Piše: Fatma Tanjić
U vremenu kada se sve više govori o stresu, anksioznosti i pritiscima s kojima se mladi redovno suočavaju, briga o mentalnom zdravlju postaje sve važnija tema u društvu. Školske obaveze, očekivanja okoline, društvene mreže i svakodnevni izazovi mogu značajno uticati na raspoloženje i psihičko stanje mladih ljudi.
Važnost mentalnog zdravlja mladih potvrđuju dostupni statistički podaci. Prema podacima UNICEF-a, oko 39% adolescenata u BiH prijavljuje poteškoće vezane za mentalno zdravlje, među kojima se najčešće izdvajaju anksioznost i depresija. Istovremeno, podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine pokazuju da je 2023. godine u BiH potrošeno oko 10,9 miliona konvertibilnih maraka na antidepresive.
Ovi podaci ukazuju na rastući problem mentalnog zdravlja u društvu, ali i na sve veću potrebu za dostupnom i pravovremenom psihološkom podrškom. Zbog toga se postavlja pitanje: kakvu podršku mladima nude institucije u Brčko distriktu i koliko je ona zaista dostupna onima kojima je potrebna?
Stavovi profesora: mentalno zdravlje učenika u praksi
Kako ovo izgleda u školama, najbolje znaju profesori koji svakodnevno rade s učenicima. Sagovornici ističu da se poteškoće rijetko uoče na vrijeme jer se učenici uglavnom ne obraćaju sami za pomoć, već se iste primijete tek kroz lošije ocjene, izostanke ili kršenje školskih pravila. Tek nakon razgovora moguće je prepoznati probleme poput stresa, anksioznosti i drugih psihičkih problema.
Prema riječima profesora, mentalno zdravlje mladih danas je u lošijem stanju nego ranije, ali se taj problem ne može posmatrati odvojeno od šire društvene slike. Otuđenost, narušeni porodični odnosi i sve veći uticaj društvenih mreža dovode do toga da mladi gube realan pogled na svijet i razvijaju slabije socijalne vještine.
Kao profesor bosanskog jezika s 28 godina radnog iskustva u školi, Edin Jašarević (Ekonomska škola, Brčko) ističe da mentalno zdravlje učenika predstavlja sve izraženiji problem. O spremnosti škole da odgovori na taj problem on ističe:
„Kada je riječ o ulozi škole, smatram da u većini slučajeva škola nije dovoljno spremna da odgovori na ove izazove. Uglavnom je fokusirana na ocjene i disciplinu, dok se mentalnom zdravlju mladih pristupa površno.“
Nedostatak stručnog kadra dodatno otežava situaciju jer se pomoć najčešće svodi samo na pedagoga, s obzirom na to da često jedan psiholog radi u više škola. Kao značajan problem profesori navode i vršnjačko nasilje koje može ostaviti ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje mladih. Učenici koji se suočavaju s nasiljem često se povlače u sebe, gube interes za školu i razvijaju osjećaj izolacije, a mnogi od tih problema potiču još iz osnovne škole.
„Mentalno zdravlje u našem društvu je još uvijek tabu tema, zbog čega mladi rijetko traže pomoć. Smatram da rješenje ne može biti samo u institucijama, već i u jačanju porodičnih i društvenih odnosa, kako bi mladi imali podršku i osjećaj sigurnosti“, rekla je profesorica sociologije u Ekonomskoj školi u Brčkom, Mirjana Đurić.
Iskustva učenika: između pritiska i tišine
Njihova iskustva otkrivaju kakva je stvarna situacija kada je riječ o mentalnom zdravlju. Ema Tokić, učenica koja pohađa završni razred srednje ekonomske škole u Brčkom, dijeli svoje mišljenje kada je riječ o mentalnom zdravlju mladih.
Ona ističe da mladi danas rijetko traže pomoć od institucija kada imaju neki problem jer se često oslanjaju na prijatelje, porodicu ili sebe. Institucije i stručna pomoć često nisu dovoljno dostupne, a privatna pomoć je skupa, pa mnogi odustaju. Također, Ema navodi i kako se važnost održavanja mentalnog zdravlja još uvijek shvata nedovoljno ozbiljno, a strah od osude i nesigurnost često dovode do povlačenja u sebe.
„Smatram da je potrebno ulagati u edukaciju, omogućiti dostupnost besplatne pomoći i normalizirati odlazak psihologu, jer je mentalno zdravlje podjednako važno kao i fizičko“, navela je Ema kao moguće rješenje problema vezanih za mentalno zdravlje.
Amarela Mustafić, osamnaestogodišnjakinja iz Brčkog, također učenica srednje Ekonomske škole u Brčkom, ističe da mladi često nemaju povjerenje u institucije koje se bave mentalnim zdravljem. Prema njenim riječima, većina mladih izbjegava stručnu pomoć zbog straha, srama ili osjećaja da institucije nisu dovoljno dostupne i stručne. Zbog toga se mladi radije oslanjaju na prijatelje, dok roditelji ili stručnjaci rijetko dolaze u obzir.
„Išla sam kod psihologa s 15 godina zbog problema s anksioznošću, ali nisam osjetila pravu pomoć. Sve je djelovalo formalno i fokusirano na lijekove, a ne na stvarnu podršku i razumijevanje“, rekla je Amarela.
Ona dodaje da bi stručna pomoć trebala biti bolje prilagođena mladima, s pravom povezanošću između stručnjaka i učenika, a ne samo formalno ili medicinski.
Mišljenje stručnjaka: podrška mladima u školama i zajednici
Nakon iskustava učenika, osvrnut ćemo se i na pogled stručnjaka koji svakodnevno rade s mladima i mogu objasniti izazove i mogućnosti podrške u školama i zajednici. Socijalni pedagog Ekonomske škole, Minel Mujkanović, ističe da su problemi mentalnog zdravlja često povezani s međuljudskim i porodičnim odnosima.
„Mnogi učenici dolaze s privatnim problemima, bilo da se radi o odnosu s roditeljima, braćom, sestrama ili partnerima, i traže savjet i podršku“, rekao je pedagog.
Naglašava da je za uspješnu podršku ključno postojanje psihologa u školi i kontinuirani rad s učenicima, idealno jednom sedmično, kako bi se izgradilo povjerenje i omogućila kvalitetna pomoć.
Pedagog dodaje da povjerenje omogućava učenicima da se jave anonimno ili direktno onda kada osjete da im je potrebna podrška, ističući da je to njegova praksa kroz koju nastoji ohrabriti učenike da mu se obraćaju radi rješavanja svojih problema, te da fokus na mentalnom zdravlju uvijek ide zajedno s emocijama, empatijom i međusobnim razumijevanjem.
Prema njegovim riječima, broj učenika koji traže pomoć je u porastu, što pokazuje da mladi polahko prepoznaju školu kao mjesto podrške i sigurnosti.
Mišljenje psihologa
Psihologinja mr. sci. Edina Osmić–Šadić, koja radi kao psiholog u Gimnaziji „Vaso Pelagić“ u Brčkom, ističe da se među mladima danas najčešće javljaju problemi anksioznosti, depresivnog raspoloženja te problemi sa slikom o sebi.
„Definitivno se primjećuje porast u odnosu na ranije, zbog društvenih normi, zamjene stvarnih socijalnih veza online kontaktima i stalnog poređenja s drugima“, kaže ona.
Pored toga, mladi se često suočavaju s porodičnim problemima, zavisnošću od ekrana, online nasiljem i lošim životnim navikama. Strah od osude, sram ili osjećaj da mogu sami riješiti problem sprječavaju ih da potraže stručnu pomoć, dok se ponekad oslanjaju na online izvore ili umjetnu inteligenciju, što svakako ne može zamijeniti stručnu pomoć i podršku. Psihologinja ističe da u Brčkom postoje besplatni psihoterapijski tretmani, na primjer Savjetovalište Medžlisa IZ Brčko.
Kada je riječ o spremnosti institucija i škola, psihologinja navodi da su one sposobne pružiti pomoć, ali uspjeh ovisi o dobroj volji i saradnji učenika, roditelja i škole.
„Nije sramota tražiti stručnu pomoć. Prirodno je povremeno osjećati poteškoće, ali je važno reagovati i ne ostati sam sa sobom, odnosno ne zanemariti rješavanje takvih problema“, savjetuje stručni saradnik – pedagog i psiholog Edina Osmić–Šadić.
Uloga Centra za mentalno zdravlje u Brčkom
U Centru za mentalno zdravlje u Brčko distriktu mladima su dostupne različite stručne usluge, uključujući preglede kod neuropsihijatra, psihijatra, psihologa i socijalnog radnika. Posebna pažnja posvećena je populaciji školskog uzrasta, a iz Centra ističu da postoji dobar odziv mladih koji traže stručnu pomoć i podršku.
Za prvi dolazak potrebna je uputnica porodičnog ljekara, kao i lično zakazivanje termina, dok se kontrolni pregledi mogu zakazivati i putem telefona. Ova ustanova naglašava da stoji na raspolaganju svim građanima, bez obzira na dob, te predstavlja važan oblik podrške mentalnom zdravlju u lokalnoj zajednici.
Zaključak
Mentalno zdravlje mladih danas predstavlja ozbiljan izazov, a iskustva učenika pokazuju da mnogi od njih nemaju dovoljno povjerenja u institucije i stručnu pomoć. Profesori i socijalni pedagog smatraju da škole često nemaju dovoljno stručnog kadra i resursa da bi se adekvatno pristupilo rješavanju problema, dok psiholozi naglašavaju važnost pravovremene i kvalitetne podrške.
Iako postoje mogućnosti pomoći, poput savjetovališta i psihoterapijskih tretmana, povjerenje, otvoren razgovor i edukacija ostaju ključni za stvarnu promjenu. Samo kroz škole, porodice i stručnjake moguće je stvoriti okruženje u kojem mladi mogu razvijati emocionalnu stabilnost i zdrav odnos prema sebi i drugima.
Izvori:
https://www.unicef.org/media/114636/file/SOWC-2021-full-report-English.pdf
Učitavanje PDF-a https://share.google/E0xjvkFjT37Yv1uA9 (str. br. 10; treći nivo ATC klasifikacije pod rednim brojem 25 – ANTIDEPRESIVI)
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Akademija omladinskog novinarstva” koji finansira Evropska unija kroz projekat “SEECheck network Fighting disinformation and misinformation through a network of fact-checkers” , a koji u Bosni i Hercegovini implementira Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autorice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Udruženja građana i građanki Zašto ne i Europske unije.
