Povodom Svjetskog dana čokolade istražili smo kakav odnos prema njoj danas imaju mladi u BiH – u kojoj je mjeri konzumiraju, koja im je vrsta omiljena i s kojih tržišta je najčešće kupuju. Vršili smo online anketiranje osoba u dobi od 16 do 36 godina, a o njenoj nutritivnoj vrijednosti više nam je rekla dr. Safija Softić-Namas, doktorica i nutricionistica, čije tekstove o hrani možemo čitati na portalu „Dobre kalorije“.
Porijeklo čokolade
Sedmog dana mjeseca jula slavimo Svjetski dan čokolade! Smatra se da se u Evropi, od početka ovog mjeseca 1550. godine, kakao, kao najvažniji i dugo vremena jedini sastojak čokolade, počeo mnogo više upotrebljavati u odnosu na prije. Uzgojom kakaa bavili su se još Maye, indijansko pleme domorodačke Amerike, od kojeg su pravili pića za različite ceremonije. Iako se u povijesti čokolade u Evropi kao ključna godina uzima 1550., na njeno tlo, tačnije u Španiju, kakao je donio Kristofer Kolumbo, otkrivši Ameriku 1492. Ipak, to nije bilo dovoljno da mu se pripiše veliki značaj, pa će poslije njega Hernan Cortes, osvojivši Meksiko 1519., govoriti o čokoladnom piću meksičkog naroda. Svojim povratkom u Španiju 1528. ponijet će to piće, a veliki doprinos njegovom širenju dat će i španski fratri koji su išli od manastira do manastira i pjevali pjesme o tropskom drvetu kakaa od kojeg se dobiva čokolada.
Koliko mladi u BiH konzumiraju čokoladu?
Naših 87 ispitanika, koliko ih je pristupilo anketiranju za ovo istraživanje, pitali smo o prisustvu čokolade u njihovom životu, na šta nam je 31 % njih odgovorilo da čokoladu jede dva do tri puta sedmično, a da 27,6 % njih to radi skoro svaki dan. Ipak, svaki dan čokoladu jede njih 24,1 %, odnosno njih 21. Potom smo 21 osobu koja svaki dan konzumira čokoladu pitali koliko puta dnevno, na što smo imali različite odgovore – najviše je bilo onih koji čokoladu na svom dnevnom jelovniku imaju jedanput (15), a najmanje onih koji je imaju više od tri puta (4).
Da li je čokolada zdrava?
Iako je čokolada danas mnogo zastupljena u prehrambenim navikama mladih, interesovalo nas je da li imaju pozitivan, odnosno negativan stav prema pitanjima o njenoj nutritivnoj vrijednosti. U tom konteksu, pitali smo ih da li smatraju da je čokolada zdrava ili ne, gdje smo zabilježili razliku samo u tri glasa, pri čemu je negativan stav pobijedio. (Slika 1)
Kako bismo pružili mladima adekvatan uvid u ispravnost njihovih stavova prema ovom pitanju, pitali smo za mišljenje nutricionisticu Softić-Namas, koja nam je otkrila da sastav čokolade određuje koliko je ona zdrava, odnosno nezdrava:
Svaka čokolada sastoji se od kakaa, kakao maslaca ili drugih masnoća, šećera i raznih dodataka. Količina kakaa i šećera jesu presudne. Bolje su čokolade s više kakaa u svom sastavu, jer on ima pretektivno djelovanje na srce i krvne žile, uzrokuje lučenje hormona sreće, održava budnost i energiju, sadrži značajne količine magnezija, kalcija, željeza, flavonola i flavonoida (antioksidativno dejstvo) i uzrokuje druge zdravstvene benefite.
Veliki je problem na početku spomenuti šećer koji se dodaje kako bi ublažio gorak ukus kakao, koji je, ipak, uvijek bolji izbor od mliječne ili bijele čokolade, koje su, kako kaže doktorica, „uglavnom loša mješavina šećera, mlijeka i loših masnoća, koje treba izbjegavati“. Što se tiče različitih dodataka, oni mogu obogatiti čokoladu različitim nutrijentima, među kojima treba spomenuti dodatke lješnjaka, badema, narandže i dr.
U kontekstu rečenoga, naši su ispitanici pokazali da im je čokolada s različitim punjenjem najdraža, potom mliječna čokolada te čokolada s visokim postotkom kakaa, pa tek onda bijela. (Slika 2)
Da li se od čokolade deblja?
Nutricionisticu Softić-Namas pitali smo od čega zavisi da li ćemo se od čokolade udebljati ili ne, a ona nam je rekla da to zavisi od količine:
Čokolada, kao i sve drugo što jedemo, ima određenu kalorijsku vrijednost. Ako pretjeramo s unosom, pogotovo u kombinaciji s pretjeranim unosom drugih namirnica, naravno da ćemo imati višak koji će se manifestirati debljanjem, pogotovo ako se čokolada unosi svaki dan i u većim količinama.
Kada smo ovo pitali naše mlade, 57 njih smatra da se od čokolade deblja, a ostalih 30 drugačije (Slika 3). Ipak, u odgovoru na pitanje da li paze na količinu tokom konzumiranja, 44,8 % njih odgovorilo je da pazi, a pojedini su odgovorili da to zavisi i od vrste čokolade koju jedu, od toga da li treniraju te da li su nervozni.
Pitali smo ih i da li osjećaju grižnju savjesti nakon konzumiranja, na što su odgovori također u vezi s prethodno spomenutim – količina, vrsta, kilaža, što je vrlo razumljivo jer i doktorica Softić-Namas kaže da „razumne količine čokolade, naročite one s manjim procentom šećera, a većim procentom kakaa, sigurno će nam obezbijediti veću korist nego štetu, te zbog toga ona treba biti sastavni dio prehrane“. Osim toga, „na čokoladu ne treba gledati kao na neprijatelja, ali treba napraviti razuman izbor vrste i količine“.
Zašto čokoladu toliko volimo?
Ispitanici su priznali da čokoladu vole jer u njima izaziva osjećaj sreće (27), zadoljstva (21), potom mira, užitka, radosti, blaženosti, ugodnosti. Zabilježili smo i odgovor koji kaže da čokolada donosi više energije, kao što je to spomenula i doktorica Softić-Namas. Ovi odgovori sasvim su u skladu s podatkom da je čokolada namirnica koja podstiče lučenje hormona sreće, na koji utječu neuroprijenosnici dopamin i serotin koje ona sadrži.
Kada je najčešće jedemo?
Čokoladu najčešće jedemo kad nam je dosadno, kada smo pod stresom i, jednostavno, kada nam se jede nešto „slatko“ – odgovorili su naši ispitanici. Ovi odgovori nam pokazuju da je hrana, pa tako i čokolada, usko povezana s mentalnim zdravljem, s vanjskim kontekstom u kojem se nalazimo te stanjem samog organizma, kao što je to period PMS-a, jer je dosta ženske populacije odgovorilo da za čokoladom najčešće poseže kada se nalazi u spomenutom periodu, pa tada ima velikih problema s količinom.
Domaće ili strano tržište?
Na kraju nas je zanimalo koliko mladi u BiH kupuju čokolade proizvedene u našoj zemlji, odnosno koliko kupovinom čokolade pomažu domaće tržište – za 26 glasova pobijedilo je tržište zapadne Evrope, iako ni zemlje Balkana nisu zanemarene (21,8 %).
