Latest

Ne karikiramo

Omanji omaž „mladim nadama“

Već nekoliko godina Haris Zahiragić, trenutno zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, ne prestaje zgražavati ono malo pristojne javnosti sa svojim bahatim ispadima u javnim nastupima. Da podsjetim, takvim ponašanjem poznat je javnosti još od vremena kada je bio predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu. Prije nekoliko sedmica, gostujući u jednoj emisiji FACE televizije, uspio je da pomjeri granice nepristojnosti i doprinese senzacionalističkoj intenciji emisije.

Ne karikiramo

Eco-friendly navike mladih koje pomažu planeti Zemlji

„Čovjek je od svog novca kupio i donio sadnice. Priđem mu i dok malo tu razgovaramo, kaže: 'Stid me. Neki dan vidim jedna cura kupila smeće, pa rekoh odoh i ja da doprinesem, jer u Titin vakat smo to stalno radili, bile su omladinske akcije i to se podrazumijevalo da smo kao društvo korisni“, ponosno nam je ispričala Enisa. Enisa je redovna na akcijama čišćenja i pošumljavanja. Za nju je to važna dužnost i svaki put kad ide osjeća se kao da ide na svečanost ukazanu prirodi, kaže. Samo krajem marta zasadili su 1.000 sadnica na Bjelašnici. „Neka vaša svakodnevica za početak bude da sebi kažete da nećete uzeti tu plastičnu kesu koja će visiti kasnije s drveća, kojoj treba godina i godina da se raspadne. Posadite cvijeće pred zgradom, pokupite smeće na autobuskom stajalištu! Nije teško biti ekolog. Kad ste na izletu, umjesto da ostavite kesu, ponesite je do kontejnera“, poručuje Enisa te dodaje kako promjene ne dolaze same, mi moramo biti dio njih.

Ne karikiramo

Kako se uspješno pripremiti za intervju za posao

Kroz različite edukacije nastojimo adekvatno pripremiti naše kandidate za predstojeće razgovore za posao kao i zaposlenje. Da biste se adekvatno pripremili za razgovor za posao, potrebno je mnogo ranije edukovati se, vježbati te pripremati za sami razgovor za posao. Da biste povećali šanse da ostavite dobar dojam na razgovoru za posao i uđete u uži izbor kandidata, neophodno je da se dobro pripremite za razgovor, ističu Ajanović-Hajdarpašić i Ganić Karalija.

Ne karikiramo

Tradicija destrukcije

Blog Željane Maglov pristigao na naš konkurs „30 godina mržnje, nacionalizma i podjela“

Ne karikiramo

Namazana kriška s onim koga voliš ukusnija je od kavijara sponzorskih veza

Legla plata. Ustali troškovi. Dobili noge i eno ih kolo vode. Sitan kusur, krupna u džepu rupa. Kad će novi prvi da opet iznova forvardujemo naše plate. Nema čega nema. Od luksuza smo davno i odustali. Ali nije život Instagram pa ni mi nećemo objaviti namazanu šnitu hljeba. A možda bismo trebali? Jer nije ljubav kad dijelimo iza jedinice nule, ljubav je kad nema ništa, a ima nas. Ali može li to tako? Ikako?

Ne karikiramo

Beba bira gdje – dojenje na javnom mjestu i zašto nam ono treba biti normalno

U Bosni i Hercegovini doji samo oko 25 posto mama, rezultati su istraživanja koji se objavljuju svake godine uoči Sedmice dojenja koja se obilježava u prvoj sedmici augusta. Razlozi za tako nizak procenat mama koje doje kriju se u nedovoljnoj educiranosti, nemanju podrške za dojenje i mišljenjima da ih dojenje ograničava u vraćanju javnom životu. Jači imunitet, otpornost na različite bolesti, razvijanje inteligencije… samo su neki od razloga zašto je važno da djeca doje. Majčino mlijeko je besplatno, uvijek dostupno, predstavlja svojevrstan državni resurs te za ovu hranu ne treba skladištenje i ekonomski je najisplativija. Ipak, osim što je dojenje hrana za dijete, ono je i odgovor na sve bebine potrebe: glad, bol, nervozu, pospanost, potrebu za fizičkim kontaktom, dosadu… Bebe traže da se zadovolje njihove potrebe, bilo kada i bilo gdje. Pa i na javnom mjestu.

Ne karikiramo

Humanistikom propitujemo (ne)demokratiju među naukama

Kao jedan od načina na koji možemo pomoći humanistici da postane zapaženija i cjenjenija u današnjem svijetu jeste osvješćivanje potrebe o njenoj važnosti. S tim u vezi stoji i profit koji mora prestati biti glavna motivacija u izboru studija i uopće zanimanja kod mladih ljudi. Kada osvijestimo tu potrebu, onda dolazi i razbijanje stereotipa o poželjnim i nepoželjnim zanimanjima. To će pomoći mladima da bez straha od osude ili omalovažavanja slijede svoja interesovanja, talente i vještine, a samim tim i da s vremenom kreiraju i tržište na kojem će plasirati svoja ostvarenja. U tome im, svakako, može pomoći i IT sektor. Osim toga, potrebno je osavremenjivanje studija na kojima se izučavaju humanističke nauke. Mogućnost lakšeg kombiniranja s drugim studijima također bi doprinijelo popularizaciji humanistike. A uz to ide i nužno podizanje glasa humanista. Studenti humanističih nauka, kao i historičari, jezičari, filozofi, književnici i drugi umjetnici moraju u ovoj sveopćoj kakofoniji progovoriti o svom značaju i ulozi danas te skrenuti pažnju na opasnosti koje prijete svijetu koji se odrekne svojih humanističkih disciplina, stava je profesorica Skopljak.

Ne karikiramo

World Wide Web: Između preobilja informacija i „cyber higijene“

Amina Žigić donosi više informacija o tome kako je nastao internet, kako se vremenom mijenjao, šta su danas najveći izazovi u ovoj oblasti te kako na siguran način isti i koristiti. Sir Timothy Berners-Lee izumitelj je World Wide Weba. Godine 1980. je napisao program Enquire kako bi na jednom mjestu omogućio što više dokumenata i projekata te se rodila ideja Weba. Prvu uspješnu komunikaciju računala preko interneta obavio je 25. decembra 1990. godine, a već je 1991. javnosti putem interneta prikazao prvu web stranicu. Naime, Lee je osmislio Web za korisne svrhe, ali se on danas u velikoj mjeri koristi za druge stvari. Njegova ideja bila je povezivanje naučnika širom svijeta i omogućavanje dijeljenja njihovih dokumenata tj. istraživanja, kako bi napredovali u svom poslu. I danas on služi za istraživanja i nauku, ali društvene mreže preovladavaju. Podaci s analitičkog sajta App Annie pokazuju da mobilne aplikacije koristimo u deset od jedanaest minuta koje provodimo uz mobilne uređaje; pregledavanje interneta pritom troši samo devet posto našeg mobilnog vremena. Aplikacije upotrebljavamo u gotovo svim aspektima svog života.

Ne karikiramo

Stay hungry, stay foolish i masan CV ispod bureka

Gledajući kroz historiju, čovječanstvo nikad nije bilo povezano u ovoj mjeri. Globalno selo. U svakom momentu imamo uvid u dešavanja na drugoj strani svijeta. Veća je fluktuacija informacija nego zraka, čini se. Bukvalno su nam ruke srasle s mobitelima. Anatomija kaže da u šaci imamo 54 kosti, a ja bih tome dodala mobitel kao 55. kost. Uvijek dostupni, uvijek online, voicemails, SMS, Viber, Mesendžer, video calls, a nikad više usamljenosti... Nikad više dezorijentisanih i izgubljenih ljudi. Redovno gledam lica oko sebe koja znam godinama i pitam se da li ih uopšte prepoznajem. Nevjerojatno je kako se ljudi povijaju poput visokog tankog drveća na jakom vjetru pred različitim društvenim prilikama. Jednom je neko rekao da je svaki čovjek ostrvo i to je zaista tako. Kao da smo promijenili Zemljin reljef i više ne postoje kontinenti već samo sitna ostrva. Tačkice u beskraju koje stoje užasnute pored 7 milijardi drugih tačkica koje su povezane Wi-Fi konekcijom.

Ne karikiramo

Da li je umro teatar u BIH i zašto jeste?

Razlozi odsustva subverzivnosti na bh. pozorišnoj sceni su brojni. Jedan je zasigurno i dominacija zabavnog aspekta u pozorištima, koji je uslovljen finansijama. Trenutno postoje pozorišta u Bosni i Hercegovini koja ulaznice za neke predstave naplaćuju i do 100 KM. U tim predstavama se ne mari puno za pozorišne discipline, nego publika najčešće dolazi da vidi regionalne glumačke zvijezde, koje dolaze iz svijeta popularnih i lakih komedija. Prva predstava koja mi pada na pamet je „Šećer je sitan osim kada je kocka“, koja je u banjalučkom Narodnom pozorištu dosegnula baš tu cijenu. Predstave koje zahtijevaju istraživanje, eksperimentisanje i različite prostorne i tehničke resurse su luksuz koji većina pozorišnih kuća uglavnom ne može priuštiti. Šta ćeš, kapitalizam.

Ne karikiramo

„Ponos i predrasude“: Feminizam Elizabeth Bennet u engleskom patrijarhalnom društvu 19. st.

Gospodin i gospođa Bennet roditelji su pet neudatih kćeri – Jane, Elizabeth, Mary, Kitty i Lydije. Kad na obližnje imanje stigne bogati gosp. Bingley sa svojom sestrom i prijateljem Fitzwilliamom Darcyjem, gospođa Bennet počet će maštati da jednu od svojih kćeri uda za njega. Sve počinje balom na kojem gosp. Bingley upoznaje Jane, a gosp. Darcy Elizabeth…

Ima veze...Ne karikiramo

Šta bismo voljele da su nam mame, sestre i drugarice ispričale prije poroda

Već generacijama se kod nas pogrešno priča o porodu. Generacijama su žene ušutkivane da ne budu „peke“ i ne pričaju o tom iskustvu kao traumatičnom. Sve priče naših nana, majki, tetki i strina praćene su krilaticom: „Sve se to odmah zaboravi.“ Majke će se složiti da onog trenutka kad ugledate svoju bebu sve postane lakše, ali da se iskustva zaborave – to baš i nije tako. Mnoge žene sa sobom nose traume i teško se odlučuju na novu trudnoću. Danas o tome slobodnije govorimo.

1 2 3 … 19

Zlatna Karika Lejla Kišić: Bolja nada i snovi za djecu s teškoćama u razvoju

Prijavi se za poziciju glavnog i odgovornog urednika Omladinskog magazina „Karike“

U susret trećoj Bh. povorci ponosa – Ako djeci date krila, njihova kolica i ne moraju da lete

Prijavi se za poziciju glavnog i odgovornog urednika Omladinskog magazina „Karike“

Zlatna Karika Lejla Kišić: Bolja nada i snovi za djecu s teškoćama u razvoju

Dženana Selimović – dobitnica nagrade Huawei akademije za mlade liderice u Evropi

Elvedin Nezirović: O čemu se napokon može govoriti?

Od Silvane do Nirvane: Top 5 Eurosong pjesama

Lana Lekić – ambasadorica hraniteljstva i usvojenja u Bosni i Hercegovini

Korak naprijed – kako su vlasti moje zemlje odlučile početi približavati kulturu mladima?

Facebook – platforma za dezinformacije, lažne vijesti i ostvarivanje političkih ciljeva

Pet zdravih navika koje je moja porodica usvojila

Omanji omaž „mladim nadama“

Humanistikom propitujemo (ne)demokratiju među naukama

Eco-friendly navike mladih koje pomažu planeti Zemlji

Ne karikiramo

Omanji omaž „mladim nadama“

Eco-friendly navike mladih koje pomažu planeti Zemlji

Kako se uspješno pripremiti za intervju za posao

Tradicija destrukcije

Namazana kriška s onim koga voliš ukusnija je od kavijara sponzorskih veza

Beba bira gdje – dojenje na javnom mjestu i zašto nam ono treba biti normalno

Humanistikom propitujemo (ne)demokratiju među naukama

World Wide Web: Između preobilja informacija i „cyber higijene“

Stay hungry, stay foolish i masan CV ispod bureka

Da li je umro teatar u BIH i zašto jeste?

„Ponos i predrasude“: Feminizam Elizabeth Bennet u engleskom patrijarhalnom društvu 19. st.

Šta bismo voljele da su nam mame, sestre i drugarice ispričale prije poroda

Zlatna Karika Lejla Kišić: Bolja nada i snovi za djecu s teškoćama u razvoju

Prijavi se za poziciju glavnog i odgovornog urednika Omladinskog magazina „Karike“

U susret trećoj Bh. povorci ponosa – Ako djeci date krila, njihova kolica i ne moraju da lete

Kako do studentskog posla u Sarajevu?

Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?

Najčitaniji tekstovi