World Wide Web: Između preobilja informacija i „cyber higijene“

Amina Žigić donosi više informacija o tome kako je nastao internet, kako se vremenom mijenjao, šta su danas najveći izazovi u ovoj oblasti te kako na siguran način isti i koristiti.

Sir Timothy Berners-Lee izumitelj je World Wide Weba. Godine 1980. je napisao program Enquire kako bi na jednom mjestu omogućio što više dokumenata i projekata te se rodila ideja Weba. Prvu uspješnu komunikaciju računala preko interneta obavio je 25. decembra 1990. godine, a već je 1991. javnosti putem interneta prikazao prvu web stranicu. Naime, Lee je osmislio Web za korisne svrhe, ali se on danas u velikoj mjeri koristi za druge stvari. Njegova ideja bila je povezivanje naučnika širom svijeta i omogućavanje dijeljenja njihovih dokumenata tj. istraživanja, kako bi napredovali u svom poslu. I danas on služi za istraživanja i nauku, ali društvene mreže preovladavaju. Podaci s analitičkog sajta App Annie pokazuju da mobilne aplikacije koristimo u deset od jedanaest minuta koje provodimo uz mobilne uređaje; pregledavanje interneta pritom troši samo devet posto našeg mobilnog vremena. Aplikacije upotrebljavamo u gotovo svim aspektima svog života.

Internet nije prvenstveno kreiran kao sigurna mreža

Haris Hamidović, IT stručnjak i voditelj sigurnosti informacionog sistema u mikrokreditnom društvu EKI Sarajevo, kaže da iako je preteča Interneta – ARPANET – nastala pod okriljem američkog Ministarstva odbrane, on prvobitno nije bio dizajniran kao sigurna mreža budući da se koristio u zatvorenim sistemima i kao osnova za ispitivanje novih mrežnih tehnologija. Također navodi da se sa širenjem poslovnog korištenja interneta, a posebno ulogom interneta kao osnovice za druge kritične infrastrukturne sisteme, pojavila potreba za sigurnosnim funkcijama kojima bi se omogućilo i poslovno iskorištavanje mogućnosti ove tehnologije, ali i umanjili rizici od zloupotreba, a što će biti od značaja i u budućnosti, uzevši u obzir širinu korištenja ali i rast broja napada na ovu infrastrukturu i sisteme koji je koriste.

Apsolutna sigurnost na internetu ne postoji

U razgovoru za naš magazin Haris objašnjava da apsolutna sigurnost u bilo kojem aspektu ljudskog života i djelovanja ne postoji, pa prema tome ni na internetu. Navodi i da, kada je riječ o individualnim korisnicima, oni bi trebali da se upoznaju s osnovnim elementima tzv. „cyber higijene“, kao minimuma dobrih praksi koje bi trebale upražnjavati za „zdravo“ korištenje interneta – slično kao što osnovne mjere lične higijene čine temelj za fizičko zdravlje. „Posljedice s kojima se susrećemo na internetu su lažne vijesti, gubitak privatnosti, ugrožavanje kritičnih sistema i druge, a koje, osim u virtualnom svijetu, mogu imati negativne implikacije na pojedince i u fizičkom svijetu, bilo materijalne, nematerijalne, ali i fizičke prirode“, pojašnjava Hamidović.

Budućnost interneta

Kada govorimo o budućnosti interneta, mišljenje ovog IT stručnjaka je da je tehnologija preobrazila i privredu i društveni život, te bi trebala dalje olakšavati slobodan protok ličnih podataka osiguravajući pri tome visok nivo zaštite ličnih podataka. Pravnu i praktičnu sigurnost pojedinaca, privrednih subjekata i tijela javne vlasti trebalo bi poboljšati, a jedan od načina je i kroz regulative kao što je Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka EU, koja poseban akcenat stavlja i na tehnološka pitanja. „U razvijenim zemljama propisane su i obaveze onih koji upravljaju kritična informacijska infrastruktura sistemima. Moguće je da ćemo u narednom periodu svjedočiti većem stupnju regulacije i u pojedinim drugim oblastima, a kako bi se iskoristile blagodati interneta i povezanih sistema, ali isto tako i natjeralo one koji upravljaju ovim sistemima da brinu o sigurnosti istih radi svoje a i dobrobiti zajednice i čovječanstva“, priča nam Hamidović.

Od akademske upotrebe do Dark Neta

Na pitanje da li se internet danas koristi u iste svrhe za koje je namijenjen, odgovor je dao i profesor na Odsjeku za žurnalistiku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Enes Osmančević. „Za razliku od početaka kada se internet koristio kao komunikacijsko sredstvo u okviru institucija (Ministarsto odbrane SAD-a i vojska) ili različitih zajednica (akademska i medijska zajednica), danas internet koristi više od 4 milijarde ljudi, što je polovica čovječanstva. Internet se danas koristi kako u privatne, tako i u javne svrhe, ne samo kao komunikacijska mreža, već sve više i kao sredstvo propagande, politike, persuazije, ali i manipulacije, kao mreža poslovanja, zarade, ali i učenja, medijskog biznisa, društvenih mreža s ogromnim utjecajem, načinom raspolaganja privatnih podataka, ogromne moći raspolaganja privatnim podacima, sredstvo nadzora, špijuniranja, zloupotrebe podataka, vladavine, vođenja hibridnih ratova, različitih vrsta zloupotrebe, terorizma, trgovine ljudima, oružjem, pornografije, trgovine drogom, kao što se to događa na Dark Netu“, pojašnjava Osmančević.

Enes Osmančević, arhiva portala Faktor

Mogućnost interneta da demokratizira društvo

Osmančević ističe da su, nažalost, velika očekivanja od interneta u toj oblasti za sada iznevjerena zbog toga što se tehnologija uvijek inkorporira u kulturni kontekst društva i koristi u skladu s njim. Također navodi da je Internet zloupotrebljen od strane diktatorskih režima, totalitarnih modela vladavine, velikih korporacija, militarista, nacionalista i različitih vrsta profitera. Da li će potencijali interneta biti iskorišteni u cilju demokratizacije društva, izgradnje boljeg, naprednijeg, slobodnijeg i humanijeg svijeta, nije zadaća tehnologije, već je zadaća ljudi.

Brojne su koristi od Internet medija

Da bismo se okrenuli k pozitivnijoj strani Interneta, s profesorom na Odsjeku za žurnalistiku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Mirzom Mahmutovićem, razgovarali smo o korisnim načinima korištenja Interneta. „Naime, upotreba internetskih servisa svakako bi trebala pridonijeti dobrobiti pojedinca, unaprijediti kvalitetu života i mogućnosti čovjeka, njegovo fizičko i psihološko zdravlje, obrazovanje, obaviještenost o događajima i temama od općeg interesa, ličnu i profesionalnu komunikaciju, kreativnost. Međutim, korištenje mrežnih medija trebalo bi, isto tako, unaprijediti međuljudske odnose, osnažiti vrijednosti i načela na kojima se temelje demokratska uređenja, poduprijeti razvoj ekološke svijesti, doprinijeti uspostavi i održavanju kolaborativnog okruženja, u konačnici promovirati nove tehnologije koje slijede ove vrijednosti“, kaže Mahmutović.

Kako odgovorno i sigurno koristiti tehnologiju?

U cilju da mladima ponudimo i korisne aplikacije i web sajtove, pitali smo profesora  Mahmutovića da s nama podijeli neke od njih. „Mogu predložiti nekoliko, nadam se, korisnih polaznih resursa koje studenti/ce mogu provjeriti i dalje samostalno nastaviti istraživati. Centar za humanu tehnologiju (https://www.humanetech.com/) nudi brojne korisne resurse za odgovorno korištenje tehnologije, naročito društvenih mreža (npr. alatke za upotrebu društvenih medija namijenjene mladim osobama https://www.humanetech.com/take-control i https://www.humanetech.com/youth). Na brojnim web stranicama mogu se, isto tako, pronaći liste korisnih aplikacija za studente/ice (npr. https://mashable.com/article/best-apps-for-college-students ili https://info.lse.ac.uk/current-students/Assets/Articles/10-best-apps-for-students).

Također, praćenje podcasta (npr. mreža https://www.iheart.com/podcast/) studentima/cama može biti korisno ne samo zbog praćenja određene tematike nego i prakticiranja znanja stranih jezika“, podijelio je s nama profesor s tuzlanske žurnalistike.

Najčitaniji tekstovi

Prijavi se za poziciju glavnog i odgovornog urednika Omladinskog magazina „Karike“
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Oduzimam vam moć da podržavate ili ne podržavate moju egzistenciju
REGINA za Karike: Kod nas u bendu je jedina nacionalnost muzika
Elvedin Nezirović: O čemu se napokon može govoriti?
Kolica su moj najvjerniji saputnik, moj merdžo i moj prijatelj
Iskustva banjolučkih studenata s "neperspektivnih" i "najtežih" fakulteta
Moj gej prijatelj je dobio sudski proces u kojem je prijavio nasilje
Život gej osobe u vehabijskoj porodici i zašto biti vidljiv
Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?
More Stories
Smanjena (ili nikakva) očekivanja kao najveći kamen spoticanja za osobe s invaliditetom