Korak naprijed – kako su vlasti moje zemlje odlučile početi približavati kulturu mladima?

U novom tekstu za Karike Semra Hodžić donosi nekoliko pohvalnih inicijativa vlasti u BiH koje imaju za cilj da mladima približe kulturu.

Krajem prošle godine, za „Karike“ sam pisala o tome zašto Bosna i Hercegovina ne pokloni tinejdžerima za 18. rođendan 800 KM, tragom vijesti da će Španija pokloniti mladima posebne kulturne propusnice od 400 eura, kako bi ih mogli trošiti na knjige, predstave, kino ili koncerte.

Način je to na koji su španske vlasti odlučile pomoći revitalizaciji vlastite kulturne industrije koja je, kao i druge, bila pogođena pandemijom koronavirusa, ali nastojati i vratiti mlade u kulturne institucije koje su slabije posjećivali zbog otežane finansijske situacije i manjka interesa za kulturni sadržaj.

Na pitanje zašto ovakva ideja još uvijek nije moguća u BiH, skupštinski zastupnici Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona rekli su da je ipak moguća.

Šest besplatnih karata za šest ustanova kulture

Na inicijativu zastupnice Skupštine Kantona Sarajevo Vildane Bešlije, svi mladi iz KS koji ove godine pune 18 godina dobit će po jednu besplatnu ulaznicu za predstave Narodnog pozorišta, Pozorišta mladih, SARTR-a, te posjete Zemaljskom, Historijskom, te Muzeju ratnog djetinjstva.

Ove godine šest besplatnih karata dobit će oko 3.900 mladih ljudi koji će postati punoljetni i koji će karte moći preuzeti elektronski.

„Mislim da je to dobar način za educiranje tek punoljetnih osoba. Kreativan sadržaj kulturnih ustanova će pozitivno utjecati na mene i moju generaciju koja puni 18 godina“, rekao je za „Karike“ maturant Željezničkog školskog centra Hamzalija Ikanović, navodeći kako smatra da će na ovaj način lokalne vlasti njemu i njegovim vršnjacima pružiti besplatnu edukaciju i zabavu kroz kulturne ustanove. Ističe kako će najradije iskoristiti kartu za Narodno pozorište jer uživa u glumi naših poznatih glumaca.

Zemaljsku muzej BiH, preuzeto sa zvanične FB stranice

Besplatna godišnja karta za tuzlansko pozorište

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Tuzla jednoglasno je usvojen prijedlog da se za sve građane ovog grada koji napune 18 godina obezbijedi besplatna godišnja karta za tuzlansko Narodno pozorište.

Gradski vijećnik Admir Čavalić, koji je pokrenuo ovu ideju, istaknuo je kako će ova inicijativa sam kulturni život podići na viši nivo.

„Ideju sam dobio analizirajući izvještaj Narodnog pozorišta Tuzla koji je bio aktuelan kao dio dnevnog reda aprilske sjednice. Ono što je evidentno je da pozorišne predstave nisu posjećene i da samo 6 % prihoda ide od prodaje ulaznica. Ukoliko, ekonomski posmatrano, imate te dvije pretpostavke, onda je sasvim logično da se nešto može ponuditi besplatno. Isprva sam predložio da pozorišne predstave, izuzev premijera, budu besplatne za sve zainteresovane građane Tuzle, a onda, nakon konsultacija s predstavnicima većine u Gradskom vijeću Tuzle, napustio taj prijedlog u korist onoga da mlada osoba kada napuni 18 godina dobije nagradu u formi besplatne posjete svim predstavama tokom godine. Na ovaj način će mlada osoba imati priliku da se upozna s institucijom pozorišta, da se familizira i zavoli predstave, i u potencijalu nastavi biti aktivnim korisnikom ove ustanove u budućnosti. Zbog toga je i direktor tuzlanskog pozorišta rado podržao ideju, razumijevajući da ovo donosi dugoročnu korist za sve. Posebno sam ponosan na to jer ovo ništa ne košta. Naime, vraćam se na prvu pretpostavku – predstave nikada nisu 100 % posjećene, uvijek ima mjesta za mlade osobe koje tada imaju 18 godina i iskažu želju za prisustvom. Pritom, fiksni troškovi su isti“, rekao je Čavalić za „Karike“.

Vijećnik Admir Čavalić, preuzeto sa zvanične FB stranice

U drugim kantonima, entitetu i distriktu tajac

Sarajevski i Tuzlanski kanton daleko su najbogatiji u FBiH, stoga ni ne čudi da mogu malo više izdvojiti za ovakve potrebe, ali pitanje kulture i mladih nije nešto na čemu se uopće treba štedjeti.

Iako i drugi kantoni u FBiH, entitet RS i Brčko distrikt imaju vrhunska pozorišta, pa i festivale, te druge kulturne manifestacije, ovakvo ili slično pitanje nije se postavilo iz skupštinskih klupa.

Godine nemara državnih i lokalnih vlasti prema kulturi i mladima polučili su poražavajuće rezultate istraživanja. Tako je naprimjer „Analiza rezultata istraživanja položaja i potrebe mladih u Srednjobosanskom kantonu“, koju je sproveo Institut za razvoj mladih KULT, pokazala da mladi uglavnom nemaju jasno izražen stav o podršci koju lokalne vlasti pružaju u oblasti kulture. Oko 27 % mladih nezadovoljno je podrškom lokalnih vlasti, zadovoljnih je oko 14,2 %, a veoma zadovoljnih 1,8 %. Mladi su nezadovoljni i odnosom medija, odnosno vremenom koje posvećuju kulturi. No, ova analiza pokazala je i još jednu žalosnu činjenicu, a to je da postoji određeni broj mladih kojima kultura uopće nije sfera interesiranja. Mladima je postavljeno direktno pitanje o tome koliko su zainteresirani za kulturu i umjetnost. U prosjeku, oko 15 % mladih navodi kako je nezainteresirano ili potpuno nezainteresirano za ovu vrstu sadržaja. Zainteresiranih je oko 29 %, veoma zainteresiranih oko 18 %, a onih koji biraju neutralan odgovor je oko 31 %. Većina mladih (52,5 %) se izjasnila da, ne uzimajući u obzir pandemiju COVID-19, rijetko imaju priliku prisustvovati kulturnim dešavanjima (predstave, koncerti, izložbe i slično), dok je onih koji često imaju tu priliku značajno manje (16,2 %).

S obzirom na to da se ovi poražavajući podaci odnose na SBK koji ima mnoštvo kulturnih manifestacija koje cijela država pomno prati, za očekivati je da se ovakvi podaci mogu preliti i na ostatak BiH. Postavlja se onda pitanje, šta lokalne vlasti, a na kraju i državne, čekaju da to promijene.

Mali korak naprijed

Iako djeluje neuporedivo u odnosu s onim što su vlasti Španije dali svojim mladima, s obzirom na komplicirano uređenje naše države, i ovo što su učinili u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu su mali koraci naprijed za približavanje kulture mladima.

Mladi ova dva kantona će dobiti priliku da posjete kulturne institucije koje do sada nisu mogli zbog finansijske mogućnosti i, pritom, u svoje slobodno vrijeme, a ne po obavezi škole. Nadajmo se da će analize nakon ove godine pokazati kako je ovaj model potaknuo mlade da više posjećuju i budu više u doticaju s kulturnim sadržajima.

Kako bi se promijenila poražavajuća statistika u kojoj je 30 % mladih neutralnog stava u vezi sa zainteresiranošću za kulturu i umjetnost, vlasti bi se morale pobrinuti da ovaj model zaživi i iznalaziti nove i bolje načine od ovog da približavaju kulturu mladima, te da razvijaju svijest mladih o njenoj važnosti, jer je ona i neizostavan dio njihovog vlastitog identiteta. Jer kao što bi rekao historičar i kritičar Arthur Schlesinger:

„Prvi korak prema uništenju jednoga naroda jest brisanje njegova pamćenja. Uništi mu knjige, kulturu i povijest i onda nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu povijest. Ta će nacija brzo početi zaboravljati što jest i što je bila.“

Najčitaniji tekstovi

Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Život gej osobe u vehabijskoj porodici i zašto biti vidljiv
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Faruk Šehić – Greta: život u fotonskoj supi (ne)poznatih nam dimenzija
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Intervju - Nedim Kasumović, Srednja medicinska škola Zenica
Haruna Bandić, bh. booktuberka: Književnost je intrigantna, mijenja nas iznutra, iznova
Bruno Jelović: Želja mi je osnovati azil za napuštene životinje
Moja priča o hidžabu – sloboda se krije u nama, ne u odjeći koju nosimo
Zlatna Karika Sara Vojičić: Heavy metal je oduvijek bio vrsta bunta protiv sistema
More Stories
Zašto kritikuju Barbie?