„Sva ljudska prava su opća, nedjeljiva, međusobno ovisna i povezana. Međunarodna zajednica mora ljudska prava razmatrati globalno, na pravedan i jednak način, pod jednakim uvjetima i s jednakim naglascima. Iako se važnost nacionalnih i regionalnih posebnosti te povijesne, kulturne i vjerske razlike moraju uzeti u obzir, države imaju dužnost, bez obzira na svoje političke, gospodarske i kulturne sustave, promicati i štititi sva ljudska prava i temeljne slobode.“ (Članak 5 Bečke deklaracije s UN-ove konferencije o ljudskim pravima održane 1993.)
Ammar Grabić je student prve godine Fakulteta elektrotehnike u Tuzli, a pored toga je i aktivan član NVO sektora u Bosni i Hercegovini. U razgovoru za Karike, Ammar otkriva zašto je upravo elektrotehnika bila njegov izbor, te zašto bi trebala biti i Tvoj.
Omladinska novinska asocijacija u BiH i Omladinski magazin Karike, uz podršku USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), realiziraju projekat Na mojoj koži, čiji je glavni cilj doprinijeti većoj i boljoj informiranosti, educiranosti i nivou kritičkog mišljenja kod mladih o temi ljudskih prava. Ovim putem Te detaljnije informiramo o projektu i srdačno pozivamo da uzmeš aktivno učešće u istom.
Tokom perioda izolacije u kojem se našao cijeli svijet nakon pojave koronavirusa, djeca i mladi su bili mnogo izloženiji najrazličitijim sadržajima na internetu i potencijalnim predatorima, o čemu svjedoče brojni statistički podaci. Primjetno je bilo i da svakih nekoliko dana osvane po jedna stranica na internetu s dječijom pornografijom ili stranica nastala u okviru vršnjačke skupine koja ukazuje na „najružnije dječake/djevojčice“ određenog mjesta ili razreda. Takođe, oglasila se i Ozana Pevec, nekadašnja YouTuberica, koja je prošla strašan linč još kao dijete, doživjela prijetnje i zlostavljanje samo zato što je snimila video u kojem sprema hranu za školu.
Ljudska prava u BiH 2020. još uvijek nisu shvaćena ozbiljno. Da jesu, bila bi važan dio programa vladajućih političkih stranaka te, shodno tome, i dio ozbiljne obrazovne agende. Vruć krompir je prebačen u ruke pojedinaca i nevladinog sektora. Zbog svega toga, nemali broj mladih vjeruje kako su ljudska prava izmišljotina Zapada, ubleha NVO sektora i kako nemaju nikakve veze s njihovim životima u BiH danas. Istraživanje koje smo sproveli među našom publikom pokazalo je da mladi čak i kada znaju kome prijaviti slučaj kršenja prava to ne rade, jer ne vjeruju da će država BiH i njene institucije išta uraditi po tom pitanju. Kako mladima približiti važnost teme njihovih ljudskih prava i vratiti im barem mrvu vjere da još uvijek mogu nešto uraditi sa svojim životima u ovoj zemlji?
Wikipedia kaže da riječ chic potiče od francuske riječi chicanery ili od njemačke riječi Schick što bi u prevodu značilo vještina. Međutim, engleski rječnik govori opet nešto suprotno. Navodno chic predstavlja sav onaj stil i eleganciju. Kažu, to je nešto s čime se rodiš i što ne možeš naučiti. Naizgled je dvosmisleno, a možda je to samo još jedna riječ koju koristimo bez da znamo šta to ona zapravo znači. Ali ja je vidim kao 60 % uloženog našeg truda. Nije to ni izgled u našoj najdražoj mekanoj pidžami, niti tajicama za teretanu, ali opet nije ni izgled za maturalnu zabavu. Moderan je to izgled koji se sastavlja bez napora s mrvicom lijenosti, dok opet ostavlja neki trag elegancije iza sebe.
Ajdin Halilić student je islamske teologije na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu. Trudi se obrazovanju prilaziti s različitih strana i obogatiti ga na taj način, te pomagati zajednici kroz vannastavni angažman i tako dodatno oplemeniti godine svog studija. Ajdin nam je govorio o načinu studiranja islamske teologije na ovom fakultetu i misiji teologa u pluralnom i sekularnom društvu, te uputio nekoliko savjeta za buduće studente i studentice islamske teologije na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
„Srebrenica je praznina. Srebrenica je mrak. Srebrenica je jama u koju nikada više ne može dospjeti svjetlosna zraka. Boli me Srebrenica i zbog svih ratnih profitera, zbog onih koji na imenu Srebrenica grade svoje karijere i pomoću nje peru novac“, zaključuje Amela Mustafić, koja i u budućnosti planira pisati, pisati i pisati poeziju, uhvatiti poneki momenat sreće, naći posao, obgrliti nebo i izgraditi poneki most.
Ako je govoriti o mikrobiologiji i medicini u Bosni i Hercegovini, nije baš teško nabrojati imena poznatih stručnjakinja koje se svim sredstvima bore da nam pomognu iščupati se iz svega što nam je ovaj ljudski nemar i svjetski nevakat donio. Ipak, postoji jedna doktorica čija su dostignuća u akademskom i naučnom svijetu zavidna za svakoga ko se bavi medicinom. Gospodo, znate li išta o profesorici Mirsadi Hukić?
„Koliko ste ono rekli da imate godina?“
„Dvadeset i nešto“, odgovarala bih, dok bih uz studiranje po ko zna koji put dolazila na razgovore za posao. Ali je mnogima i dalje bilo nejasno kad sam i na koji način uspjela uskladiti studiranje i posao, pritom obogaćujući svakodnevno svoj CV neformalnim obrazovanjem.
Priču o upisu na Komunikološki koledž, smjer komunikologija, a potom odnosi s javnošću, počela bih ovim riječima.
Ako igrate igru Prve tri asocijacije na Travnik, a niste često u Travniku, vjerovatno vam među prve tri neće biti psi lutalice. No, ako učestite boravak ili ga odaberete (ili vas zapadne) kao životnu destinaciju, psi lutalice mogu da budu i među jed(i)nom asocijacijom. Šta će psi na ulici? Čija su odgovornost te kako zaštiti i pse i ljude?
Povodom Svjetskog dana čokolade istražili smo kakav odnos prema njoj danas imaju mladi u BiH – u kojoj je mjeri konzumiraju, koja im je vrsta omiljena i s kojih tržišta je najčešće kupuju. Vršili smo online anketiranje osoba u dobi od 16 do 36 godina, a o njenoj nutritivnoj vrijednosti više nam je rekla dr. Safija Softić-Namas, doktorica i nutricionistica, čije tekstove o hrani možemo čitati na portalu „Dobre kalorije“.






















