Vodič za studente iz Bosne i Hercegovine kako u četiri jednostavna koraka do stipendija za studije u inozemstvu.
Svaka promjena počinje tihim dodirom. Boja na zidu, sprej u ruci, ideja u srcu – i grad više nije isti. “U...
Jedan od ključnih prioriteta Europske unije za Zapadni Balkan je podrška održivom razvoju i zaštiti okoliša. Europska unija prepoznaje važnost ulaganja u tehnološke inovacije koje će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, promicanju obnovljivih izvora energije i održivoj upotrebi prirodnih resursa. Međutim, unatoč tome, regija se suočava s određenim izazovima, a jedan od njih je neravnoteža između odlazne i dolazne mobilnosti stručnog kadra. To je djelomično posljedica nedovoljno razvijenih istraživačkih infrastruktura, nedostatka vrhunskih istraživačkih objekata i ograničenog pristupa najnovijim tehnologijama u regiji koje bi podržale održivi razvoj zajednica.
Istraživačke infrastrukture su dokazano od velike važnosti za društvo i ekonomiju jer ne samo da pomažu u rješavanju globalnih izazova, već privlače i najbolje talente. Unatoč tome što je vremenski okvir za početak izgradnje velikih istraživačkih infrastruktura bio sličan na Zapadnom Balkanu i u Zapadnoj Europi, regija Zapadnog Balkana je nažalost prošla gotovo 70 godina bez uspostave novih istraživačkih centara koji bi koristili najnovije tehnologije, dok se Zapadna Europa razvijala i kontinuirano unaprjeđivala u tom smislu. Međutim, u novije vrijeme, zemlje u regiji prepoznale su važnost ulaganja u naučno-istraživačke infrastrukture i krenule su u akciju.
Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale) američka je TV serija od četrdeset epizoda podijeljenih u četiri sezone (2017-2019). Radnja se odvija u Gileadu, totalitarnoj državi koja se prostire na teritoriji SAD-a čijoj je upravi nekada i pripadala. Gilead je ortodoksna kršćanska država 21. stoljeća koja nastoji povećati stopu nataliteta. Radnja prati život June Osborne koju je Gileadova vojska uzela kao ratni plijen osvojivši Boston. June je isto što i Bilha – sluškinja čiji je glavni zadatak rađati djecu porodici kojoj je dodijeljena. Offred (poslije Ofjoseph) isto je što i Ofjakov –jedna od žena koje su silovali muškarci poput Freda Waterforda i Jakova, u ime Boga. Praise be!
Magistrirala sam u decembru 2015. godine, za par dana biće tačno dvije godine kako sam završila fakultet, a još uvijek...
Mnogi mladi ljudi se boje otići u drugu državu zbog razloga koji se mogu riješiti informisanjem. Zaostavština prijašnjeg obrazovnog sistema i dalje utiče na mlade ljude ovdje. Vjerujem da se moramo što prije adaptirati na moderniji stil obrazovanja i edukacije. Ovdje uvijek volim citirati kolegu Samira Beharića koji kaže da je studiranje u jednom gradu kao da čitate jednu te istu stranicu više puta.
Gluma je usud, tvrde mnogi umjetnici. Uvijek je to nešto jače od čovjeka, mnogo više od profesije, ili je prepoznaš ili ne, jednostavno te nađe. Tako nešto se desilo i Lei Sekulić koju je put spoznaje vodio do otkrivanja životne profesije. Ogroman uspjeh je postigla na audiciji i dobila šansu da upiše željeni master studij u Estoniji na Akademiji za muziku i teatar, ali je, kako kaže, institucije i fondacije nisu novačno podržale.
“Njezina izražajna sredstva su jednostavna, škrta i minimalistička, pomalo okrutna i gruba. Ona ne zavodi ljepotom. Ona secira ljudsku psihu...
Laura Papo Bohoreta, pravim imenom Luna, kćerka Jude i Estere Levi, rođena je u Sarajevu 1891. godine. Kao prvorođena, dobila je nadimak Bohoreta kojeg su dobijala sva prvorođena sefardska ženska djeca. Od 1900. do 1908. živjela je u Istanbulu gdje je završila francusko-jevrejsku školu Alliance Israeliti. Također, u Parizu je pohađala šestomjesečni kurs francuskog jezika. U Sarajevu se 1911. udala za Danijela Papu s kojim je imala dva sina. Na samom početku rata 1941. oba su joj sina odvedena u logor Jasenovac gdje su i stradali. Tugujući za sinovima, razboljela se i umrla u sarajevskoj bolnici 12. juna 1942. Sahranjena je tajno na starom Jevrejskom groblju u Sarajevu. Nažalost, do danas joj nije podignut spomenik.
Nauka ne bi trebala biti isključivi djelokrug odabrane skupine intelektualaca, već treba biti katalizator konstruktivne transformacije na globalnom nivou. Posvećujući se ovom idealu, odajemo počast vizionarima koji su nam prethodili i postavljamo temelje za inovativniju budućnost.
Kada govorimo o braku kao zajednici dvoje ljudi s njihovom biološkom ili usvojenom djecom, tada govorimo prvenstveno o ljudima koji stupaju u brak iz ljubavi i potrebe za proširenjem zajednice, a zatim dolaze i ostale finese koje brak donosi. U današnjem vremenu ćemo često primijetiti kako postoje različite vrste zajednica i brakova. Puno je brakova koji su spoj različitih religija, ali prije svega spoj koji je nastao iz ljubavi. Jedan od primjera miješanog braka bi bili Nada i Muris Bešlija, čija je životna i ljubavna priča iznimno zanimljiva.
Od starog skladišnog viljuškara, srednjoškolac Mehmed Bosnić iz Bihaća je konstruirao lift pomoću kojeg se uspinje na prvi sprat škole. Prije toga, tri godine su ga uz i niz stepenice nosili članovi porodice i njegov asistent. Ipak, arhitektonske i sve ostale barijere s kojima se susretao, Mehmeda nisu spriječile da odličnim uspjehom završi Elektrotehničku školu.
