Piše: Sanda Sefić Živimo u vremenu kada društvene mreže mogu biti i prozor i ogledalo. Prozor kroz koji virimo u...
Živimo u svijetu u kojem sve više žurimo, sve više očekujemo, a sve manje primjećujemo i izražavamo, tako zahvalnost postaje...
Kada Sarajevo Film Festival večeras uruči Počasno Srce Sarajeva britanskom glumcu Rayu Winstoneu, ne radi se samo o priznaju filmskom stvaralaštvu. To je trenutak kada grad daruje svoje “srce” jednom umjetniku čija je karijera obilježena snagom, harizmom i emocijom koja nadilazi platno. Piše: Aid Omeragić Nagrada Srce Sarajeva nastala je kao simbol otpora i kulturne...
„This is an example of how this community can be unique, not wasting their lives, but watching movies, listening to...
Nekada je lutanje bilo način opstanka, danas postaje stil života sa sve više sljedbenika. Ko su ljudi koji rade s...
“Možda ne možemo sve promijeniti odmah, ali sada barem znamo gdje ćemo sjesti i pokušati. Ulaganje u mlade znači ulaganje u održivu i otpornu zajednicu.” Piše: Nejla Zukančić Zamislite da živite u malom mjestu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Okruženi ste mladim ljudima punim entuzijazma i motivacije, a zajedno s...
U Konjicu, gradu na obali Neretve, prošla zima je donijela više od pahulja i prazničnih lampica. Donijela je priliku da...
Svaka promjena počinje tihim dodirom. Boja na zidu, sprej u ruci, ideja u srcu – i grad više nije isti. “U...
Aktivizam mladih često se doživljava kao idealizam bez stvarnog uticaja. Dok jedni sumnjaju u njihov potencijal, drugi pokreću inicijative i unaprjeđuju kvalitetu životne sredine. Šta ako su upravo mladi ti koji pomiču granice i donose prave promjene? Piše: Dženana Muharemović Nikada ne sumnjajte da mala grupa promišljenih, posvećenih građana može...
Svi smo svjesni da su mladi ljudi često prikazani kroz prizmu negativnih vijesti, no postoje i oni koji svojim radom,...
„Nakon studija zbog kojeg sam se vratila u Veliku Kladušu otvorila sam svoj salon za masažu 2019. godine. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa 2022. godine sam bila primorana zatvoriti biznis. Malo mi otežava to što se po gradu ne mogu kretati sama bez pratnje, pa za svakodnevne stvari kao što su otići u prodavnicu, izvaditi neki dokument i nešto takvo moram da idem s ocem. Ali, bez obzira, nađem način da obavim šta trebam. Nazovem taksi, odveze me na određenu adresu i ja završim šta je potrebno. Olakšava mi situaciju to što su moja porodica i moja najbolja prijateljica meni najveća podrška. Bez njih bi mi bilo puno teže ići kroz život“, iskrena je Delila koja zrači pozitivnom energijom.
I s ovim nedostatkom, Sezona berbe se može smatrati dobrim romanom koji prati dvije ljubavne priče, jednu tragično vezanu za rat i smrt i drugu čija budućnost ostaje neizvjesna. Ako možda nije postigla isti literarni uspjeh koji je dostigla sa zbirkom Svetkovina i romanom U kasno ljeto, Magdalena Blažević je dokazala da ljubavni roman nije stereotipna trećerazredna melodrama. Osim autorkinog neprevaziđenog stila, mora se reći da je jedna od njegovih velikih prednosti što će mnoge čitaoce uputiti na Nevidljive gradove Itala Kalvina, knjigu koja je autorki služila kao inspiracija i koju zajedno sa Sezonom berbe preporučujemo.
