Latest

umjetnost

Zlatna Karika Marija Novaković: Teatar je magija, a sve je neizvjesno kada si slobodnjak

Moja prva profesionalna uloga van akademije je bila u filmu „Nisam je stigao voljeti“ Ane Fernandez de Paco. Tada sam tek završila drugu godinu akademije i proces je bio drugačiji od svega što sam do tada radila. Film je, na kraju, imao premijeru na Kanskom festivalu. Prvu pozorišnu profesionalnu ulogu sam dobila u Narodnom pozorištu Tuzla kada sam bila završna godina, igrala sam Đurđiju u predstavi „Mirišu li jorgovani u New Yorku“ reditelja Alena Šimića. Takođe lud i nesvakidašnji proces. Oba puta sam bila uplašena, zbunjena i nesnađena do kraja, ali i hrabra da se izborim s tim. Zapravo, sad kad vratim film, nikad nisam bila toliko uplašena kao u ta dva procesa. Ali oba su imala veliki uticaj na moj rad i pristup radu kasnije.

Ima veze...

Murali – umjetnost koja opominje

Mnogi od nas su se susretali s eksterijernim crtežima na fasadama pojedinih zgrada ili pak zidovima. Nevjerovatne slike u bojama i koloritu simboliziraju pretežno teme ljubavi, pomirenja, prirodnih ljepota i slično. Ovakva umjetnička djela se nazivaju muralima i grad Sarajevo je u proteklih nekoliko godina dobio nekoliko prelijepih murala koji malo koga mogu ostaviti ravnodušnim. Ovaj vid umjetnosti podložan je nerijetko i zloupotrebama za širenje mržnje i netrpeljivosti, na način da se crtaju murali osuđenih ratnih zločinaca.

Vidiš da smiješ

Zlatna Karika Isidora Branković: Moj rad čine ironija, tabu, sirovost i visok libido

Naša nova "Zlatna Karika" je Isidora Branković, konceptualna umjetnica iz Banjaluke. Isidora kaže: "S obzirom na to da dolazim iz pozicije umjetnika, Vagon nastaje iz ličnih potreba i potreba mojih kolega. Vagon nastaje iz intenzivne potrebe za prostorom savremene umjetnosti u kojem mladi savremeni umjetnici dobivaju prilike za razvoj umjetničkih karijera. Primarna funkcija galerije Vagon je popularizacija savremene umjetnosti u široj i stručnoj javnosti u regionalnom kontekstu radi njihovog povezivanja i plasiranja radova umjetnika na regionalnu i međunarodnu scenu i tržište. Takođe, izložbama i javnim prikazivanjem intenzivno radi na kreiranju savremene umjetničke scene i razvoju kolekcionarske svijesti. Vagon intenzivno radi na građenju, širenju i popularizaciji savremene umjetnosti uključujući razvoj publike, edukacije mladih umjetnika i na umjetničkoj produkciji. Vagon ima za cilj da stvori prostor mladim savremenim umjetnicima koji bi kroz rad galerije mogli da produkuju svoja umjetnička djela, edukuju se i kroz vrijeme profitiraju od galerije Vagon. To bi se dostiglo uključivanjem honorara za umjetnike izlagače, uključivanjem umjetnika u projekte i prodajom njihovih umjetničkih djela."

Vidiš da smiješ

Zlatna Karika Tea Jagodić: U duhu revolta i bunta napravim rad, mene ne prate površni ljudi

Tea Jagodić: Ne cijeni se ovdje umjetnost niti s godinama vidim da se situacija mijenja. Da se cijeni kao u normalnom svijetu, mogli bismo doći do toga da se možda čak i živi samo od toga. Tome doprinosi što mi generalno ne znamo šta je umjetnost tačno i šta sve spada pod nju, i tim putem se servira svašta – i što jeste i što je daleko od toga. Svi mi radimo nešto sa strane da upotpunimo budžete mada ja imam sreću što sve čime se bavim je kreativa, a i na osnovu ovih nekomercijalnih radova dobivam sjajne, bitne i kreativne projekte – od knjiga, preko muzičkih vizuala do filmskih i pozorišnih plakata.

Vidiš da smiješ

Amela Mustafić, mlada bh. pjesnikinja: Ogledajte se u očima beskućnika i napisat ćete pjesmu o čovječanstvu

Amela Mustafić mlada je bh. pjesnikinja. Rođena je u Srebrenici 1994. godine. Diplomirala je i magistrirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine i bosanski, hrvatski i srpski jezik. Objavila je knjige poezije „Umiranje djetinjstva“ i „Umiranje imena“. Poezija joj je prevođena na engleski, italijanski, makedonski i romski jezik, a stihovi su joj prisutni u dokumentarnom filmu „Oživjeli“, te u Pravopisu bosanskoga jezika. Zastupljena je u književnim časopisima, zbornicima i antologijama.

Ne karikiramo

Da li je umro teatar u BIH i zašto jeste?

Razlozi odsustva subverzivnosti na bh. pozorišnoj sceni su brojni. Jedan je zasigurno i dominacija zabavnog aspekta u pozorištima, koji je uslovljen finansijama. Trenutno postoje pozorišta u Bosni i Hercegovini koja ulaznice za neke predstave naplaćuju i do 100 KM. U tim predstavama se ne mari puno za pozorišne discipline, nego publika najčešće dolazi da vidi regionalne glumačke zvijezde, koje dolaze iz svijeta popularnih i lakih komedija. Prva predstava koja mi pada na pamet je „Šećer je sitan osim kada je kocka“, koja je u banjalučkom Narodnom pozorištu dosegnula baš tu cijenu. Predstave koje zahtijevaju istraživanje, eksperimentisanje i različite prostorne i tehničke resurse su luksuz koji većina pozorišnih kuća uglavnom ne može priuštiti. Šta ćeš, kapitalizam.

Vidiš da smiješ

Zlatna Karika Ariana Piknjač: S flautom do internacionalnih saradnji

Predajem flautu i klavir u muzičkoj školi „Mali Mozart“ i flautu na online svjetskoj platformi za učenje sviranja muzičkih instrumenata PlayWithAPro.com. Također, sviram honorarno u Sarajevskoj filharmoniji. Magistrirala flautu, diplomirala muzičku teoriju i pedagogiju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, trenutno sam na master studiju na Odsjeku za muzičku teoriju i pedagogiju. Također, dobitnica sam dvije zlatne značke Univerziteta u Sarajevu i priznanja za najboljeg studenta dvije godine zaredom na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.

Vidiš da smiješ

Kerim Mušanović: 3D slikarstvo ima potpuno drugačiju perspektivu

Kerim Mušanović je bosanskohercegovački akademski slikar. Diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje danas i živi. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine i bavi se 3D uličnom umjetnošću. U razgovoru za „Karike.ba“ ističe da ljubav prema slikanju gaji još od ranog djetinjstva, kada je crtao svoje omiljene likove iz crtića koji su ga uvijek fascinirali i inspirisali.

Sve ovo ja

Vikend sa ćaletom: Ljubav kao najveća potreba

Po ko zna koji put, Miroslav Momčilović pokazuje i dokazuje koliko je velik scenarista i reditelj. Ozbiljnoj temi pristupa na vrlo duhovit način koji prerasta u duboku, emotivnu i potresnu dramu. Kao i u ranijim svojim filmovima, i u ovome Momčilović donosi dašak beogradskog duha s ulica ovog velikog grada. „Vikend sa ćaletom“ je zapravo tužna komedija, kako jednom prilikom reče Momčilović, koja će vas nasmijati ali i rasplakati. Još jedan veliki film velikog reditelja i scenariste.

Sve ovo ja

The Platform: Svijet u kome jedeš ili budeš pojeden

„Ili jedeš ili budeš pojeden. Sad smo isti. Ubice. Razlika je u tome što sam ja malo civilizovaniji.“ (citat iz filma) Teza da je svijet u kome živimo jedna vrsta džungle i borbe za opstanak stara je vjerovatno koliko i sama ljudska civilizacija. Uprkos raznim pisanim i nepisanim pravilima koja naše društvo razlikuju ili bi bar trebala razlikovati od životinjskog svijeta, čovjek je nerijetko okrutan i surov kao zvijer. Nekada je to iz bijesa, a nekada jednostavno posljedica okruženja i prilagođavanja na sredinu. Ova teza društva kao surove borbe za opstanak i pored njegove uređenosti je samo jedna od onih kojom se, kroz krajnje originalnu i zanimljivu priču, bavi „The Platform“ (El hoyo) iz 2020. godine.

Vidiš da smiješ

Svijet fotografije kroz objektiv Amine Hodžić

Fotografija zaleđuje trenutak kojim obuhvaća mnogo više nego što se na prvi pogled vidi u kadru. Sadrži specifičan ugao gledanja, dinamičnost kroz nepomičnost, slojevitost zbog koje na svakoga drugačije djeluje, priča priču bez izgovaranja riječi i služi kao dokument koji nas vraća u prošlost.

Vidiš da smiješ

Bojan Jokanović – Sizif oštra i neumoljiva oka

Bojan Jokanović je karikaturista, ilustrator i muzičar iz Doboja. Pored teologije i crtanja, posvetio se učenju sviranja raznih instrumenata. No, ono po čemu je poznat široj javnosti su, svakako, karikature i ilustracije, odnosno pravopisna pravila, primeri iz bontona, zanimljivi događaji, ali i kritičke karikature iz svakodnevnog života. Kako kaže, crta otkad zna za olovku i papir, a dar za likovno stvaralaštvo nasledio je od oca, koji se bavi projektovanjem, crtanjem i duborezom.