Piše: Kemal Imamović
Ustanove socijalne zaštite po zakonskim i moralnim normama imaju posebno veliku odgovornost prema svojim štićenicima. Požar od prije nekoliko mjeseci koji je zahvatio Dom penzionera u Tuzli, sa stravičnim ishodom, otvorio je ponovo Pandorinu kutiju diskusija u Bosni i Hercegovini. Priča se o cijenama boravka i usluga, inspekcijskim nadzorima, ali i (ne)empatiji i (ne)profesionalizmu zaposlenih po različitim ustanovama.
Da bi određena ustanova počela s radom, potrebno je ispuniti niz važnih uslova iz Pravilnika koji propisuje Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice. Tu spadaju opći uslovi: potreba za obavljanje djelatnosti; osnovni zadaci i dugoročni ciljevi; niz posebnih uslova i odgovarajuće prostorije za sve aktivnosti; stručno osoblje i drugi radnici predviđeni osnivačkim aktom; utvrđeno finansiranje za normalan rad ustanove. Je li po pravilu svaki dom prikladan za naše stare i nemoćne?
Usluge nisu jeftine, smještaj za mnoge teška misija
Bosanskohercegovačka realnost često se svodi na finansijska preračunavanja, a mnogi građani nisu u mogućnosti sami finansirati svoje osnovne potrebe, a tek usluge smještaja uz stalni nadzor i brigu, koje daleko prevazilaze prosječne novčane prilive.
Cijena smještaja nije uvijek fiksna, a zavisi od vrste i nivoa njege (osnovna njega ili specijalizovana njega – dodatno osoblje, lijekovi, stepen sposobnosti, ishrana…), te da li su sobe jednokrevetne ili višekrevetne. Budući da se cijena najčešće određuje za svakog pacijenta posebno, odlučili smo provjeriti u kojem približnom rasponu se mogu kretati cijene od najniže do najskuplje. Informacije smo dobili od nekoliko privatnih domova, a javno su dostupne cijene smještaja Gerontološkog centra koji je pod pokroviteljstvom Kantona Sarajevo.
U cjenovniku Gerontološkog centra navedeni su mjesečni troškovi od 700 KM za nezavisne odnosno pokretne korisnike, 850 KM za zavisne tj. korisnike koji nisu u mogućnosti da se sami kreću. Da biste dobili jednokrevetnu sobu potrebno je izdvojiti 1000 KM. Na fotografiji ispod prikazan je sadržaj usluga:
Nešto povoljniji finansijski aspekt uzrokuje i duže liste čekanja u odnosu na privatne domove.
Što se tiče privatnih ustanova cijene variraju. Dom Sentivo na zvaničnoj stranici nudi kategorije njege od 1.790 KM do 2.200 KM, uz usluge koje dodatno naplaćuju (pelene i lijekovi koji nisu na teret socijalnog osiguranja, fizikalna terapija, pregledi doktora specijalista, frizerske i pedikerske usluge, laboratorijske obrade krvi i urina te uzimanje briseva, sanitetski prevoz, specijalne infuzije i injekcije, redovni i vanredni odlasci po recepte i uputnice u Dom zdravlja Ilidža, podizanje pelena u socijalnom osiguranju, te pratnja stručnog osoblja na preglede).
Dom Vitalis na web stranici nudi usluge od 1.590 KM do 2.250 KM, a približan opseg cijena dobili smo direktnim pozivima prema nekolicini domova. Dom Park košta u rasponu od 1.850 do 2.350 KM, Dom Familia na dnevnoj bazi naplaćuje od 75 do 95 KM (2.250 – 2.945 KM mjesečno), a Dom Vila Filis od 2.000 do 2.200 KM. Nešto niža cijena je u Domu Paradise i iznosi od 1.600 do 2.000 KM.
Treba istaći da je prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine krajem 2025. godine iznosila oko 1.600 KM, dok prosječna penzija nakon nedavne odluke o povećanju iznosi oko 840 KM. Zakon o socijalnoj zaštiti predviđa smještaj u ustanove kao socijalno pravo, ali veliki broj starijih osoba si ne može samostalno priuštiti privatni dom, već zavisi od pomoći porodice ili sistema socijalne zaštite.
Redovni inspekcijski nadzori, ali…
Tokom inspekcijskih nadzora nad ustanovama socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo utvrđene su brojne nepravilnosti iz oblasti sanitarne, zdravstvene, radne i socijalne zaštite i kontrole hrane, zbog čega je izdato 16 rješenja za otklanjanje nedostataka, privremeno je zabranjen rad pojedinim uposlenicima zbog utvrđenog kliconoštva, te je jednoj ustanovi privremeno zabranjeno pružanje zdravstvenih usluga jer nije imala zakonom propisano rješenje Ministarstva zdravstva KS. Najčešći propusti odnosili su se na neprovođenje higijensko-sanitarnih mjera, nepravilnosti u radu kuhinja i HACCP sistema, kao i na angažman i evidencije zdravstvenog kadra. Zdravstvena inspekcija izrekla je dva prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 4.000 KM, nakon čega je utvrđeno da je jedna ustanova zatvorena, dok je Inspektorat rada, zaštite na radu, socijalne zaštite i sporta Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, u okviru ukupno 33 provedena nadzora do oktobra 2025. godine, izrekao mjeru zabrane rada i kaznu od 2.000 KM ustanovi koja je započela rad bez odobrenja nadležnog ministarstva.
U periodu od 1. do 30. novembra 2025. godine provedeni su timski inspekcijski nadzori nad svih devet privatnih ustanova socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo, u kojima su učestvovali inspektori rada, zaštite na radu, socijalne, zdravstvene, sanitarne, inspekcije za hranu i saobraćaja. Tokom nadzora doneseno je 37 rješenja (33 za otklanjanje nedostataka i četiri upozorenja) te 35 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 72.230 KM. Najveći dio kazni (70.280 KM) izrekli su inspektori rada i socijalne zaštite zbog kršenja Zakona o radu, propusta u ispunjavanju uslova za rad ustanova socijalne zaštite i mjera zaštite na radu, dok su zdravstveni, sanitarni i inspektori za hranu izrekli 1.950 KM kazni zbog nepravilnosti u higijeni, rukovanju hranom, vođenju evidencija i provođenju mjera zaštite od zaraznih bolesti. Nepravilnosti u oblasti kontrole sanitetskih vozila nisu utvrđene, a iz Kantonalne uprave je potvrđeno da su ustanove i dalje pod stalnim nadzorom te da je ustanova „Drugi dom“ zatvorena.
…različita iskustva ljudi?
Osjetljivost područja brige za starije i nemoćne je u tome da je nekada nemoguće inspekcijskim nadzorom utvrditi nepravilnost. Mnoge priče ostaju „da lebde u zraku“ – vrlo teško ili nemoguće ih je dokazati, a svjedoci često ne žele da se prisjećaju loših tretmana kroz koje su prolazili njihovi najmiliji.
„Podržavam svako istraživanje koje ima cilj da unaprijedi kvalitet usluga i brige, ali, nažalost, ne želim se ponovo prisjećati detalja. Obratila sam se zvaničnom kanalu u tom trenutku“, odgovorila je jedna od kontaktiranih osoba.
Kada pogledamo recenzije objekata, uzimajući u obzir mogućnost različitih scenarija i namjere ocjenjivača, većina sarajevskih domova „solidno stoji“. Ipak, teško je vjerovati da na dvocifrenim uzorcima recenzija s pravih profila ne postoji problematika. Neki su zavrijedili jako niske ocjene uz komentare koji će zgroziti svakog ko bi na brigu doveo svoje nemoćne.
Negativno prednjači Dom za stare „Paradise“, koji na 27 recenzija ima skromnu ocjenu 2,2. Ovo su neki od ‘online’ ostavljenih komentara:
Na skali se rezultatom ne može pohvaliti ni Kantonalna javna ustanova „Gerontološki centar“. Na 31 dostupnu recenziju, ocjena je 3.5, a one najmanje su potvrda da usluga varira.
„Pohvale za rad centra, a posebno odjel ambulante na čelu sa sestrom Bahrom. Susretljivi i dostupni za komunikaciju. Dobro organizirani i u vrijeme COVID-a. Sve pohvale.“
„Ova ustanova treba biti zatvorena. Način na koji rade i kako se ponašaju prema osobama koje koriste njihove usluge je ravan nuli, i više od toga. Komunikacija je nikakva, briga i njega nikakva, a na vrijeme je samo potražnja za plaćanjem. Iako je zvanično jeftiniji od ostalih, vjerujte da ne dobijete ni 10 % onoga što platite. Na to sve još vaši voljeni se pate, puno pate, a vi ste nemoćni išta uraditi jer je organizacija i menadžment nula!“
„Bilo bi dobro da se može stupiti u kontakt da vidiš kako je neko ko je tu. Za kojeg ne zna niko ništa. Svi smo daleko da bi došli na vrata. Rijetko odgovore na telefon a i ako odgovore, svi su na ručku, spuste da čekaš. Sramota“ (komentari su preuzeti sa web aplikacije ‘Google mape’).
Protupožarne zaštite – trebalo bi da rade
Tuzlanska katastrofa podstakla nas je da pošaljemo upit Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo – Inspektorat za zaštitu od požara. Posljednji zabilježeni požar na području KS dogodio se u novembru 2022. godine u Domu za stare i nemoćne „Miran san“ (ulica Spomenik 54), ali je brzom reakcijom vatrogasaca sve brzo stavljeno pod kontrolu bez većih posljedica. Iz Inspektorata javljaju da se kontrole svih domova vrše redovno, iako nije stigao detaljan odgovor u kojim domovima su naložena otklanjanja nedostataka, ali tvrde da su kontrolni inspekcijski nadzori izvršenja upravnih mjera izvršeni nakon isteka roka.
„Uvidom u evidenciju redovnih i vanrednih inspekcijskih nadzora u periodu od 2021. godine do kraja 2025. godine utvrđeno je da su inspektori za zaštitu od požara obavili inspekcijske nadzore u svih 10 domova koji pružaju usluge smještaja starim osobama. Uzimajući u obzir period vršenja inspekcijskih nadzora domova koji pružaju usluge smještaja starim osobama, a koji su obavljeni u periodu od 2021. do 2024. godine, isti će naknadno biti predmet inspekcijskog nadzora. Tokom inspekcijskih nadzora pregledavana je ispravnost svih sistema aktivne zaštite od požara, aparata za gašenje požara, hidrantske mreže, el. i gromobranskih instalacija, dimovodni objekti, kao i putevi evakuacije, te normativni akti propisani zakonima. Nakon inspekcijskog nadzora, svim domovima su donesena rješenja o nalaganju mjera u vezi otklanjanja nedostataka, te zavisno od prekršaja izrečeni prekršajni nalozi. Nakon isteka roka, izvršeni su kontrolni inspekcijski nadzori radi kontrole izvršenja upravnih mjera iz rješenja u objektima u kojima je istekao rok izvršenja.“
Sveukupna slika ima prolaznu ocjenu, ali dojam je da može i mora kvalitetnije
Prosječan građanin Bosne i Hercegovine sigurno je bio u prilici da se zadesi u komunikaciji s neljubaznim osobljem po javnim ustanovama, službenim licima ili šalterskim radnicima. To je neko „općeprihvaćeno stanje“, da se s tim moraš susresti, ali toga jednostavno ne smije biti na posebno osjetljivim mjestima kao što su socijalne ustanove.
Ruku na srce, kroz kontakte s nekoliko domova koji „vade prosjek“ primijetila se fantastična kooperacija i ponuda pomoći za svaki vid istraživanja. Negdje pak nastoje što prije da završe s upitom. Zadovoljstvo je sarađivati s pravim profesionalcima i socijalnim radnicima punim empatije, koja je obavezna za tu vrstu posla. Jer sigurno niko ne želi tražiti smještaj za najmilije i pročitati komentare:
„Moj otac je bio u ovoj kući strave i užasa i nikom ne bih preporučio da ostavi svoje najmilije tu, bolje ih ubiti nego ostaviti tu. Imao bih dosta toga negativnog da pišem, a to bi mi uzelo mnogo vremena, ali ne preporučujem nikako da ostavljate svoje tu.“
„Užasna usluga i ophođenje prema korisnicima i posjetiocima. Vlasnik se ponaša kao šerif.“
„Na telefon se javio muškarac koji se nije predstavio niti je predstavio instituciju. Neuljudan, nepristojan, primitivan čovjek bez manira i profesionalizma. Ne bih preporučio nekoga ovako toksičnog da se brine o vašim voljenima.“
Ni inspekcija ne može uhvatiti sve stvari koje se dešavaju (nadzori svakako trebaju biti što češći). Odgovornost je kolektivna – da pratimo, pomažemo, djelujemo, prijavljujemo i reagujemo na sve abnormalne pojave na koje se naiđe – institucionalno, privatno i javnim pritiskom. Fokus priče je na lošem, jer dobro mora biti pravilo.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Karike integriteta u borbi protiv političke korupcije”, koji provodi Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, a koji finansira Europska unija kroz regionalnu inicijativu „Integrity Watch na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji u BiH implementira Transparency International u BiH. Stavovi izneseni u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Transparency International-a u BiH i Europske unije.
