Piše: Adin Buljubašić Završna ste godina na fakultetu, polako ostavljate ispite iza sebe i negdje usput počinjete gledati oglase za...
„This is an example of how this community can be unique, not wasting their lives, but watching movies, listening to...
U svijetu u kojem se povezanost mjeri brojevima i notifikacijama, sve više ljudi odlučuje da tišinom i povlačenjem štite ono...
Udruženje „Zdravo da ste“, koje je od 1992. godine pružalo podršku djeci i odraslima pogođenim ratom, nastalo je od grupe volontera (psihologa, socijalnih radnika, pedagoga…). Udruženje je zvanično registrovano 1996. godine i od tada u kontinuitetu pruža usluge i organizuje aktivnosti kroz dva osnovna programa: Program dječijih prava i Program razvoja omladinskih centara.
Nail Omerović rođen je 20. 10. 2002. godine u Gradačcu, malom gradu u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Kako kaže, za Gradačac ga vežu najljepše uspomene i počeci njegove karijere. Omerović od ranog djetinjstva osjeća ljubav prema sportu, naročito prema fudbalu. Dosta truda i rada uložio je u svoju karijeru. Trenutno je dio prve ekipe NK „Osijek“, s kojim je potpisao i profesionalni ugovor do 2026. godine. Vjerujemo da je ovo bio veliki vjetar u leđa Omeroviću te da je ispred njega blistava karijera. O počecima, ljubavi prema sportu i odnosu države prema mladim sportistima razgovarali smo s Nailom Omerovićem.
„Put Bosne i Hercegovine k evropskim ekološkim standardima je složen i zahtijeva kontinuirane napore u mnogim sektorima. Zemlja se suočava s izazovima kao što su upravljanje otpadom, zaštita voda, smanjenje emisija i očuvanje biodiverziteta. Implementacija adekvatnih zakona, ulaganje u infrastrukturu i obrazovanje stanovništva o važnosti očuvanja životne sredine igraju ključnu ulogu u postizanju evropskih ekoloških standarda. Napredak zavisi i od političke podrške, saradnje s evropskim institucijama i angažmana građana.“
Od svih poroka koje mlad čovjek može imati, kockanje je najpodcjenjenije. Naizgled nevidljiva pošast. Isprva djeluje uzbuđujuće, pa iz zabave lahko prerasta u strast u kojoj se gubi kontrola i racio.
U balkanskim zemljama mladi s ovim porokom počnu veoma rano. Da li što su im kladionice lahko dostupne, praktično pored škola, ili što im nedostaje sadržaja pa dosadu liječe uz automate, sportsko klađenje, lutriju ili kartaške igre. Godine 2021. vršeno je međunarodno istraživanje na studentima između Australije, Kanade, Izraela i Hrvatske, koje je pokazalo kako hrvatski studenti najviše kockaju, na dnevnoj ili sedmičnoj bazi.
U BiH situacija nije drugačija. Samo u protekloj godini građani su uplatama kladioničarima ostavili skoro dvije milijarde KM, prema podacima Porezne uprave FBiH. U tom udjelu novca, dobar je dio đačkog džeparca ili studentske stipendije.
Mislim da je vrijeme da osobe s invaliditetom pokažu da neće čekati da se neko bori za njihova prava, već da smo sasvim kompetentni i voljni da se borimo za poboljšanje svog položaja. Nedavno, zbog povećanja invalidnina i ulaskom Nacrta zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama s invaliditetom u javnu raspravu, došlo je do velikih pomaka, ali to ne znači da je borba gotova jer i dalje vladajuće strukture ignorišu naše potrebe i naš nezadovoljavajući položaj, upravo zbog toga što se suzdržavamo od radikalnih poteza. To se, nažalost, mora promijeniti; uočili smo da nema mjesta za ljubaznost u borbi za dostojanstven život.
„Činjenica je da bi ljudi više imali motiva da ostanu ovdje ili se vratili ako bi mogli dobiti posao. To bi sigurno promijenilo i koncept Srebrenice. Mnogi kažu da je i banja Guber karika koja bi promijenila život u Srebrenici“, kaže Kojić navodeći kako osim Kuće dobrih tonova u gradu ima još dosta sportskih klubova, te dva kulturno-umjetnička društva. No, s obzirom na to da su podijeljena, tu vidi negativnu stranu.
U svom radu na portalu „eSrebrenica.ba“ i drugim medijima, Mladen je otkrivao potencijal svoga grada. Prisjeća se da je ovdje nekada bio jedan od prvih umjetničkih festivala. On se danas više ne održava, ali ni festivali uopće.
Kojić kao krivce vidi politiku i lokalnu vlast za koju smatra da treba prepustiti Srebrenicu Srebreničanima, jer na izborima i u vlasti odlučuju ljudi koji ne žive u tom gradu, te smatra da se treba više uraditi za lokalno stanovništvo s fokusom na ljude, a ne glasače.
Kako kaže, grad ima uslove i kapacitete za pristojan život, ali mu se to onemogućava.
Jedan od ključnih prioriteta Europske unije za Zapadni Balkan je podrška održivom razvoju i zaštiti okoliša. Europska unija prepoznaje važnost ulaganja u tehnološke inovacije koje će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, promicanju obnovljivih izvora energije i održivoj upotrebi prirodnih resursa. Međutim, unatoč tome, regija se suočava s određenim izazovima, a jedan od njih je neravnoteža između odlazne i dolazne mobilnosti stručnog kadra. To je djelomično posljedica nedovoljno razvijenih istraživačkih infrastruktura, nedostatka vrhunskih istraživačkih objekata i ograničenog pristupa najnovijim tehnologijama u regiji koje bi podržale održivi razvoj zajednica.
Istraživačke infrastrukture su dokazano od velike važnosti za društvo i ekonomiju jer ne samo da pomažu u rješavanju globalnih izazova, već privlače i najbolje talente. Unatoč tome što je vremenski okvir za početak izgradnje velikih istraživačkih infrastruktura bio sličan na Zapadnom Balkanu i u Zapadnoj Europi, regija Zapadnog Balkana je nažalost prošla gotovo 70 godina bez uspostave novih istraživačkih centara koji bi koristili najnovije tehnologije, dok se Zapadna Europa razvijala i kontinuirano unaprjeđivala u tom smislu. Međutim, u novije vrijeme, zemlje u regiji prepoznale su važnost ulaganja u naučno-istraživačke infrastrukture i krenule su u akciju.
„Toliko sam ponosna na svog sina da mi srce može puknut od sreće“, kaže Jelena, majka šesnaestogodišnjeg Uroša. „Meni je najljepši, to valjda znate, ali da vam kažem kako igra košarku. Već se raspituju za njega neki strani klubovi!“ „A još k tome u gimnaziji, koja je realno najteža škola, prolazi s vrlo dobrim! Jezici mu idu odlično! Sigurno će upisati njemački ili engleski jezik!“
Izvještaj lokalnog MUP-a: U. R. (16), iz Banjaluke (pripadnik navijačke grupe „Lešinari“, učestvovao je u masovnoj tučnjavi/sukobu navijača FK Borac Banja Luka i FK Željezničar Sarajevo, te je zajedno s još 5 kolega nanio teške tjelesne povrede K. G. (19) iz Sarajeva, pripadniku navijačke grupe „Manijaci“. Pri samom sukobu, U. R. je prepoznat kao inicijator posebno brutalnih i nastranih metoda mučenja i nanošenja tjelesnih ozljeda. Navedeni K. G. je u životnoj opasnosti, pri čemu je već utvrđeno da će ostati invalid, ukoliko preživi.
Kako bi se svijet promijenio kada bi se snaga riječi koristila za podizanje umjesto za uništavanje. Kako bi se životi promijenili kada bi se tijelo koristilo za zagrljaj umjesto za napad. Nasilje nije rješenje. Naučite kako se izboriti protiv njega i doprinosite stvaranju boljeg svijeta, bez straha i nasilja.
Nasilje je jedan od vodećih problema s kojima se suočava naše društvo danas. Bez obzira na oblik nasilja, bilo da je psihičko, fizičko ili emocionalno, ono ostavlja dugotrajne posljedice na žrtve i često ima razorne učinke na njihove živote.
Fizičko nasilje je najčešće vidljivo i često se javlja u porodicama, na radnom mjestu, u školi ili javnom prostoru. To može biti udaranje, guranje, štipanje, bacanje predmeta, pa čak i ubijanje. Fizičko nasilje je najčešće posljedica bijesa, frustracije i impulsivnosti, a često ga izazivaju problemi u odnosima i nesuglasice.
Psihičko nasilje, s druge strane, je teže prepoznati i manje je vidljivo. To obično uključuje vrijeđanje, omalovažavanje, ignorisanje, prijetnje ili zastrašivanje. Psihičko nasilje može biti jednako razorno kao i fizičko, a može uzrokovati nisko samopoštovanje, depresiju, suicidalne misli i druge negativne emocije.
Za magazin „Karike“ razgovarali smo s profesoricom i psihologinjom Ajlom Mavrić-Gavranović o nasilju među mlađom populacijom.
