Latest

Ima veze…

Svi naši ejdžizmi: Poslovni sektor

Usprkos regulaciji Zakona o radu kako bi se spriječila diskriminacija stanovništva srednje i starije dobi u poslovnom sektoru, ejdžizam je i dalje prisutan u vidu društvenog i kulturnog nasljeđa, kao svojevrsni destruktivni mehanizam koji uvjetuje naš doživljaj nečijih sposobnosti. Sve vrste diskriminacije i stereotipizacije podrazumijevaju generalizaciju određene skupine stanovništva, što umanjuje ili u potpunosti reducira našu mogućnost da pojedinca tretiramo u skladu s njegovim ili njenim ličnim iskustvima i sposobnostima.

Ima veze...

Da li misliš svojom glavom?

Stoga, glavno pitanje kritičkog razmišljanja o školi, obrazovanju, ljubavi, poslu i životu počinje ne od odgovora, nego od pitanja – Šta i ko stoji iza ovog stava? Zašto se ovaj stav promoviše, koja je njegova namjera, kome koristi? Da li postoji neki drugi ugao iz kojeg možemo sagledati stvari?

Ima veze...

Romkinje – u društvu nevidljive, sistemu nepoznate, a na plećima neviđen teret

Romkinje su diskriminirane višestruko – zato što su žene, što pripadaju romskoj populaciji, a još i više ako žive s invaliditetom ili u ruralnim područjima. Diskriminacija je često očita, otvorena, rijetko kad prikrivena, bilo da dolazi od neromske populacije – u institucijama, školi, bilo da je među svojima. Čak i Romkinje liderice u svojim zajednicama bivaju diskriminirane od svojih kolega Roma. U mjesecu u kojem se obilježava Međunarodni dan žena, Ženska romska mreža „Uspjeh“ započela je kampanju „Nulta tolerancija“ želeći poslati jasnu poruku da nasilje, maloljetnički brakovi i rasna diskriminacija nisu romska tradicija, i kao takvi ne smiju biti tolerirani u društvu! Za magazin „Karike“ smo tim povodom razgovarali s Indirom Bajramović, romskom aktivistkinjom i ekonomistkinjom, koja više od 20 godina radi na poboljšanju položaja Romkinja u Bosni i Hercegovini.

Ima veze...

Susan Sontag – počasna građanka Sarajeva i heroina svih nas

Ime Susan Sontag sam prvi put čula u novembru prošle godine, nakon što sam odgledala dokumentarni film „Don't cry for me, Sarajevo“. U mnogim situacijama i sama sam se osjećala poput nje – suočena s užasnom stvarnošću, bježala sam u sigurnost svoga uma skrivajući godinama svoje identitete, potrebe koje nisu odgovarale kalupima koji su stavljeni pred mene. Sontag je bila neko ko mi je dao do znanja da sam posebna, da vrijedim i da su moje emocije „najprirodnija stvar na svijetu“.

Ima veze...

Studentice Odsjeka za žurnalistiku u Tuzli podnijele prijavu protiv profesora: Da li je ovo još jedan slučaj bez epiloga?

Neakademsko ponašanje profesora/ica na našim univerzitetima nije rijetkost, a studenti/ce zbog straha i nepovjerenja u sistem koji bi riješio njihov problem jako rijetko govore o tome. Kroz godine studija na visokoškolskim institucijama, veliki broj studenata/studentica svjedočili su netransparentnom ocjenjivanju, izvođenju nastave koje nije u skladu s kodeksima institucije, vrijeđanju, seksizmu, mitu, korupciji i mnogim drugim problemima, no gotovo niko se ne usudi da o tome progovori glasno, jer svoje visoko školovanje moraju dovršiti, a svaka konfrontacija bi potencijalno mogla od njih napraviti metu.

Ima veze...

Darko Rundek za „Karike“: „Rijeke znače slobodu i opstanak svih nas“

Na rijekama Bosne i Hercegovine izgrađena je 121 mala hidroelektrana i u planu su još 352. Ostvarenje ovog plana značio bi gubitak slobodnih rijeka, pitke vode i uništenje čitavog ekosistema. Borba za očuvanje prirode stoga postaje pitanje života i smrti kojeg smo, nažalost, vrlo rijetko svjesni. Jedan od promotera važnosti zaštite životne sredine jeste i umjetnik Darko Rundek – muzičar, nekadašnji frontmen novotalasne grupe Haustor, ekološki aktivista i borac za podizanje svijesti o zaštiti životne sredine. Jedan je od najistaknutijih učesnika projekta Umjetnici za spas rijeka Balkana koje su 2020. pokrenuli Riverwatch i Centar za životnu sredinu, a s Canetom i grupom „Patribrejkers“ u Banjaluci je učestvovao u koncertu namijenjenom podizanju svijesti o zagađenju rijeka. Sa Rundekom smo razgovarali o tome koliko umjetnost može da promijeni savremeno stanje, kakva je tu uloga društvenih mreža i koliko su Aboridžini bliži prirodi nego tzv. „visoke“ civilizacije.

Ima veze...

Ante Jurić-Marijanović: Moj je tata zločinac iz rata

Jeste bili u crkvi? Džamiji? Nije bitno, smisao je produhovljenje. To uključuje i nadogradnju moralnih vrijednosti, jednostavno rečeno, pomoći drugima i društvu. I sebi, naravno. Svećenik, imam, tu su fasilitatori, provodnici Gospoda da nam pomognu na tom putu. Naši duhovni oci. Ateisti, ne brinite, bit će riječi i o vama. Znaju dobro katolici, pravoslavci, muslimani, Židovi tko su im duhovni oci i šta bi trebali činiti po knjizi Gospoda, koju im tumače duhovni oci, najčešće. Ne preporučuju čitanje izvornika duhovni prosvjetitelji (Biblije, Kurana, Talmuda), teško je razumjeti, slušajte duhovne oce. Oni su učeni da prenesu riječ Gospoda puku. Jednostavno, razumljivo, prihvatljivo.

Ima veze...

Zašto je važno da nauka bude i „prava“ i zabavna?

Nauka ne bi trebala biti isključivi djelokrug odabrane skupine intelektualaca, već treba biti katalizator konstruktivne transformacije na globalnom nivou. Posvećujući se ovom idealu, odajemo počast vizionarima koji su nam prethodili i postavljamo temelje za inovativniju budućnost.

Ima veze...

Mladi u Bosni i Hercegovini grade mir i ne prihvataju amanet podjela

U Bosni i Hercegovini gotovo 30 godina nakon rata na nekim mjestima postoje „dvije škole pod jednim krovom“ i separacija zbog nacionalne pripadnosti, bez obzira što generacije koje danas idu u školu nisu ni rođene u ratu. „Nastavnici njih sa sprata u prvoj smjeni puste pet minuta ranije, da se ne sreću sa nama.“- ispričala je jedna od učesnica ovogodišnjeg, drugog po redu Festivala Mira koji se prošli vikend održao u Vitezu, u organizaciji Centra za postkonfliktna istraživanja i okupio preko 40 mladih ljudi iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.

Ima veze...

Katarina Peović: „Radnici su ucijenjeni jer javni govor često znači ugrožavanje vlastite materijalne sigurnosti“

Termin „radnik“ se sve manje koristi. Uskoro će ostati prisutan samo u nekim pjesmama minulih vremena, koje su bodrile radnički polet i slavile rad. Vrijeme tranzicije donijelo je neizvjesnost, imovina koju su stvorile radničke ruke oduzeta je od radnika, a mnoge hraniteljice su ugašene ili je broj radnika drastično smanjen. O pojmu „radnik“, ulozi radničkih sindikata danas i okovima kapitalizma razgovarali smo s Katarinom Peović, saborskom zastupnicom Radničke fronte u Hrvatskoj.

Ima veze...

Sigurne kuće imaju skloništa i za djevojke – incesti i seksualno nasilje u porastu

Iako se sa svakim novim tragičnim slučajem upozorava na poraznu statistiku nasilja nad ženama, isto tako sa svakim novim društvo u BiH iznova pogriješi – najčešće u klasificiranju djela koje se dogodilo. Ukoliko je muškarac ubio ženu, bez obzira da li je ili nije presudio sebi kasnije, što je sve češći slučaj, mediji u BiH to nazivaju tragedijom – a ne femicidom. Ukoliko je žena žrtva nasilja pretučena, nasilnika pravdamo njegovom „ljubomorom“. Dok se čeka na izmjene Krivičnog zakona koji će početi nazivati stvari pravim imenom i natjerati institucije da počnu raditi svoj posao, zahvaljujući aktivizmu žena širom države, čini se da jedinu pomoć i utočište ženama koje su preživjele nasilje pružaju sigurne kuće. Povodom Međunarodnog dana nasilja nad ženama kontaktirali smo Sigurnu kuću u Sarajevu s ciljem da otkrijemo da li su i mlade djevojke, a ne samo odrasle žene, njihove korisnice i zbog čega.

Ima veze...

Korak naprijed – kako su vlasti moje zemlje odlučile početi približavati kulturu mladima?

Krajem prošle godine, za „Karike“ sam pisala o tome zašto Bosna i Hercegovina ne pokloni tinejdžerima za 18. rođendan 800 KM, tragom vijesti da će Španija pokloniti mladima posebne kulturne propusnice od 400 eura, kako bi ih mogli trošiti na knjige, predstave, kino ili koncerte. Način je to na koji su španske vlasti odlučile pomoći revitalizaciji vlastite kulturne industrije koja je, kao i druge, bila pogođena pandemijom koronavirusa, ali nastojati i vratiti mlade u kulturne institucije koje su slabije posjećivali zbog otežane finansijske situacije i manjka interesa za kulturni sadržaj. Na pitanje zašto ovakva ideja još uvijek nije moguća u BiH, skupštinski zastupnici Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona rekli su da je ipak moguća.