Murali – umjetnost koja opominje

Muralska umjetnost predstavlja jedinstven način izražavanja poruka, emocija, podizanja svijesti i ukazivanje na pozitivne promjene u društvu. Ona je jedan vid protesta protiv različitih oblika društvene nejednakosti te je potrebno donijeti jasne zakone kojima će ona biti dodatno zaštićena.

Piše: Amir Barleci

Mnogi od nas su se susretali s eksterijernim crtežima na fasadama pojedinih zgrada ili pak zidovima. Nevjerovatne slike u bojama i koloritu simboliziraju pretežno teme ljubavi, pomirenja, prirodnih ljepota i slično. Ovakva umjetnička djela se nazivaju muralima i grad Sarajevo je u proteklih nekoliko godina dobio nekoliko prelijepih murala koji malo koga mogu ostaviti ravnodušnim. Ovaj vid umjetnosti podložan je nerijetko i zloupotrebama za širenje mržnje i netrpeljivosti, na način da se crtaju murali osuđenih ratnih zločinaca.

Obojena klapa

Da postoje pozitivni primjeri kada je u pitanju ova tematika svjedoči Benjamin Čengić, mladi bosanskohercegovački umjetnik koji je završio Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu. Njegovi murali nas često pozdravljaju kako s ulica Sarajeva, tako i ostalih gradova BiH. Osnovao je udruženje građana „Obojena klapa“ 2016. godine s kojim realizuje niz projekata ulične umjetnosti. Trenutno je direktor Manifesto galerije, te u saradnji s vrijednom ekipom nastoji pratiti korak svijeta umjetnosti.

„Obojena klapa“ je zaslužna za brojne iscrtane murale u bosanskohercegovačkim gradovima. Kroz oslikavanje murala, Čengić želi doprinijeti razvoju ove vrste umjetnosti, te građanima donijeti pozitivan duh i optimizam koristeći boje koje su neizmjerno blage i koje prečišćavaju zrak.

Estetska vrijednost i socijalni karakter

Govoreći o inspiraciji za slikanje murala, kao i porukama koje oni nose sa sobom, Čengić je rekao da kao i većina umjetnika inspiraciju crpi iz života, dešavanja i pojava unutar društva, prirode i ljudi. „Izvori inspiracije su svuda oko nas, samo moramo pažljivo posmatrati. Vrlo često tematiziram vrijeme, utjecaj vremena na život i sve ono što život sadrži. Nekad samo prenosim određenu emociju kroz apstraktna djela, nekad ipak konkretnu poruku. U mom slučaju ne postoji pravilo“, naveo je Čengić.

Njegovi murali nemaju samo estetsku komponentu i dimenziju, već i socijalni karakter kojim ovi umjetnici žele mijenjati svijet nabolje i pokušati ukazivati na neke od društvenih problema. Važno je potaknuti kritičku misao i logiku kod samog posmatrača murala koji treba donijeti vlastiti kritički sud o tome što nam određeni mural poručuje, te koja je njegova svrha i cilj. Čengić dodaje da se problemi u društvu ne rješavaju brzo jer je potrebno puno mehanizama da bi se postigle promjene.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Obojena Klapa (@obojena_klapa)

Bojama za čist zrak

Još jedan od načina na koji može utjecati svojim radom na okolinu jeste korištenje boja koje prečišćavaju zrak, a uzevši u obzir da je tema zagađenosti zraka jedna od gorućih, pretežno u periodu zimskih mjeseci kada se bilježe visoke koncentracije zagađujućih materija, takve boje mogu biti od izuzetnog značaja.

„Svih 12 murala na prvom Fasada Festivalu je oslikano ovim bojama. Prvi smo koji su ovu tehnologiju doveli u BiH, a smatramo da je itekako korisna i funkcionalna. Murali oslikani ovom bojom, dakle umjetnička djela, zaista pomažu budućnosti svih nas.“

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli FASADA Festival (@fasadafestival)

Dotakao se i nekih od finaliziranih projekata iz prošle godine, ali i planova koje nastoji implementirati u budućnosti u saradnji sa svojim timom, istaknuvši da je u mjesecu decembru bila otvorena izložba „Zvono 23: Poezija u proširenom polju“.

„Riječ je o kolektivnoj izložbi finalista nagrade ‘Zvono’. 16. decembra, Galerija je proslavila svoj prvi rođendan. Program Galerije za ovu godinu je već spreman i odavno radimo na pronalasku sredstava i finansiranju projekata i izložbi. Program je baziran na video artu i vremenski zasnovanim medijima, a u toku godine organizujemo radionice, predavanja, izložbe i produciramo nova umjetnička djela“, ponosno govori Čengić.

Cvjetovi sreće

Izložba „Cvjetovi sreće“ je Čengićeva prva internacionalna izložba koja je bila otvorena do 20. oktobra u španskom gradu Sabadello. Kroz ciklus radova koji je predstavljen na izložbi, istraživao je kolorističke gradijente kao likovne i izražajne elemente te tragao za načinima na koje se oni mogu postaviti u kontrast s konturnim linijama cvjetića – simbola koji oslikava već duži niz godina.

„Postavka je bila dizajnirana tako da je cijeli ciklus predstavljen kao jedan koherentan kontinuitet – izostavljanje jedne slike označavalo bi prekid tog kontinuiteta, a samim time i gubitak smisla cijele postavke. Mogu reći samo da su kolege bile sretne što sam u njihovom gradu i imamo priliku da sarađujemo, stvaramo zajedno, provodimo vrijeme i družimo se. Bili su zadovoljni i muralom i izložbom koji su rezultati mog putovanja“, istakao je.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Benjamin Cengic (@pravizian)

Poruke, emocije i podizanje svijesti

Jedan od murala koji je propagirao mir, zajedništvo i prirodu, a čiji je autor naš sagovornik, krasio je fasadu jednog od trgovačkih lanaca u sarajevskom naselju Grbavica, ali je nakon određenog vremena prekrečen. „Postoje pravila, zakoni i dogovori kojih se treba držati. Umjetnost u javnom prostoru nažalost ne može biti vječna. Taj mural je nestao, ali je njegov odlazak uzrokovao promjene određenih regulativa. Mislim da smo time dobili više nego izgubili. Možda ubrzo na tom zidu osvane neki novi mural“, smatra Čengić.

Muralska umjetnost predstavlja jedinstven način izražavanja poruka, emocija, podizanja svijesti i ukazivanje na pozitivne promjene u društvu. Ona je jedan vid protesta protiv različitih oblika društvene nejednakosti, te je potrebno donijeti jasne zakone kojim će ona biti dodatno zaštićena. Također, važno je napraviti distinkciju između umjetničke slobode i propagiranja govora mržnje koje jedno društvo mogu odvesti u potpuni mrak i sunovrat. Uostalom, jedan od glavnih ciljeva murala je potaknuti kritičku misao i promjenu u društvu što svakako nije slučaj s mrzilačkim narativima pod izmanipulisanom muralskom zavjesom.

Izvor: Facebook stranica "Obojena klapa"
Izvor: Facebook stranica “Obojena klapa”
Naslovna fotografija: Mural Šumaheru, preuzeto sa: Instagram stranica “pravizian” Benjamina Čengića

Najčitaniji tekstovi

ODGOVORI PSIHOLOGA 30: „Riječi mogu da liječe“
Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Studiranje i stres
Poziv na učešće na konkursu na temu „Nasilje nad LGBTIQ osobama – moja priča“
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?
Zlatna Karika Amina Pilavdžija: Vojska je najčasniji poziv i neprocjenjivo životno iskustvo
Koji fakultet upisati – državni ili privatni?
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Ne sudi knjizi po guzici
More Stories
Kad četiri zida postaju četiri strane svijeta – rezultati kvir umjetničkog konkursa