Volonterizam ili šta ti imaš od toga?

Ovo nije još jedan od onih „budimo humani, volimo nekoga i neko će voljeti nas, i pomozimo susjedu u nevolji“ motivacijskih tekstova. Uglavnom smo upućeni u moralno i društveno prihvatljivo ponašanje u vlastitoj zajednici i znamo šta se od nas kao fine gradske raje očekuje. Začuđujuće je kada društveno prihvatljivo postane nipodaštavanje i ponižavanje onoga koji nešto radi za tu istu zajednicu. To su oni tzv. volonteri koji rade za džaba. S obzirom da nas ima mnogo kojima koncept volontiranja apsolutno nije jasan, za vas smo pronašli nekoliko takvih ljudskih primjeraka – „volontera“, pa smo ih malo analizirali da vidimo o čemu je riječ.

Šta je volontiranje?

Volontiranje – volonterstvo ili volonterizam – je pojam koji se odnosi na neku vrstu aktivnosti koja je neprofitna (neplaćena) i koja se odvija samostalno ili u sklopu neke skupine ili organizacije. Cilj neke volonterske aktivnosti jeste da na neki način učini neku dobrobit lokalnoj zajednici, tako što se fokusira na probleme unutar zajednice kojima se može pomoći.

To znači da bi volonter bio osoba koja naprosto, čini nešto za drugoga bez očekivanja neke novčane naknade za to. Ludilo!

Bilal Softić

Veliki broj volonterskih aktivnosti u našoj zemlji se organizira za mlade, uglavnom za srednjoškolce i studente. Aktivnosti za mlade su uglavnom usmjerene ka njihovoj edukaciji u različitim poljima, borbi protiv stereotipa i predrasuda, te pomaganju mladima da se što je moguće bolje pripreme na „svijet odraslih“. Ukoliko se radi o nekim projektima koji izravno utječu na promjene u lokalnoj zajednici npr. eko akcije, onda mladi ujedno imaju priliku da primijete promjene (ma koliko one bile male ili velike) koje su sami učinili – svojim radom i trudom. Volonterske aktivnosti mogu biti usmjerene i na rad s manjinama, socijalno ugroženim članovima društva, starijim osobama, osobama s poteškoćama u razvoju itd.

Upravo takva volonterska iskustva je s nama podijelio Bilal Softić, student Internacionalnog Burch univerziteta i član odbora Asocijacije srednjoškolaca u BiH: „U junu 2016. godine sam bio pozvan u Slobodnu zonu, omladinski park koji su pravili mladi aktivisti Sarajeva, i kada sam vidio povezanost tih ljudi i odlučnost da se izbore za svoj prostor, odmah sam odlučio da želim biti dio toga. Nekoliko sedmica poslije sam se pridružio ASuBiH-u i tu upoznao neke od najboljih prijatelja. Kroz volontiranja sam stekao mnogo nezaboravnih iskustava i razvio sam se kao osoba.“

Gdje se može volontirati?

Prema podacima Ministarstva pravde BiH, u 2017. godini je bilo popisano 2.029 udruženja, 159 fondacija, 29 stranih međunarodnih fondacija, 59 stranih međunarodnih udruženja i 48 stranih i međunarodnih neprofitnih organizacija. Lista svih dostupih organizacija se može naći na internetu guglanjem grada iz kojega dolazite i jednu od ključnih riječi: nevladina organizacija, vladina organizacija, fondacija ili udruženje. Dakle, sve što trebaš je sjesti i promisliti šta te zanima i šta smatraš da je dobro za tvoje profesionalno napredovanje, te poslati koji e-mail.

Zašto volontirati?

Kažu da je volontiranje jedan od temelja građanskog društva i najplemenitija ljudska aktivnost jer se volontiranjem zauzima za mir, slobodu, mogućnost izbora i pravičnost za sve ljude. U stvarnosti, to se zaista svodi na neplaćeni rad. Ono što se uglavnom zaboravlja i zapostavlja jesu dobrobiti koje može donijeti taj rad koji nije plaćen novcem.

Duška Kovačević

Da volontiranje ne služi samo drugima, nego i nama samima, potvrdila nam je i Duška Kovačević, diplomantica Ekonomskog fakulteta, volonterka u Omladinskom savjetu Istočne Ilidze i Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“

 

„Volontirati sam počela zbog toga što sam htjela da svoje slobodno vrijeme kvalitetnije trošim, a uz to i da svojim djelovanjem činim neko dobro. Kroz volontiranje sam dobila mogućnost da steknem nova znanja i vještine.

Pored toga, sve volonterske aktivnosti donose i neku vrstu satisfakcije jer tvoj trud i želja da radiš budu propoznati, a isto tako onaj trenutak kada ti se neko zahvali za pomoć je neprocjenjiv“, izjavila je Duška.

„Upoznavanje novih ljudi i kultura, sklapljanja prijateljstva i rad s djecom su sve pozitivne strane volontiranja. Nažalost, velike su predrasude prema volonterima i volonterizmu. Njih možemo prevazići upravo ovakvim tekstovima i češćim spominjanjem značaja volonterizma u svakodnevnom životu,“ poručila nam je Duška.

Osim što stječeš nova iskustva, ako uspiješ dobiti volontiranje u struci, ti se doslovno učiš svome budućem poslu. Ako i ne dobiješ volontiranje u struci, učiš se nekim drugim vještinama koje ti mogu pomoći pri kasnijem zaposlenju. Kod bilo kojeg oblika volontiranja bitno je znati da je u nekim od organizacija moguće imati volontersku knjižicu i tako ostvarivati volonterski staž koji se dugoročno priznaje kao radno iskustvo. U tom slučaju, ono se dokazuje potvrdom o volontiranju koju izdaje Ministarstvo pravde ili institucija za evidentiranje volontiranja.

Omladinske zone, Stolac, 2018

 

Naravno, zavisno od vrste posla za koji se učiš, volontiranjem radiš na sebi. Taj rad na sebi nije samo intelektualni, nego i psihološki. Razvijaš se i osposobljuješ za kasnije sudjelovanje u društvu.

Renata Glavinka

Renata Glavinka

Ne pišem kolumne, jedini blog koji imam je na Tumblru. Simljanka bez plumboba. Inat hanuma. Južnoslavenska amazonka. Postojim, dakle mislim. Panta meme

Comments are closed here.