Zlatna Karika: Mirza Rastoder
Iako za mlade uglavnom kažemo da su pasivni, ne može se reći da se proteklih godina nisu javljali njihovi glasovi pobune. Izuzev pandemijske 2020, studenti u Sarajevu su skoro svake godine izlazili na proteste. U decembru 2019. godine protestvovali su zbog loših uslova u studentskim domovima. U septembru 2021. godine, njihovi zahtjevi bili su konkretniji: da se izvrši nadzor nad sprovođenjem Zakona o visokom obrazovanju (ZOVO) u pogledu nepoštivanja normi vezanih za uslovne predmete prilikom studiranja, obaveze plaćanja biblioteke i tretiranje mladih s poteškoćama u razvoju na UNSA, da se obrazloži kontinuirana uplata u iznosu od 20 KM za potrebe ISSS sistema, da se razmotri proceduralno smanjenje školarine studenata, da se prilikom nove 2021/2022. akademske godine implementiraju prošlogodišnja zakonska rješenja u pogledu prijenosa predmeta. Ovogodišnje zahtjeve već smo spomenuli.
Vijećnik Gradskog vijeća Gračanice, Demir Milkić, u svojoj lokalnoj zajednici pokrenuo je sljedeće inicijative: uređenje igraonice u gradskom parku, street workout parkt, rekonstrukciju gradskog parka, zip line te besplatan wi-fi.
Ono što uvijek treba da imamo na umu, dok koračamo životnim stazama, jeste to da je znanje moć, marljivost i odgovornost najvrednije osobine, a trud ono što nas oslobađa. Mi želimo da mislimo pozitivno, pa smo i u ovoj teškoj situaciji pronašli put da radimo nešto zanimljivo, da učimo i zabranimo pandemiji da nam mijenja život na negativan način. I tako trebaju svi. Od dva neba što nam se nude, uvijek birati ono vedrije.
Pandemija koronavirusa je u mnogo čemu promijenila ljudske živote i navike i samim tim, može se reći, postala nezaobilazna tema...
Mladi u BiH su sve češće učesnici raznih konferencija, razmjena, radionica i ostaliha aktivnosti mobilizacije i povezivanja. Koliko su značajna putovanja i mobilnosti govori podatak iz daleke prošlosti, koji se veže za Kinu.
Nedavno sam pročitala divnu tezu koja kaže: „Na ovom svijetu postoje samo dvije osobe koje trebate učiniti ponosnim. To nisu vaša mama, tata, nije vaš muž ili vaša žena, nisu vaša djeca. To ste osmogodišnji vi i osamdesetogodišnji vi. Ako su te dvije osobe zadovoljne načinom na koji ste živjeli, znači da ste sve uradili kako treba.“ Kao što kaže i slogan Pargan Couture, neka vas strah od prosjeka inspiriše da se izdignete i izgradite najbolju verziju sebe, jer život je kratak, a dijete i starac u vama čekaju nekoga na koga će biti ponosni.
Petnaest novinara i novinarki Karike.ba u protekla tri mjeseca prisustvovalo je na 27 sjednica općinskih vijeća/gradskih skupština u sljedećim općinama/opštinama: Lukavac, Tuzla, Kakanj, Bijeljina, Doboj Istok, Gračanica, Odžak, Stari Grad Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Konjic, Visoko, Zenica, Orašje, Fojnica, Maglaj, Sanski Most, Brčko. Želeći ponuditi zaključak o nekim važnim pitanjima koja se tiču rada vijeća/skupština nakon tromjesečnog praćenje rada lokalne politike novinari i novinarke Karika koji su prisustovali/e sjednicama odgovorili/e su na pitanja novinara Muamera Lukomirka vezana za odnos vijeća/skupština spram pitanja i problema mladih. Muamer je odgovore objedinio i rezultate predstavio u infografici koja slijedi u nastavku.
Gubitak posla, financijska kriza, online nastava, te ograničenost kretanja samo su neki od izazova pandemije koronavirusa. Kako se psihički nositi s promjenama koje su uslijedile?
Univerzitetski klub malog fudbala “Student” iz Banjaluke jedan je od najmlađih klubova u ovom sve popularnijem sportu u Bosni i...
Ovo je trebala biti priča o vrijednostima, priča o pozitivnim stvarima koje nas okružuju, storija o tome kako sve nije mračno, bijedno i jadno. Ali, cijeli svijet je živo blato, ljudi su ovisnička rasa koja se hrani životinjama a stabla koriste kao ogrijev. Dječije bolesti u srcima odraslih ljudi šire paniku i ludilo, koliko samo kompleksa i frustracije je u zajedljivim splačinama od riječi ispucanih iz glava zaista inteligentnih ljudi, da se dobar čovjek zapita kuda ide ovaj vlak? Mnogo je pokvarenjaka pod zastavama dobra i solidarnosti, dok stotine dobrotvora stoje ispod zastava užasa iz raznoraznih razloga, bilo iz slabosti, bilo iz pragmatičnosti i straha.
Nebojša Đurić, matematičar iz Blatnice kod Teslića, uspio je dati odgovor na višedecenijsko pitanje iz oblasti inverznog problema diferencijalnih operatora sa kašnjenjem. Posljednjih deset godina ovaj problem je postao jedan od najpopularnijih u oblasti matematičke analize. Đuriću je uspjelo da pođe za rukom ono što nije pošlo nekim od najboljih matematičara na svijetu.
