Godina na izmaku bila je za sve nas i više nego izazovna. Najblaže rečeno, ostali smo bez kontakta, druženja i razmjene, prinuđeni da većinu komunikacije vodimo online. Želeći se u što većoj mjeri zaštititi od do tada nepoznatog virusa, više nego ikada smo se digitalizirali. Ne želeći u potpunosti izgubiti kontakt sa sobom i drugima, sadržajem na Karikama u 2020. željeli smo vam svakodnevicu barem mrvicu učiniti zanimljivijom, kvalitetnijom, sigurnijom i kreativnijom. Pogledajte u nastavku šta smo vam sve to pripremili u 2020. i kako su mladi doživjeli ovu godinu.
U vremenu kada su kalkulatori predstavljali revolucionarno otkriće, priče o superkompjuterima zvučale su kao naučna fantastika. Ideja da bi jedna...
Moralistička histerija koja trese dio hrvatske javnosti, a tiče se muzičkih ukusa i estetike, nije ograničena samo na turbofolk. Ovo ljeto je u Puli zabranjen koncert hrvatskog tamburaškog benda „Mejaši“ s objašnjenjem da je riječ o „birtijaškoj glazbi“. Postavlja se pitanje: „Po kojim kriterijima neko određuje koja je muzika moralno prihvatljiva?“
Kada sam je pitala – kada si shvatila da zapravo želiš postati žensko, Hana mi je rekla: „Pa nije pitanje kad sam shvatila da “želim biti”, kao što niko od nas ne bira je li dječak ili djevojčica.
Imaš između 16 i 30 godina? Voliš pisati i/ili imaš novinarskog dara? Želiš kreirati sadržaj o mladima i za mlade?...
Umjetnost i umjetna inteligencija u imenu imaju mnogo zajedničkog. Naizgled su skoro povezane neosporivom konekcijom, čak se i preklapaju u svojoj definiciji i samom poimanju. Čini se da se ovi koncepti međusobno prepliću u svojoj definiciji i shvaćanju. I možda se upravo zbog toga pojavljuje bojazan da će umjetna inteligencija zamijeniti ljudsku kreativnost i umjetnički izražaj, čineći umjetnike suvišnima ili marginalizirajući njihov doprinos društvu.
U petak, 29. oktobra, studenti Univerziteta u Sarajevu prisustvovali su prvom Antikorupcijskom caffeu Može i drugačije u organizaciji Centra za razvoj omladinskog aktivizma. Imali su priliku razgovarati o koruptivnim praksama u obrazovanju s Nenadom Veličkovićem, redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, književnikom i urednikom Školegijuma – portala koji se bavi analizom i kritikom obrazovnih politika u Bosni i Hercegovini.
Dragi/e psiholjupci,
ovaj put za vas pišem tekst o psihoterapiji. Primijetili ste da često u svojim odgovorima na vaša pitanja i nedoumice rado preporučuje psihoterapijski rad na sebi. Zato osjećam dužnim napisati par crtica o tom procesu, kao i o samom metodu. Nisam pesimističan kada je u pitanju promocija prevencije mentalnog zdravlja, zaista postoji toliko sjajnih facebook i instagram stranica koje posvećeno vode kolege psiholozi i psihoterapeuti i gdje pišu tekstove na ovu temu. Ali, hajde ipak da se u ovoj našoj maloj rubrici ,,Pitaj psihologa” stvari ne podrazumijevaju tek tako. Hajde da pričamo o psihoterapiji i njenom procesu, smislu i svrsi u životu svakog čovjeka.
Budite slobodni da i sami postavite pitanje o ovoj temi, ali naravno i o bilo kojoj drugoj koja se tiče psihologije, mentalnog zdravlje, psiholoških problema i poteškoća.
Petnaest novinara i novinarki Karike.ba u protekla tri mjeseca prisustvovalo je na 27 sjednica općinskih vijeća/gradskih skupština u sljedećim općinama/opštinama: Lukavac,Tuzla, Kakanj, Bijeljina, Doboj Istok, Gračanica, Odžak, Stari Grad Sarajevo, Novi GradSarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Konjic, Visoko, Zenica, Orašje, Fojnica, Maglaj, Sanski Most, Brčko. Želeći ponuditi zaključak o nekim važnim pitanjima koja se tiču radavijeća/skupština nakon tromjesečnog praćenje rada lokalne politike novinari i novinarke Karika koji su prisustovali/e sjednicama odgovorili/e su na pitanja novinarke Azre Nezirić vezana za interes građana/ki tokom sjednica. Azra je odgovore objedinila i rezultatepredstavila u infografici koja slijedi u nastavku.
Treći mjesec već traje pandemija koronavirusa u našoj zemlji. Sasvim dovoljno vremena da analiziramo odnos vlasti Republike Srpske prema građanima i građankama. Što reče jedan mudar čovjek, kako nas je vlast s početka pozitivno iznenadila brzom i koliko-toliko smislenom reakcijom, tako se s vremenom potrudila da nas mentalno dotuče i logički ponizi.
Povoljno radimo sve vrste eseja, seminarskih, maturskih radova – rečenica je koju u posljednje vrijeme sve češće viđamo na društvenim mrežama. Ko naručuje, a ko stoji iza oglasa? Da li je u pitanju zarada ili dobra volja?
Prije dvije sedmice jedna mlada osoba oduzela je sebi život zbog ismijavanja na društvenim mrežama. U posljednje vrijeme svjedočimo velikom broju suicida, čak i mladih ljudi, što je vrlo alarmantno za društvo, no tim temama se ne posvećujemo dovoljno i na pravi način. Mediji nas uglavnom kroz rubrike crne hronike izvještavaju pomalo senzacionalistički, izostavljajući komentar struke kada su ove teme u pitanju. Sa psihološkinjom Irenom Đumić Jurić Marjanović smo govorili o cyberbullyingu, edukaciji, odgovornosti društva kada je u pitanju nasilje na društvenim mrežama, tome kako pomoći osobama koje imaju suicidalne tendencije, ali i mlađim generacijama koje mnogo otvorenije govore o mentalnom zdravlju u odnosu na one prethodne. Naša sagovornica se 20 godina bavi psihoterapijom i drugim oblicima psihosocijalne podrške mladima i odraslima, što uključuje i seminare, edukacije, radionice o različitim važnim temama za naše mentalno zdravlje.






















