„Nije ti muž, samo ti je dečko, ne moraš se toliko žrtvovati“, reče mi nedavno jedna prijateljica u najboljoj namjeri da me zaštiti od potencijalne korone. Jer, eto, desi se i to da odlučite pomagati partneru i biti uz njega, bez obzira na to što ne dijelite isto prezime, domaćinstvo ili nekretnine. Na sreću, nije korona, ali na nesreću, šta onda ova izjava jeste? Šta se to „mora trpjeti“ ako ti je neko muž i zašto je opravdano podnositi žrtvu ako je potpisana istim prezimenom?
U drugoj epizodi druge sezone emisije "Ovo ću samo tebi reći" koja ima za cilj promociju tema o kojima mladi govore jedino u uskom krugu prijatelja, ugostili smo tri sjajne gošće sa kojima smo razgovarali o majčinstvu, njegovim lijepim aspektima, ali i posebnim emocijama koje donosi, postporođajnoj depresiji o kojoj se malo priča, kroz šta sve žensko tijelo prolazi (fizički i mentalno) tokom trudnoće, podršci koja je potrebna i nakon poroda, a sve to maksimalno približeno ličnim pričama i iskustvima gošći.
Senat Univerziteta u Sarajevu je na elektronskoj sjednici održanoj 24. februara 2021. godine jednoglasno usvojio novi Pravilnik o priznanjima i nagradama Univerziteta u Sarajevu. Time je prestao da važi istoimeni Pravilnik iz 2014. godine. Pravilnikom se uređuje postupak dodjeljivanja priznanja, između ostalih, i studentima Univerziteta u Sarajevu. Pravilnik je novi, ali su uslovi stari i ne odražavaju adekvatno studentski kvalitet. Šta UNSA zapravo nagrađuje?
Projektom „Iza duge“ želimo doprinijeti smanjenju homofobije, bifobije i transfobije među mladima u BiH kroz raznovrstan medijski sadržaj našeg magazina koji će tematizirati LGBTQI+ ljudsko iskustvo. Ovim putem pozivamo LGBTQI+ mlade iz cijele BiH da ispričaju svoje lične priče koje se mogu ticati bilo kojeg segmenta njihovog života: obrazovanja, zaposlenja, zdravstva, porodičnih i prijateljskih odnosa, partnerskih odnosa, sličnosti i razlika s drugim mladima u BiH danas, vrijednosti, stavova, položaja, prava, kulture, razmišljanja, doživljaja. Vjerujemo da je moguće uticati na smanjenje homofobije, bifobije i transfobije kada pripadnike LGBTIQ+ zajednice upoznamo i doživimo prvenstveno kao ljudska bića. Zbog toga vas ohrabrujemo, motiviramo i pozivamo da s našom publikom podijelite svoje lične priče i da (pro)govorite o svome iskustvu i životu.
„Nositi hidžab uvijek je bio svojevrsni izazov, ali ga nisam bila svjesna prve četiri godine nakon što sam se odvažila na ovaj korak. Naime, s obzirom da sam išla u medresu, svi smo bili 'isti' i nikada se nisam osjećala drugačije u bilo kojem smislu, ali po završetku srednje škole čovjek više primijeti poglede, usputne komentare ili dobacivanja.“ – počinje za Karike.ba svoje prisjećanje na dane početka borbe s odlukom o nošenju hidžaba asistentica na Filozofskom fakultetu Selma Hodžić. Ističe da su je na njenom putu života s hidžabom pratile brojne neprilike. „Na određenim poslovima posmatrali su me drugačije. Neki od šefova su govorili da radim sjajno, ali da imam 'ograničenja' koja mi smetaju, misleći na moju mahramu.
Četrnaest novinara i novinarki Karike.ba u protekla tri mjeseca prisustvovalo je na 26 sjednica općinskih vijeća/gradskih skupština u sljedećim općinama/opštinama: Lukavac, Tuzla, Kakanj, Bijeljina, Doboj Istok, Gračanica, Odžak, Stari Grad Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Konjic, Visoko, Zenica, Orašje, Fojnica, Maglaj, Sanski Most, Brčko. Želeći ponuditi zaključak o nekim važnim pitanjima koja se tiču rada vijeća/skupština nakon tromjesečnog praćenje rada lokalne politike novinari i novinarke Karika koji su prisustovali/e sjednicama odgovorili/e su na pitanja novinarke Dalile Palavre vezana za rad vijeća/skupština. Dalila je odgovore objedinila i rezultate predstavila u infografici koja slijedi u nastavku.
Omladinska novinska asocijacija i omladinski magazin Karike u saradnji sa Udruženjem Okvir u okviru Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE pozivaju mlade umjetnike i umjetnice iz cijele BiH da učestvuju u kvir umjetničkom takmičenju.
Želeći osnažiti i afirmirati kroz medijski prostor našeg magazina kvir kulturu u BiH kao način senzibiliziranja, educiranja i informiranja šire javnosti o LGBTQI+ zajednici u BiH pozivamo umjetnike i umjetnice uzrasta od 15 do 30 godina sa prebivalištem u BiH da uzmu učešće u umjetničkom konkursu za najbolju fotografiju, kratki video i(li) kratku priču.
Umjetnički poziv je otvoren od 1. novembra do 30. novembra 2021. Na konkurs se može prijaviti sa jednim do tri umjetnička rada u tri različite oblasti: fotografija, kratki video, kratka priča. Stručni žiri će selektirati radove za objavu na našem magazinu i ocijeniti iste te uz glas publike kao četvrtog člana žirija sa po tri najuspješnija autora/ice iz svake oblasti potpisat ćemo autorski ugovor u sljedećim bruto iznosima: 400 KM, 300 KM i 200 KM.
Senka Marić napisala je prvi roman 2018. godine kako bi u njega sažela svoju dugogodišnju bitku s karcinomom dojke. Kintsugi tijela najprije je njena autobiografska priča, a potom moguća priča svake žene koja je u svom tijelu u karcinomu pronašla ili još uvijek nalazi (ne)prijatelja. Međutim, granica ne staje s posljednjim stranicama knjige jer je ona namijenjena svakom čovjeku, bio on muškarac ili žena, dječak ili djevojčica, bolestan ili zdrav.
Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale) američka je TV serija od četrdeset epizoda podijeljenih u četiri sezone (2017-2019). Radnja se odvija u Gileadu, totalitarnoj državi koja se prostire na teritoriji SAD-a čijoj je upravi nekada i pripadala. Gilead je ortodoksna kršćanska država 21. stoljeća koja nastoji povećati stopu nataliteta. Radnja prati život June Osborne koju je Gileadova vojska uzela kao ratni plijen osvojivši Boston. June je isto što i Bilha – sluškinja čiji je glavni zadatak rađati djecu porodici kojoj je dodijeljena. Offred (poslije Ofjoseph) isto je što i Ofjakov –jedna od žena koje su silovali muškarci poput Freda Waterforda i Jakova, u ime Boga. Praise be!
Ove godine završila sam prvi ciklus studija i da bih dobila diplomu nije bilo dovoljno učiti, redovno polagati i na kraju i položiti ukupno 36 predmeta – moram je i platiti čak 231 KM. Studirala sam na državnom fakultetu, redovno i na budžetu, da bih na kraju studija bila primorana platiti 231 KM printanje 3 lista A4 formata i izradu diplome na 2 jezika na koja smo i slušali nastavu. Na jednom listu su moji podaci, izjava da sam završila prvi ciklus i stekla zvanje koje sam stekla. Na drugom listu je spisak svih položenih predmeta, ocjene koje sam ostvarila, ECTS bodovi i moja prosječna ocjena.
Sadržaj drugog papira bez ikakvih nedostataka mogu vidjeti kad god se ulogujem na informacioni sistem Univerziteta u Sarajevu koji sam svake godine plaćala po 10 KM. Sadržaj prvog sam mogla i sama otkucati i odnijeti na potpis, a ova 1 KM je za dva ista obrasca koja služe da uneseš podatke koje si unosio nekoliko puta tokom tri godine studiranja. Naravno, sve preko uplatnice, uključujući i ovaj obrazac „od marke“, pa onda i na svaku uplatnicu provizija. Pare ispadaju k'o da hodam poderanih džepova. Sve što je plaćeno ne vrijedi ni peti dio nametnute cijene, ali se situacija nauštrb studenata koristi jer diplomu trebamo imati i fizički. Sve po principu da bi se naplatilo, ne i da bi se isplatilo.
10.septembar se obilježava kao Svjetski dan prevencije suicida. Jednom kad se samoubistvo dogodi mediji imaju ulogu ne samo obavijestiti javnost što se dogodilo, nego i osvijestiti publiku o određenom problemu i kako ga riješiti. Način na koji mediji izvještavaju o slučajevima suicida može potaknuti ili spriječiti oponašanje suicidalnog ponašanja. U nastavku pročitajte intervju sa psihologinjom Nerminom Vehabović-Rudež o razlozima zbog kojih se mladi odlučuju ili pomišljaju na suicid te načinima na koje možemo pomoći sebi ili ljudima iz svog okruženja.
Prvom tačkom Dnevnog reda vijećnici/e su usvojili Odluku o izmjenama Odluke o građevinskom zemljištu na području općine Ilidža. Izmjene se tiču uspostavljanja prve stambene zone u centru općine Ilidža, kao i utvrđivanje novih granica stambenih, poslovnih i proizvodnih zona. Odluka se odnosi na privredni razvoj općine Ilidža i u skladu je sa kontinuitetom življenja i ulaganja ka boljem životnom i privrednom okruženju. Izmjene ne utiču na postojeće objekte već isključivo na buduću gradnju. U praksi Odluka podrazumijeva 0, 9% povećanu rentu zemljišta na kojem se gradi. U toku rasprave spomenuta je gradnja naselja Tibra na Stupu, greške kao što je neizgradnja škole, vrtića, ambulante sa ciljem ispravljanja istih te sa jednoglasnim usvajanjem da se iste ne smiju ponoviti. Uslijedila su pitanja komisiji koja je pisala Prijedlog Oduke o izmjenama Odluke o građevinskom zemljištu - rasprava OV Ilidža o bespravnoj gradnji, podrška kolektivnoj, a ne individualnoj izgradnji te pitanja o granicama zona po naseljima.