Osobni problemi su uvijek politički problemi. Bosanskohercegovačko društvo zajedno sa susjedima na području Balkana dijeli bolest koja ima korijene u patrijarhalnom odgoju i ponašanju. Lakše posljedice ove bolesti su seksizam, a one teže su mizoginija i rodno zasnovano nasilje.
Riješi ovaj kviz i provjeri koliko znaš o pravima i potrebama LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini. Nakon što odgovoriš na pojedino pitanje, pojavit će se točan odgovor. Na kraju kviza saznat ćeš svoj sveukupni rezultat.
Omladinska novinska asocijacija u BiH poziva mlade novinare/ke, studente/ice žurnalistike, freelancere/ice, medijske aktiviste/kinje na online trening političkog izvještavanja sa gradskih/općinskih/opštinskih sjednica kroz različite multimedijalne forme. Cilj treninga jeste da polaznici/ce edukacije tokom maja mjeseca 2021. nauče kako da na zanimljiv i inovativan način izvještavaju sa sjednica lokalna vijeća te da u mjesecima juni i juli 2021. kroz plaćenu praksu na omladinskom magazinu Karike izvještavaju o radu istih.
Želeći vam približiti različite psihoterapijske pravce i tako produbiti vaše znanje o psihoterapiji, Ognjen Pjano, psiholog naše stalne rubrike „Pitaj psihologa“, donosi vam prvi u nizu razgovora sa psihoterapeutima. Sa psihoanalitičarkom Ninom Krajnik razgovorao je o tome šta je psihoanaliza, a šta psihoterapija, te kako taj proces izgleda u praksi. Krajnik govori o simptomima, ljubavi i njenim potencijalima, pokretu Lakan Balkan i psihoanalitičkoj politici te o nesvjesnom kao najvažnijoj knjizi koju možemo pročitati.
Prvi maj obespravljeni radnici Bosne i Hercegovine, dok Berlinom i Parizom gori građanski bunt, tradicionalno obilježavaju paljenjem roštilja. Riba na gradele ili janje na ražanj, ovisno o tome jesi li skuckao za kiseljenje na Jadranu ili za izletišta uz pohabanu cestu. No, za one koji imaju sluha, Prvog maja 2021. ulica svira i jednu drugu melodiju.
Ja sam Siniša i najteži period mog odrastanja je bio onda kada sam, kao i svaki tinejdžer, počeo da osjećam leptiriće u stomaku, samo što su ti moji leptirići bili tabu tema na našem brdovitom Balkanu. Oluje u glavi su trajale mjesecima. Kad god bih bio siguran koji je moj identitet, kad god bih se pronašao, naišao bi talas jači nego ranije i sve bi srušio. Sve je postajalo tako tmurno, bezlično i čitav život jednog petnaestogodišnjeg dječaka se činio kao začarani krug problem
Prije tačno godinu dana, 9. aprila 2020., dok sam se vraćao u redakciju sa zadatka razmišljajući da li su obdukcije osoba pozitivnih na COVID sigurne, zazvonio mi je telefon. Bila je to moja prijateljica i radna koleginica. Rekla mi je da je vlasnik televizije na kojoj smo radili imenovao novog direktora koji je odlučio smanjiti kolektiv uslijed pandemije koronavirusa. Dobila je otkaz. Nakon pola sata telefon je ponovo zazvonio. Bila je to sekretarica direktora koja mi je saopštila promjene u menadžmentu i pozvala me na razgovor. I ja sam dobio otkaz, proglašen sam tehnološkim viškom.
U drugom tekstu serijala Razgovori sa psihoterapeutima, Ognjen Pjano razgovara s Elmom Omersoftić, psihologinjom i psihoterapeutkinjom o transakcionoj analizi – savremenoj teoriji ličnosti i psihoterapijskom pravcu, koji u svijetu a i kod nas nudi već dugogodišnja i ozbiljna istraživanja o razvoju ličnosti, međuljudskoj komunikaciji kao izvoru zaliječenja ali i patnje, o životnom skriptu kao nesvjesnom zapisu formiranom u ranim godinama života koji nas tako snažno „vodi“ u sadašnjosti, često i protiv naše volje.
Moje tijelo je već naviklo na neočekivane dodire, bilo je osakaćeno, slomljeno i osramoćeno. Dobro znamo da tijelo pamti, pa je tako ovo malo tijela koje nosim na nogama uspjelo da promijeni svoj položaj i da pokuša da se snađe. Jadno se uspaničilo jer i da se okrene prema njemu, i da se okrene na suprotnu stranu od njegovog, nije vodeće u ovoj igri.
Treća epizoda emisije "Ovo ću samo tebi reći" koja ima za cilj promociju tema o kojima mladi govore jedino u uskom krugu prijatelja ovog puta je ugostila četiri sjajne mlade osobe sa kojima smo razgovarali o obrazovanju u BiH danas, pojedincima koji ga čine drugačijim, učenju, istraživanju, otporu, promjenama, odgovornosti, budućnosti.
U emisiji gostuju:
Anes Osmić, glavni i odgovorni urednik Omladinskog magazina Karike, asistent na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za književnost naroda BiH
Valida Alibegić, studentica prorektor Univerziteta u Sarajevu
Ema Hadžić, predsjednica komisije za odnose sa javnošću na Farmaceutskom fakultetu UNSA
Nedim Krajišnik, doktorant na Političkim naukama u Sarajevu, pasionirani zaljubljenik u obrazovanje
Emisiju uređuje i vodi Adnana Pidro.
Da li je filmu “Quo vadis, Aida” zaista potreban Oscar da bi se prestalo sumnjati i u njegovu umjetničku vrijednost i u intencije rediteljice? “Quo vadis, Aida” je dosad na mnogo načina ispunio svoju misiju, već samim time što je prvi film o genocidu u Srebrenici. Jasmila Žbanić je otvorila mogućnost filmskoj umjetnosti da ne zazire pred ideologijom koja od zastrašujućeg zločina pravi bojište za interpretaciju, bilo da ga negira ili tabuizira. Pritom, pokazala je važnost svjedočenja istine u atmosferi negiranja zločina i često nevidljivu žensku perspektivu rata
Anksioznost mi se prvi put javila već na trećoj godini studija. Tada je bilo apsurdno da se priča, kao što se danas, 10 godina od tada (2021. godine), priča. Počelo je iznenada. Izgubila sam apetit, osjetila slabost i bezvoljnost. Reklo bi se, baš kao i proljetni umor. Dan za danom, sve manje sam jela i sve manje pričala. Zatim sam i sve manje tečnosti unosila. Izolovala sam se, ostajala sama, bez da mi je iko trebao. Smetali su mi ljudi koji se smiju, kojima je dobro, koji su pozitivni. Stezalo me u grudima svaki put kada bih pomislila da s nekim treba kafu da popijem i da pričam o bilo čemu. Fizička aktivnost se svela na minimum.