Latest

Ne karikiramo

Od rođenja osuđen da pamtim sitnice

Kao osoba s invaliditetom, vrlo rano osjetite da ste drugačiji, da u pristupu drugih prema vama postoji neka „kočnica“ i da mnogi oko vas jednostavno izbjegavaju da se ponašaju prema vama potpuno prirodno, onako kako bi se ponašali da niste drugačiji. Nešto slično se dešavalo i meni.

Ne karikiramo Sve ovo ja

Dan kada sam se slomila, uprkos riječima doktora: „Nije ti ništa“

„Ma samo se ti smiri. Nije ti ništa. Mlada si ti. Pa vidi ovih ljudi i njihovih problema“, bile su to najčešće riječi doktora na rutinskim pregledima, sve dok nije počelo drhtanje nogu i ruku u kasne noćne sate. Tada je prvi put u životu vozilo hitne pomoći došlo po mene. Napolju je padala kiša, a mama i baka krenule su sa mnom u strahu za moj život. Nisam mogla disati, tresla sam se i vjerovala da ću pasti u nesvijest. Ležala sam na bolničkom ležaju u vozilu hitne pomoći dok su me baka i mama držale za ruke i smirivale. Pred vratima hitne pomoći zatražile su pomoć jednog od medicinara jer me nisu mogle samu izvesti iz vozila. Dotični je tada odgovorio: „Pomozi joj ti, ti si joj mama.“

Ne karikiramo

Pitanje od općeg značaja za Travnik – psi lutalice

Ako igrate igru Prve tri asocijacije na Travnik, a niste često u Travniku, vjerovatno vam među prve tri neće biti psi lutalice. No, ako učestite boravak ili ga odaberete (ili vas zapadne) kao životnu destinaciju, psi lutalice mogu da budu i među jed(i)nom asocijacijom. Šta će psi na ulici? Čija su odgovornost te kako zaštiti i pse i ljude?

Ne karikiramo

Provjerili smo šta kažu oni koji prodaju i kupuju seminarske i diplomske radove

Povoljno radimo sve vrste eseja, seminarskih, maturskih radova – rečenica je koju u posljednje vrijeme sve češće viđamo na društvenim mrežama. Ko naručuje, a ko stoji iza oglasa? Da li je u pitanju zarada ili dobra volja?

Ne karikiramo

Estetske operacije: Pod nož ili ne?

Kad je to fizički izgled postao personality rendgen po povoljnoj cijeni? Šta je lakše operisati – nos ili karakter? Ružna ali dobra u duši, ima li lijeka, pitam?! Ima – pod mač, bato!

Ne karikiramo

Black lives matter na balkanski način: Na Fejsbuku borba protiv rasizma, u stvarnosti diskriminacija i prvog komšije

Nakon što je snimka ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda objavljena, a protesti započeti u Americi, svoj glas, kao i u svemu, dao je i Balkan. Na koji način? Pod motom 'podrži globalno, a hejtuj lokalno', ponovo smo svjedočili već viđenom i dobro uvježbanom scenariju zvanom empatija i licemjerje.

Ima veze...Ne karikiramo

„NE“ ima jedinstveno značenje i svako „ali“ vodi k potencijalnom nasilju

Postoje mnoge dimenzije nasilja koje se stapaju s našom stvarnošću, a da ih ne vidimo, niti smo svjesni njihovog postojanja. Primjer takvog nasilja je nasilje u intimnim tj. partnerskim vezama. U nekom trenutku života, nakon navršenih 15 godina, 47,2 % žena je bilo izloženo nekom obliku nasilja (Rasprostranjenost i karakteristike nasilja prema ženama u BiH). Kako mlade djevojke reagiraju na partnersko seksualno vrbovanje i vide li to kao nasilje?

Ne karikiramo

Od mišje groznice do korona virusa: evolucija nepoštivanja naučnica (i obrazovanih žena)

Ako je govoriti o mikrobiologiji i medicini u Bosni i Hercegovini, nije baš teško nabrojati imena poznatih stručnjakinja koje se svim sredstvima bore da nam pomognu iščupati se iz svega što nam je ovaj ljudski nemar i svjetski nevakat donio. Ipak, postoji jedna doktorica čija su dostignuća u akademskom i naučnom svijetu zavidna za svakoga ko se bavi medicinom. Gospodo, znate li išta o profesorici Mirsadi Hukić?

Ne karikiramo

25 godina od okončanja rata: gdje smo?

Kažu da je treća generacija u Njemačkoj bila u potpunosti spremna da se suoči sa zločinima koje su nacisti počinili u Drugom svjetskom ratu, a da je druga tek osjećala sramotu i jedan dio transgeneracijske traume. Kakva je situacija u BiH i gdje smo 25 godina poslije?

Ne karikiramo

Razgovor s migrantom u mom gradu

Migranti koji su se u jeku pandemije zatekli u BiH iskoristili su priliku da se iz jednog dijela države prebace u drugi. Tako su prodaju maramica iz većih gradova prenijeli u manje, susjedne gradove, među kojima je grad Visoko. Kada su već popustile mjere poduzete protiv širenja virusa, u Visokom su oni koji su počeli izlaziti u nabavke, šetnje ili po nekom drugom poslu mogli vidjeti da se na određenim mjestima nalaze ovi već poznati čuvari bh. semafora, ulaza u zgrade, parkova i drugih javnih okupljališta. U Visokom je to najčešće bilo na mjestima većih trgovačkih centara smještenih na periferiji grada. Odlučila sam da s jednim od njih razgovaram za magazin „Karike“.

Ne karikiramo

Zašto studirati međunarodne odnose?

Faruk Topuz je mladi aktivista iz Goražda. Strast za kreiranjem promjena i utjecajem na politike u lokalnoj zajednici uspio je povezati sa studijem koji, reklo bi se na prvu, promjenama pristupa obuhvatnije i na višem, globalnom nivou. Faruk je trenutno student međunarodnih odnosa i diplomatije na Univerzitetu u Sarajevu, a imao je priliku studirati i na Internacionalnom Burch univerzitetu. Faruk nam je govorio o vlastitim motivima za studiranje, razlikama između privatnih i javnih univerziteta, i generalno o studiju međunarodnih odnosa.

Ne karikiramo

Bh. sport u snažnom zagrljaju politike

Evidentno je da postoji selektivni stranački pristup prema sportu uz favoriziranje pojedinih klubova i sportista s rijetkim izuzecima nagovještaja sistemskog rješavanja problema sporta na državnom nivou. Stoga, možemo zaključiti da sportski tereni ostaju poligon odmjeravanja snaga neodgovorne etničke politike koja generiše sukobe i regrutira publiku kao izborni štit u blokadi strateškog razvoja zdravog sporta u olimpijskom duhu, koji još živi i nosi iskre koje zrače promjene i donose svjetlo nade i snage za bolju budućnost sporta u BiH.