Ne karikiramo

„Čovjek je od svog novca kupio i donio sadnice. Priđem mu i dok malo tu razgovaramo, kaže: 'Stid me. Neki dan vidim jedna cura kupila smeće, pa rekoh odoh i ja da doprinesem, jer u Titin vakat smo to stalno radili, bile su omladinske akcije i to se podrazumijevalo da smo kao društvo korisni“, ponosno nam je ispričala Enisa. Enisa je redovna na akcijama čišćenja i pošumljavanja. Za nju je to važna dužnost i svaki put kad ide osjeća se kao da ide na svečanost ukazanu prirodi, kaže. Samo krajem marta zasadili su 1.000 sadnica na Bjelašnici. „Neka vaša svakodnevica za početak bude da sebi kažete da nećete uzeti tu plastičnu kesu koja će visiti kasnije s drveća, kojoj treba godina i godina da se raspadne. Posadite cvijeće pred zgradom, pokupite smeće na autobuskom stajalištu! Nije teško biti ekolog. Kad ste na izletu, umjesto da ostavite kesu, ponesite je do kontejnera“, poručuje Enisa te dodaje kako promjene ne dolaze same, mi moramo biti dio njih.

Amina Žigić donosi više informacija o tome kako je nastao internet, kako se vremenom mijenjao, šta su danas najveći izazovi u ovoj oblasti te kako na siguran način isti i koristiti. Sir Timothy Berners-Lee izumitelj je World Wide Weba. Godine 1980. je napisao program Enquire kako bi na jednom mjestu omogućio što više dokumenata i projekata te se rodila ideja Weba. Prvu uspješnu komunikaciju računala preko interneta obavio je 25. decembra 1990. godine, a već je 1991. javnosti putem interneta prikazao prvu web stranicu. Naime, Lee je osmislio Web za korisne svrhe, ali se on danas u velikoj mjeri koristi za druge stvari. Njegova ideja bila je povezivanje naučnika širom svijeta i omogućavanje dijeljenja njihovih dokumenata tj. istraživanja, kako bi napredovali u svom poslu. I danas on služi za istraživanja i nauku, ali društvene mreže preovladavaju. Podaci s analitičkog sajta App Annie pokazuju da mobilne aplikacije koristimo u deset od jedanaest minuta koje provodimo uz mobilne uređaje; pregledavanje interneta pritom troši samo devet posto našeg mobilnog vremena. Aplikacije upotrebljavamo u gotovo svim aspektima svog života.

Gledajući kroz historiju, čovječanstvo nikad nije bilo povezano u ovoj mjeri. Globalno selo. U svakom momentu imamo uvid u dešavanja na drugoj strani svijeta. Veća je fluktuacija informacija nego zraka, čini se. Bukvalno su nam ruke srasle s mobitelima. Anatomija kaže da u šaci imamo 54 kosti, a ja bih tome dodala mobitel kao 55. kost. Uvijek dostupni, uvijek online, voicemails, SMS, Viber, Mesendžer, video calls, a nikad više usamljenosti... Nikad više dezorijentisanih i izgubljenih ljudi. Redovno gledam lica oko sebe koja znam godinama i pitam se da li ih uopšte prepoznajem. Nevjerojatno je kako se ljudi povijaju poput visokog tankog drveća na jakom vjetru pred različitim društvenim prilikama. Jednom je neko rekao da je svaki čovjek ostrvo i to je zaista tako. Kao da smo promijenili Zemljin reljef i više ne postoje kontinenti već samo sitna ostrva. Tačkice u beskraju koje stoje užasnute pored 7 milijardi drugih tačkica koje su povezane Wi-Fi konekcijom.