Piše: Kenan Jodanović
Mladi su važan dio svake zajednice. Oni donose nove ideje, energiju i drugačiji pogled na društvo. Zbog toga je važno da imaju priliku učestvovati u donošenju odluka koje utiču na njihov život i razvoj lokalne zajednice.
U Federaciji Bosne i Hercegovine pravo mladih na učešće u društvenim procesima definisano je Zakonom o mladima iz 2010. godine. Ovaj zakon predviđa da mladi imaju pravo biti informisani i uključeni u procese odlučivanja na svim nivoima vlasti.
Prema Strategiji prema mladima Općine Ključ za period 2022–2027, mladi čine oko 23% ukupnog stanovništva općine. Najveći dio mladih pripada starosnoj grupi od 25 do 30 godina, koja čini više od trećine ukupne populacije mladih. Iako predstavljaju značajan dio stanovništva, postavlja se pitanje koliko su zaista uključeni u donošenje odluka na lokalnom nivou.
Ekonomska situacija u općini Ključ dodatno utiče na položaj mladih. Prema izvještajima o razvijenosti lokalnih zajednica u Federaciji BiH, ova općina spada u kategoriju izrazito nerazvijenih. Nedostatak radnih mjesta i razvojnih prilika već godinama dovodi do toga da veliki dio mladih odlazi iz Ključa u potrazi za boljim životom.

Kada je riječ o društvenom angažmanu, mladi u Ključu najčešće učestvuju u aktivnostima koje organizuje općina ili nevladine organizacije. Ipak, rijetko učestvuju direktno u donošenju odluka. Jedan od razloga za to je i nedovoljna informisanost o prilikama i mogućnostima koje postoje za njihovo učešće, te niska politička participacija.
Ovu problematiku potvrđuje i Sara Turanović, jedna od najmlađih općinskih vijećnica u OV Ključ, ističući da učešće mladih vidi trenutno kao nedovoljno iskorištenu priliku, te da lokalna zajednica mora aktivnije raditi na njihovoj mobilizaciji kako bi oni postali učesnici, a ne samo posmatrači procesa.
U osnovi, mladi iz ovog kraja se najčešće organizuju kroz neformalne grupe, sportske klubove ili humanitarne aktivnosti. Prema Registru nevladinih organizacija iz 2024. godine, u općini postoje četiri omladinska udruženja. Međutim, nijedno od njih trenutno ne provodi redovne aktivnosti.
Podaci iz Strategije prema mladima pokazuju da čak 81% mladih nije član nijedne organizacije. Oko 12% mladih uključeno je u omladinske organizacije, dok je oko 5% aktivno u političkim strankama.
Situaciju dodatno otežava činjenica da Vijeće mladih Općine Ključ, koje bi trebalo predstavljati glavno tijelo za zastupanje interesa mladih, već godinama ne funkcioniše. Zbog toga mladi imaju veoma malo prilika da organizovano iznesu svoje stavove i prijedloge. Istraživanja pokazuju da oko 52% mladih smatra da imaju malo ili nimalo utjecaja na donošenje odluka u općini. Jedina institucija u kojoj mladi formalno mogu učestvovati u odlučivanju jeste Komisija za obrazovanje, sport, kulturu i mlade.
Međutim, ni rad ove Komisije ne pruža stvarnu priliku za promjene. Prema podacima dobijenim od jednog člana Komisije, koji je želio ostati anoniman, ovo tijelo se od svog formiranja na konstituirajućoj sjednici OV Ključ još nijednom nije sastalo kako bi razgovaralo o pitanjima mladih i drugim važnim pitanjima kojima bi se Komisija trebala baviti.
On navodi da rad Komisije nije moguće ni ocijeniti jer nema elemenata za ocjenu. “Razloge ne sastajanja ne znam, mogu pretpostaviti da se od drugih članova olako prihvatila ova funkcija, da se izbjegava preuzimanje odgovornosti i da vlada mišljenje da su takvi sastanci formalnost, bez jasne svrhe. Mislim da se ova komisija podcijenila…”, ističe član, napominjući da nikada nije dobio poziv na sastanak.
S druge strane, skriveni inferes za političke procese ipak možda postoji. Oko 65% mladih izjavilo je da su glasali na prethodnim izborima.
Govoreći o svom putu, vijećnica Turanović napominje da uključivanje u procese donošenja odluka političkom participacijom nije jednostavno, ali je dostižno uz rad na sebi i obrazovanje, dodajući kako se u posljednje vrijeme sve više prepoznaju svježe ideje koje mladi donose, što je ohrabrujući signal za budućnost.
Razlozi slabijeg učešća mladih su različiti. Jedan od glavnih problema je nedostatak informacija o mogućnostima koje postoje na lokalnom nivou. Također, nedostatak aktivnih omladinskih organizacija i loša ekonomska situacija često utiču na to da se mladi više fokusiraju na odlazak iz općine nego na društveni angažman.
Strategija prema mladima Općine Ključ predlaže nekoliko mjera koje bi mogle poboljšati učešće mladih. Među njima su bolja promocija javnih rasprava putem društvenih mreža i lokalnih medija, pozivanje omladinskih organizacija da učestvuju u javnim debatama, kao i organizovanje obuka o pravima mladih i Zakonu o mladima.
Jedan od važnih koraka mogao bi biti i ponovno formiranje Vijeća mladih Općine Ključ, kao i veća podrška omladinskim organizacijama kroz finansijske i organizacione resurse.
Na kraju, iako mladi čine značajan dio stanovništva općine Ključ, dostupni podaci pokazuju da njihovo učešće u donošenju odluka još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Veća podrška mladima, bolja informisanost i aktivnije organizacije mogli bi pomoći da se njihov glas u budućnosti više čuje u lokalnoj zajednici.


Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Akademija omladinskog novinarstva” koji finansira Evropska unija kroz projekat “SEECheck network Fighting disinformation and misinformation through a network of fact-checkers” , a koji u Bosni i Hercegovini implementira Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Udruženja građana i građanki Zašto ne i Europske unije.













