu, fragmentira naš životni tok, svakodnevno funkcionisanje, a na kraju svega toga ostaje pitanje smisla: Zašto baš meni? Kako dalje? Podrška drugih bliskih osoba je veoma važna i ona može da se ogleda u tome da pruže pomoć kada je u pitanju vraćanje u svakodnevicu, pa do toga da nam pruže razgovor, utjehu, razumijevanje, neku sigurnu luku i bazu. Naravno, podrška stručne osobe (psihijatar, psiholog, psihoterapeut) je posebno važna, utoliko više ako se desi da dalje ne možemo sami, pojavi se nesanica, gubitak volje i apetita, kao i neki drugi znaci koji bi ukazivali na depresivno stanje ili kliničku sliku depresije. Preporučujem ti sledeću literaturu, ako osjećaš da bi ti čitanje u nekoj mjeri moglo pomoći: Irvin Jalom – „Šta je važno na kraju?“, Julia Samuel – „I to će proći“, Džon V. Džejms i Rasel Fridman – „Oporavak od tuge“.
Dragi/e moji/e,
na kraju smo još jedne godine.
Iza nas u našoj rubrici „Pitaj psihologa“ ostaju zapisi o našem zajedničkom trudu, posvećenosti, brizi, samoljubavi i borbi kada je u pitanju edukacija o mentalnom zdravlju. Ostaju zapisi unutrašnjih previranja, nedoumica, izazova, poteškoća. Ostaje hrabrost, smjelost da se skrovita ili manje prijatna mjesta u ličnosti stave pod pero, da se podijele, da se traga k boljem, ljepšem, konstruktivnijem.
U novogodišnjoj noći pored svih čestitki koje ćete uputiti vama dragim i važnim ljudima, sjetite se i sebe. Nazdravite sebi i (po)želite nešto jer, kako kaže Lakan, „želja nosi sa sobom svu našu sudbinu“.
Tu sam i dalje za vas. Pišite!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog
Dragi svi/e,
čitam vaša pitanja i toliko sam ponosan na vašu odlučnost, hrabrost, spremnost da govorite i dijelite svoje priče, ali i da samostalno istražujete i upoznajete sebe, te brinete o svom mentalnom zdravlju i tražite puteve ličnog rasta i razvoja.
Ja sam i dalje tu za vas, slobodno mi pišite, odgovori stižu brzo!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog i edukant iz psihoterapije
Dr. Mile Jevtić je ljekar na specijalizaciji iz psihijatrije. Kroz dosadašnji rad s osobama koje imaju neke od mentalnih problema i tegoba, posebno se zainteresovao za problematiku iz spektra psihotičnih i afektivnih poremećaja, kao i za forenzički aspekt mentalnih poremećaja. U svom radu nastoji nikada da ne zaboravi na prevenciju jer mentalno zdravlje, kako on navodi, nikada ne možemo shvatiti kao odredište, već kao proces. U intervjuu za „Karike.ba“ nastoji „slomiti“ predrasude kada je u pitanju pričanje o mentalnom zdravlju, te dekonstruisati jedan od najčvršćih tabua, a to je odlazak kod psihijatra i traženje stručne pomoći kada je u pitanju mentalno zdravlje. Uputio nas je i u izazove liječenja medikamentima, te se dotaknuo i psihoterapije kao dobre, efikasne i ravnopravne metode u psihijatriji.