
Dragi/e psiholjupci/psiholjupke,
napisao sam vam nove odgovore koji se nalaze u ovom tekstu. Postavili/e ste, čini mi se, jako bitna pitanja kada je u pitanju klinički rad psihologa, ali i pitanja odgovornosti, etike i samog načina rada i usluge koju možete dobiti i očekivati od psihologa/psihologinje. Pokušaću da vam odgovorim jasno, decidno i detaljno o ovim temama.
Slobodni ste da mi i dalje pišete o bilo kojem vašem problemu, nedoumici i poteškoćama, a koje se dotiču prevencije i edukacije o mentalnom zdravlju. Dijeljenje vaših iskustava i priča može snažno da djeluje i da ohrabri druge osobe, pružajući im osjećaj da nisu same i da se drugi ljudi, takođe, suočavaju sa sličnim, a opet tako ličnim problemima. Prednost na portalu „Karika.ba“, a u rubrici „Pitaj psihologa“, jeste to što pitanja možete da postavite sasvim anonimno, možete da ukažete koji dio pitanja želite da podijelimo u tekstu ukoliko smatrate da je vaša situacija ili problem prepoznatljiv, te da bi se vaš identitet mogao otkriti u sredini u kojoj živite.
Kada su ove forme komunikacije između psihologa i drugih osoba u pitanju (prepiska, pisana korespodencija) a koje se mogu naći u mnogim objavljenim dnevnicima psihologa, psihijatara i psihoterapeuta (neke su postale jako čitane knjige) ili pak u novinskim člancima, istraživači iz ovih oblasti su našli da javno dijeljenje svog iskustva sa stručnjakom, ali i s drugim osobama (čitateljstvo), može imati katarzičan i oslobađajući efekat u osjećanju anksioznosti, raskidanja stege socijalne izolacije i povlačenja i izlaska ispod tereta stigme. Naravno, to je samo jedan korak kada je u pitanju briga i prevencija o mentalnom zdravlju.
Cilj i neka svrha ove naše rubrike „Pitaj psihologa“, vaših pitanja i mojih odgovora, jeste edukacija i upoznavanje sa simptomima npr. anksioznosti, depresije, paničnih napada, te razrađivanje strategija i upućivanja na ostale, nimalo zanemarljive korake koji mogu biti put izlaza iz psihičkih poteškoća, problema i kriza.
Takođe, upućujem vas i na nacionalnu kampanju u Srbiji kada je u pitanju očuvanje mentalnog zdravlja, a koja je nastala u saradnji Hemofarm fondacije i Filozofskog fakulteta u Beogradu, a uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Ova nacionalna kampanja u Srbiji čini mi se kao jako bitna, osvještavajuća i podržavajuća u regionu kada je u pitanju očuvanje mentalnog zdravlja i borba protiv rastuće depresije i stigme koja prati oboljele. Ovaj pokret za osnaživanje osoba s depresijom nudi mrežu stručne podrške oboljelima i poziva na aktivno angažovanje svih u pomenutoj borbi.
Na sajtu „nesalomivi.rs“ možete naći tekstove stručnjaka psihologa i psihijatara o temi depresije, prevencije mentalnog zdravlja, prepoznavanja prvih simptoma, ozbiljnosti koje mentalne poteškoće mogu da nanesu čovjeku, ali i iznalaženja strategija i mehanizama prevazilaženja stresa i krize, te važnosti neophodne podrške i uloge profesionalca/stručnjaka. Takođe, imate opciju kao i na našem sajtu „Karike.ba“ da postavite pitanje psihologu.
Iskreno vaš,
Pjano mr. Ognjen, klinički psiholog