Bolje da si ostala kući kuhati i rađati nego što se miješaš u politiku

Kakav je položaj žena u političkom sistemu BiH? S kojim predrasudama i izazovima se susreću i da li su žene u bh. politici (p)ostale samo kvota?

Selma Ćatibušić, vijećnica u Gradskom vijeću Grada Tuzla, ističe kako se često tokom izborne kampanje na ženu kandidatkinju gleda isključivo kroz prizmu oblačenja, frizure, izgleda, dok njihov društveni angažman, sposobnost i dotadašnji rad odlaze u sjenu. Također, postoji predrasuda i da se žene u politici bave samo određenim pitanjima. Naime, prema istraživanju koje je sproveo UN WOMEN ističe se da postoje velike predrasude o tome da se žene uglavnom ili čak isključivo bave socijalnim pitanjima, dok se „bitnijim“ pitanjima poput ekonomije i infrastrukture bave muškarci. „Neophodno je razbijati i ovakav vid predrasuda“, naglašava naša sagovornica Selma Ćatibušić.

Jačanje žene u politici kroz neformalno obrazovanje i aktivizam

Da bi došlo do određenih promjena po ovom pitanju, nije važno samo da se popune zakonske kvote na listama, nego da se žene zaista izbore da na predstavničkim, zakonodavnim i izvršnim funkcijama bude više žena.

„Izborni zakon definiše kvotu koliko žena mora biti na listama, ali ne i koliko žena mora biti u samim zakonodavnim, predstavničkim i izvršnim funkcijama. Tako npr. u Gradskom vijeću Grada Tuzle od 31 vijećnika, samo je 8 žena“, kazala je vijećnica Ćatibušić.

Neophodno je osnažiti žene da se više politički aktiviraju, u fokus njihovog djelovanja staviti njihove kompetencije i dosadašnji rad, udružiti se i s nevladinim sektorom koji će raditi još i više na raznoraznim edukacijama i stvarati pritisak prema vladajućim strukturama, u samim strankama stvarati pritisak da se da jednaka prilika i ženskim i muškim kolegama i kolegicama.

„Ono što je mene lično najviše osnažilo jeste moja želja za dodatnim neformalnim obrazovanjem. U toku raznoraznih edukacija, seminara, sati volontiranja, osoba spozna svoju mogućnost, sposobna i spremna je boriti se za svoje mjesto. Zato smatram da je neformalno obrazovanje, aktivizam zaista jedan od ključnih uloga za jačanje žena i u politici“, govori nam Selma kroz svoje lično iskustvo.

Selma Ćatibušić, privatna arhiva

Politika nije samo muški posao

„Kada su mediji u pitanju, neophodno je da se prikazuje više priča koje govore i svjedoče o radu i zalaganju neke žene u zajednici kao aktivistkinje ili predstavnice na bilo kojem nivou vlasti. Medijski prostor u toku izborne kampanje treba biti više omogućen ženama i djevojkama, u jednakoj mjeri kao i muškim kandidatima. Žene i djevojke moraju imati priliku da se predstave“, ističe ova vijećnica.

Žene ne smiju biti samo kvote na listama, veliki broj žena zaslužuje visoko pozicionirano mjesto na listama, povjerenje i svi kolektivno kao društvo, od civilnog do javnog, moraju se izboriti za jednakopravnost. Politika nije samo muški posao.

„Diskriminatorna ponašanja su agresivna i raznolika. Njihov odabir i primjena zavise od običaja, standarda u javnom diskursu, te od toga koliko i na koji način predložene inicijative mogu promijeniti strukturu moći tokom primjene. Nekada prosto ako je inicijativa jako dobra i iz nje se može izvući odličan politički kapital, učešće žena u takvim aktivnostima se minimizira, a korist, gotovo u pravilu, za sebe izvuku elite koje su dominantno muške“, kazuje nam Lejla Ramić-Mesihović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH.

Lejla Ramić-Mesihović, privatna arhiva

Otvoren govor kao način iskorjenjivanja diskriminacije žena u politici

Rodna diskriminacija je fenomen koji poprima različite oblike i intenzitet. Ono što je od ključnog značaja je, kako Lejla kaže, takva ponašanja raskrinkavati i o njima otvoreno govoriti. Jedino tako može da se značajnije utiče na sistem vrijednosti koji će diskriminatorna ponašanja prepoznavati i kao takva diskvalifikovati iz javnog prostora.

„Također, postoje brojne prelazne mjere, poput dodatnih finansijskih beneficija za političke partije čiji procesi donošenja odluka i učešća u javnom životu jesu rodno izbalansirani, kvote za podjelu pozicija na izbornim listama i šire, te mjere usmjerene ka daljnjoj demokratizaciji političkih partija“, ističe Lejla Ramić-Mesihović za „Karike.ba“.

Žena gledana samo kroz prizmu domaćice

Manjak diskriminacije ne vlada ni u opštini Doboj Istok, u kojoj je njihova mještanka i vijećnica Emira Karić nailazila na mnoštvo (ne)prilika u kojima je diskriminacija prema njoj, kao ženi u politici, preovladavala.

„Jedna od situacija u kojoj sam kao žena u politici osjetila polnu diskriminaciju jeste situacija u kojoj mi kolege vijećnici direktno ili indirektno repliciraju da je bolje da pravim ručak kod kuće nego što ‘pametujem’. Samim time, moja inicijativa da se uveća stavka u budžetu koja se odnosi na rad klubova u vijeću tj. klubova u kojima su u većini žene nije podržana“, ističe nam Emira Karić. Njena ideja je da se u programima rada političkih organizacija insistira na poglavlju koje se odnosi na ravnopravnu zastupljenost žena u medijima. „Sistema nema, ali ostaje uporna borba“, za naš magazin govori Emira Karić.

Emira Karić, privatna arhiva

Mali broj žena u izvršnim tijelima

Podjela na žene i muškarce postojala je i još uvijek postoji u društvu. Bez obzira na visoku obrazovanost i stručnost ženskog kadra, one su i dalje diskriminirane prilikom zapošljavanja, plaće te daljnjeg napredovanja. Posebna pažnja posvetila se nepovoljnom položaju žena u politici zbog malog broja žena u izvršnim tijelima, zastupničkim i drugim visokim položajima u politici, koji nije samo problem u Bosni i Hercegovini već u gotovo svim zemljama svijeta. Potrebno je razbijati predrasude i stereotipe o ženama u politici i dati im šansu da pokažu svoje sposobnosti i vještine.

Najčitaniji tekstovi

Život gej osobe u vehabijskoj porodici i zašto biti vidljiv
Poziv video umjetnicima/ama – takmičenje za najbolji kvir video rad
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
KVIZ – Provjeri svoje znanje o pravima žena
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Međunarodni dan studenata uz razgovor s Farukom Devićem, predsjednikom SPUS-a
Call centri: ZA ili PROTIV?
Škola, depresija i ima li lijeka?
Kako da napravite uspješan freelance profil i počnete zarađivati online?
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
More Stories
Emigrantski sevdah: Umiranje kino kulture