„Nakon studija zbog kojeg sam se vratila u Veliku Kladušu otvorila sam svoj salon za masažu 2019. godine. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa 2022. godine sam bila primorana zatvoriti biznis. Malo mi otežava to što se po gradu ne mogu kretati sama bez pratnje, pa za svakodnevne stvari kao što su otići u prodavnicu, izvaditi neki dokument i nešto takvo moram da idem s ocem. Ali, bez obzira, nađem način da obavim šta trebam. Nazovem taksi, odveze me na određenu adresu i ja završim šta je potrebno. Olakšava mi situaciju to što su moja porodica i moja najbolja prijateljica meni najveća podrška. Bez njih bi mi bilo puno teže ići kroz život“, iskrena je Delila koja zrači pozitivnom energijom.
Jedan zaboravljeni čovjek je rekao da mediji trebaju da informišu, edukuju i zabave. Winston S. je te noći procijenio da je informacija koju je dobio jako bitna, a da bi što brže stigla do građanina potrebno je dodati jednu sitnicu, krupnim slovima. Šokantno! Otvorio je program za pisanje, ali nije mogao dodirnuti tipke, prsti su mu se grčili, dok su se na ekranu laptopa, kao u Kjubrikovom Shiningu, nizale jedne te iste riječi „Freedom soon will come, Freedom soon will come, Freedom soon will come…“.
Umjesto da slijedi multikulturalni model o slobodi religija i uvjerenja, BiH uprkos 20-godišnjem postojanju Zakona još uvijek nije odredila svoj put. Da li zaista imamo intersekcijsku diskriminaciju, gdje su, prema riječima aktivistkinja, jedina pogođena grupa muslimanke?
Kada govorimo o braku kao zajednici dvoje ljudi s njihovom biološkom ili usvojenom djecom, tada govorimo prvenstveno o ljudima koji stupaju u brak iz ljubavi i potrebe za proširenjem zajednice, a zatim dolaze i ostale finese koje brak donosi. U današnjem vremenu ćemo često primijetiti kako postoje različite vrste zajednica i brakova. Puno je brakova koji su spoj različitih religija, ali prije svega spoj koji je nastao iz ljubavi. Jedan od primjera miješanog braka bi bili Nada i Muris Bešlija, čija je životna i ljubavna priča iznimno zanimljiva.
Završetak ovog rata otvara put normalizaciji odnosa arapskih zemalja s Izraelom, koje žure da operu ruke od silnog neuspjeha koje su doživjele u toku prethodna tri rata. S druge strane se Palestinci u borbi s Izraelom sve više oslanjaju na sebe i svoje vlastite kapacitete. Dok se požar gasi na jednoj strani, na drugoj se isti razbuktava strahovitom brzinom, posljedice čijeg neadekvatnog tretiranja gledamo na sceni upravo u ovom trenutnom sukobu u Gazi.
Mnogi od nas su se susretali s eksterijernim crtežima na fasadama pojedinih zgrada ili pak zidovima. Nevjerovatne slike u bojama i koloritu simboliziraju pretežno teme ljubavi, pomirenja, prirodnih ljepota i slično. Ovakva umjetnička djela se nazivaju muralima i grad Sarajevo je u proteklih nekoliko godina dobio nekoliko prelijepih murala koji malo koga mogu ostaviti ravnodušnim. Ovaj vid umjetnosti podložan je nerijetko i zloupotrebama za širenje mržnje i netrpeljivosti, na način da se crtaju murali osuđenih ratnih zločinaca.
I s ovim nedostatkom, Sezona berbe se može smatrati dobrim romanom koji prati dvije ljubavne priče, jednu tragično vezanu za rat i smrt i drugu čija budućnost ostaje neizvjesna. Ako možda nije postigla isti literarni uspjeh koji je dostigla sa zbirkom Svetkovina i romanom U kasno ljeto, Magdalena Blažević je dokazala da ljubavni roman nije stereotipna trećerazredna melodrama. Osim autorkinog neprevaziđenog stila, mora se reći da je jedna od njegovih velikih prednosti što će mnoge čitaoce uputiti na Nevidljive gradove Itala Kalvina, knjigu koja je autorki služila kao inspiracija i koju zajedno sa Sezonom berbe preporučujemo.
Svaki put s ciljem potpunog uništavanja infrastrukture Hamasa, Izrael je pokretao ove vojne pohode te se svaki put, nakon završetka istog, Hamas brzo oporavljao regrutiranjem novog broja boraca i korištenjem ogromne podzemne infrastrukture za uvoz oružja, municije i sl. S istim ciljem je pokrenuta i trenutna operacija Izraela koja se, bez obzira na njen intenzitet koji nije viđen ni u jednoj od prethodnih, pokazuje kao neuspješna upravo kao i sve prethodne te postaje izvjesno da Izrael ni ovaj put neće ostvariti svoje zacrtane ciljeve.
Kako bismo doprinijeli zdravom razvoju mladih u Bosni i Hercegovini, kontaktirali smo Amira Hasanovića, MA prevencije ovisnosti i nasilja, diplomiranog socijalnog radnika koji obnaša funkciju izvršnog direktora u Udruženju za prevenciju ovisnosti NARKO NE, s ciljem osvještavanja o značaju prevencije ovisnosti i predstavljanja same organizacijske vizije – „Zdravo društvo u kojem se djeca i mladi uspješno nose s izazovima odrastanja, te aktivno uključuju i doprinose razvoju kvaliteta života u zajednicama“. Za „Karike“, Hasanović navodi sljedeće činjenice o razvoju i radu organizacije.
Down sindrom se kod fetusa može dijagnosticirati relativno rano, u prvom trimestru trudnoće. Tradicionalna i, još uvijek, najtačnija metoda je amniocenteza, odnosno analiza plodove vode iz koje se posmatraju hromosomi i uviđaju bilo kakva odstupanja od tipičnog nalaza. Međutim, kako je ova metoda invazivna i za trudnicu i za plod, danas se sve više koriste neinvazivne metode prenatalnog testiranja, koje iz uzorka venske krvi trudnice izoliraju i analiziraju DNK, odnosno hromosome fetusa. Na kraju, umjetna inteligencija (AI) je posljednje obećanje moderne nauke i tehnologije da će u skoroj budućnosti dijagnoza Down sindroma, kao i mnogih drugih bolesti i stanja, biti moguća koristeći mašinsko učenje i snimke ultrazvuka, bez bilo kakve neugodnosti za trudnicu ili fetus, u najranijoj fazi trudnoće. Ova tema je nedavno obrađena i od strane eksperata i istraživača iz Verlab Instituta, koji su objavili uspješan naučni rad, u kojem pokazuju da se kombinacija rezultata testiranja određenih parametara iz seruma trudnice i njenih demografskih podataka i analize rezultata ultrasonografije mogu koristiti kao pouzdana metoda za razvoj ekspertskog sistema na bazi mašinskog učenja, koji bi predviđao vjerovatnoću pet aneuploidija, uključujući Down sindrom, kod fetusa, i to u prvom trimestru trudnoće.
Vrijeme je da počnemo raditi na ovom problemu, da više nijedna žena ne bude žrtva. Učenje mladih da razumiju različitosti i prihvataju iste početak je stvaranja mirnog okruženja. Mladima trebamo pružiti priliku da uče o tome kako prepoznati žrtvu bilo koje vrste nasilja te kako joj pristupiti. Osim toga, važno je tražiti od institucija da djeluju, te da razumijemo pojam femicid, jer je on za razliku od drugih vrsta nasilja skoro pa predvidiv.
„Vratit ću se u Sarajevo na krompirušu i zeljanicu. Trudim se da se ne vraćam često jer što se više vraćam u Sarajevo, manje istražujem u nekom drugom poznatom gradu u kojem još nisam bio, tako da mi je Sarajevo kao zona komfora. Moram još naučiti balansirati s tim prelazom na drugu zonu nelagodnosti. Sada je još rano za planove, ali vidjet ću šta budućnost donosi“, rekao je ulični svirač Steve Lin za magazin „Karike“.