Odgovori psihologa 27: „Mjesta za želje i nove odluke“

Dragi/e svi/e,
evo nas na kraju još jedne kalendarske godine! Prije novih želja, možete da se osvrnete na godinu (ili godine) iza vas, sagledate svoja iskustva, budete nježni prema ranjivim mjestima u sebi i date sebi dozvolu za neke nove odluke. Mislim i na one koji takve odluke ne mogu donijeti baš u ponoć koju čekamo (neki euforično, neki razočarano ili tužno), a sve je legitimno i zbog Coca-Cola reklame ne treba da se osjećamo manje bitnima, jer ne možemo ili ne želimo, ili nam nije vrijeme za sve te privlačne slike marketinga. Vrijeme i mjesto za vlastite želje i nove odluke ne mora biti određeno kolektivnim događajem, bitno je da ne odustajemo od njih jer, kako kaže psihoanalitičar Lakan, „želja nosi sa sobom svu našu sudbinu“.
Pišite i dalje, tu sam za vas.
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, psiholog i edukant iz psihoterapije pod supervizijom

 

Pitanje br. 83:

„Zdravo, možete li mi reći koliko zaista self help literatura može pomoći kada je u pitanju psihološka pomoć?“

Odgovor:

Kvalitetna literatura, a među njom svakako ima i one self-help (šta je kvalitetna self-help literatura možemo razmotriti u nekom narednom tekstu), može pomoći da se edukujemo o mentalnom zdravlju i unutrašnjem, psihičkom životu, emocionalnoj pismenosti, komunikaciji. Literatura nosi potencijal da nas podstakne da promišljamo svoja stanja, doživljaje ili da se poistovjećivanjem stavimo na mjesto drugoga. Ipak, kada je u pitanju tretiranje psiholoških tegoba i poteškoća, susret sa stručnjakom je potreban, poželjan, a ponekad i neophodan.  Kako nam psihoterapeutska i psihološka literatura sve više otkriva – razboljevamo se u odnosima, ali kroz odnose se i oporavljamo, repariramo, učimo novom. U psihoterapijskom tretmanu okosnica procesa je odnos terapeuta i klijenta.

Pitanje broj 84:

„Da li moje javljanje psihologu može garantirati da neću biti poslat kod psihijatra?“

Odgovor: 

Pozdrav za tebe. Smatram da takav stav oštre razlike odlaska kod psihijatra i psihologa može dovesti do neugodnih emocija. Psihijatar i psiholog čine stručni, multidisciplinarni tim koji dobrom saradnjom i međusobnom komunikacijom mogu postići dobre i efikasne rezultate u radu s klijentima. Ponekad psiholog na osnovu svoje procjene koja uključuje i primjenu psiholoških testova može predložiti odlazak kod psihijatra, ali to ne znači da je neko „nepopravljiv“, „lud“ i da mu „nema pomoći“. To znači da psiholog smatra da je i pored njegove intervencije potrebna i pomoć psihijatra. Takođe, psihijatar može predložiti posjetu psihologu. Odlazak kod psihijatra ili psihologa ne treba da odražava stereotip „ako odem onda sam nešto (neprijatno ili nepodnošljivo)“ već preuzimanje odgovornosti svih strana (i klijenta i stručnjaka), sagledavanje poteškoća i osmišljavanje individualnog tretmana (za svaku osobu prilagođen pristup) koji vodi k poboljšanju mentalnog zdravlja i kvalitetu života. Tu sam za još tvojih pitanja.

Pitanje broj 85: 

„Pozdrav, kada psihičke teškoće zahtevaju lekove i zavisi li od težine teškoća?“

Odgovor: 

Pozdrav i za tebe. Tvoje pitanje ulazi u domen kliničke psihijatrije, ali ću ti ponuditi odgovor. Kada osoba koja dolazi na razgovor kod psihologa ili seanse kod psihoterapeuta osjeća preplavljenost nekim neprijatnim ili nepodnošljivim emocijama, mislima, hroničnim stanjima nelagode ili narušenim raspoloženjem, te psiholog/psihoterapeut procijeni da takvo stanje klijenta prevazilazi domen njihovog rada, onda po etičkom kodeksu struke predlaže posjetu psihijatra koji procjenjuje psihičko funkcionisanje i odlučuje kako će djelovati u sklopu svoje profesije. U principu, odgovor je jasan i već si i sam odgovorio: stanja koja ne uspijevamo da riješimo samostalno ili na psihoterapiji, koja ometaju naše svakodnevno funkcionisanje i narušavaju kvalitet života ili koja prijete da naruše psihičko zdravlje mogu zahtijevati psihofarmakološki tretman.

 

Najčitaniji tekstovi

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od kreiranja Države Izrael do  Jomkipurskog rata 1973. godine
Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Ljubav u vrijeme ratnog ludila
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Ko će pobijediti čovjeka?
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Nindža, zaostala, bezgrešna ili nepropisno pokrivena – lične priče žena s hidžabom u BiH
Zlatna Karika Haris Babić: Ljudi mogu biti uzrok ekstremnih vremenskih pojava
Koji fakultet upisati – državni ili privatni?
More Stories
Star Wars u raljama šovinizma