Hip-hop bend „Beogradski sindikat“ je prije dvadesetak dana objavio pjesmu „Dogodine u Prizrenu“, nakon čega je izašla informacija da je ista uklonjena sa YouTuba, ali se i sada može pronaći, sa šestim oktobrom kao datumom objave.
Knjiga #ŽeneBiH otkriva blago naše istorije, a o tome je za magazin Karike govorila Hatidža Gušić, diplomirana ekonomistica i projekt menadžerica sa dugogodišnjim iskustvom na različitim aktivističkim i feminističkim projektima. Hatidža se zajedno sa svojim prijateljicama, Amilom Hrustić i Mashom Durkalić, upustila u jedinstvenu istraživačku avanturu zvanu istraživanje biografija bh. žena koje su bile i ostale vodeće u oblasti kojom su se bavile
Ma bolja si ti od ovog. Od ovog blata koje te pozdravljalo cijeli život kad bi izlazila iz kuće, mrzeći usud što te ovdje izlegao. Živeći svoje dane među ovim brdima i šumama potajno si željela odlazak, jer si bolja od ovog.
Spuštajući se u grad, na pamet mi pade razgovor s jednom gospođom, s kojom sam razgovarao o tim stvarima. Rekla mi je da se ljudi „ispovijedaju“ onima koje slučajno sretnu, najčešće na tim putovanjima jer, iako nesvjesno, vode se teorijom da, kada se putovanje završi, tu osobu neće više nikada vidjeti.
Prisca i Marie su pokazale stvarno zanimanje za probleme mladih u Srebrenici. U granicama svojih mogućnosti one pokušavaju pomoći mladima u ovom gradu. Možda je dobro da su tik prije predizborne kampanje pokazale kako izgleda stvarna briga za Srebrenicu, pa makar ona značila raditi s grupicom djece. Možda, jer predizborne kampanje uvijek su vrijeme kada različite stranke, razni političari prodefiliraju Srebrenicom deklarativno izražavajući brigu zbog problema u ovom gradu, a ne čineći ništa da se oni riješe.
Privatnost na internetu postaje luksuz za koji mislimo da si možemo priuštiti, no u realnosti je mnogo manje prisutna nego što mislimo da jeste. Pojedinci koji su makar do određene mjere svjesni laži koju korisnicima plasiraju multimilionske kompanije sakrivenu pod pojam „privatnost na internetu“, te cijene svoju privatnost na internetu, pokušavaju na bilo koji način zaštititi svoje podatke prilikom surfanja iako to nije uvijek lako.
Sjeo sam na krevet, a moje niti između stvarnosti i sna krenule su se mutiti. Prije nego sam utonuo u san, sjetio sam se odlomka iz Jergovićeve kolumne o Karimu koji sam pročitao prije nekoliko godina... „Tajna džema od malina“ samo priprema za nešto drugo, stilska vježba, pomoću koje pisac vješto maskira i skriva svoje pravo lice, čuvajući ga za nešto veliko i važno, nešto buduće...“ – Dječak i Strip, M. Jergović, 22. 10. 2011. godine.
Karim je imao u pripremi dva rukopisa koja nije imao priliku dovršiti; da li se u njima nalazilo nešto veliko, važno i buduće ostaje njegova posljednja misterija, koja iščekuje nekog novog književnika/cu ili novinara/ku spremnog krenuti stazom na rubu zbilje i fikcije...
Ovdje je moguće uspjeti pod nekoliko uvjeta. Neki će reći da morate biti u stranci da bi uspjeli. Nije, nije stvarno, morate biti uporni, istrajni i odlučni, hrabri, i uspjet ćete. Naravno, moramo biti i objektivni i realni. Treba se uključivati u politiku, ali ne da bi se lakše zaposlili i ostali ovdje, nego da bi promijenili situaciju i sebi i drugima.
Mladi ljudi koji bi voljeli da kroče na daske koje život znače i upotpune svoje umjetničko stvaralaštvo, mogu da se prijave na audicije, informacije potraže na web sajtovima pozorišta i prezentuju svoje glumačko umijeće. Ili posjete neko od navedenih pozorišta i uživaju u sadržaju.
Malo je reći da ćeš se tijekom studiranja barem jednom razočarati. Nakon završetka srednje škole kao pravi mali maturant, sa svim svojim nadanjima i snovima, uđeš u tu zgradu za velike – fakultet. Osjećaš se slobodno, dišeš punim plućima jer više nema profesora koji će te sputavati, nema direktora i roditeljskih vijeća. Sada sam pišeš svoju budućnost.
Slučaj Hitlerjugenda je rijedak primjer sistemske manipulacije maloljetnika (od 10 do 18 godina) u svrhu ostvarivanja imperijalističkih planova.
Zašto i kako je došlo do toga da je danas sramota biti dobar čovjek, sramota razlikovati se od ostalih, sramota imati drugačije mišljenje? Svi se toliko plašimo neuklapanja u tu neku savršenu sliku društva koja nam je nametnuta.
