Piše: Almir Mujić
U prostorijama bosanskohercegovačkih fakulteta, u redovima ispred zavoda za zapošljavanje i u diskretnim razgovorima uz kafu, jedna riječ dominira svakodnevicom – korupcija. Iako se često posmatra kroz prizmu visokih političkih krugova, korupcija u Bosni i Hercegovini je postala gotovo svakodnevna pojava koja oblikuje iskustva mnogih građana. Ona više nije samo tema političkih rasprava ili medijskih izvještaja, već stvarnost s kojom se mladi ljudi susreću u različitim fazama svog života.
Od obrazovanja do zapošljavanja, percepcija nepravednog sistema često utiče na način na koji mladi planiraju svoju budućnost i donose odluke o tome da li ostati u zemlji ili potražiti prilike negdje drugo. Zbog toga se korupcija može posmatrati i kao svojevrsni društveni pritisak koji posebno pogađa one koji bi trebali biti nosioci promjena i progresa: mlade ljude.
Obrazovanje kao prva tačka susreta
Za mnoge mlade u BiH, prvi direktni ili indirektni susret s korupcijom dešava se upravo tamo gdje bi trebali učiti o etici, odgovornosti i znanju – u obrazovnom sistemu. Univerziteti i škole trebali bi biti mjesta na kojima se nagrađuju trud, rad i akademska izvrsnost. Međutim, percepcija među studentima često je drugačija. Bilo da je riječ o pričama o kupovini ispita, nepotizmu pri upisu na željeni fakultet ili dobijanju stipendija preko „štele“, poruka koja se šalje mladima može biti obeshrabrujuća: trud i znanje ponekad nisu dovoljni.
Takve pojave ne znače nužno da su svi dijelovi obrazovnog sistema kompromitirani, ali sama percepcija nepravilnosti može imati snažan uticaj na povjerenje mladih u institucije. Kada mladi vide da njihovi vršnjaci, uz manje truda ali bolje porodične veze, brže napreduju, dolazi do postepenog gubitka motivacije i osjećaja pravednosti. Posljedica toga je erozija povjerenja u sistem koji bi trebao biti temelj društvene jednakosti.
Prema istraživanjima organizacije Transparency International, Bosna i Hercegovina se redovno nalazi pri dnu ljestvice evropskih zemalja prema Indeksu percepcije korupcije (CPI). Iako ovaj indeks mjeri percepciju, a ne nužno svaki pojedinačni slučaj korupcije, on jasno pokazuje koliko je nepovjerenje građana u institucije duboko ukorijenjeno. Za mlade ljude koji tek ulaze u svijet obrazovanja i rada, takvo okruženje može djelovati obeshrabrujuće i demotivirajuće.
(Referenca: Transparency International u BiH – Indeks percepcije korupcije 2023)
Tržište rada: „Štela“ kao preduslov
Nakon završetka školovanja, mnogi mladi u Bosni i Hercegovini suočavaju se s novim izazovom – ulaskom na tržište rada. Upravo u ovom segmentu percepcija korupcije često postaje najizraženija. Proces zapošljavanja, posebno u javnom sektoru, često se u javnosti doživljava kao netransparentan i nepravedan. Konkursne procedure ponekad se smatraju formalnošću za već unaprijed odabrane kandidate.
Ovakva percepcija stvara osjećaj bespomoćnosti kod mladih ljudi koji se trude izgraditi karijeru na osnovi znanja i vještina. Mladi stručnjaci, kompetentni u svojim oblastima, suočavaju se sa spoznajom da njihove kvalifikacije nisu uvijek presudan faktor prilikom zapošljavanja. Umjesto toga, često se spominju poznanstva, političke veze ili porodične relacije kao ključni faktori koji određuju ko će dobiti određeno radno mjesto.
Nepotizam i klijentelizam ne utiču samo na pojedince koji traže posao, već imaju i šire društvene posljedice.
Kada institucije i organizacije ne zapošljavaju najkompetentnije kandidate, dugoročno dolazi do smanjenja efikasnosti i kvaliteta rada javne uprave. Na ovaj problem kontinuirano ukazuje i Vijeće Evrope kroz GRECO izvještaje, naglašavajući potrebu za jačanjem antikorupcijskih mehanizama i transparentnosti u zapošljavanju unutar javnog sektora.
(Referenca: GRECO Reports for Bosnia and Herzegovina)
Egzodus kao direktna posljedica
Jedna od najvidljivijih posljedica nepovjerenja u sistem jeste odlazak mladih iz zemlje. Statistike o migracijama iz Bosne i Hercegovine često izazivaju zabrinutost u javnosti, jer pokazuju kontinuiran trend odlaska mladih i obrazovanih ljudi. Iako se ekonomski razlozi često navode kao glavni motiv, brojna istraživanja pokazuju da su društveni i institucionalni faktori jednako važni.
Studije koje provodi Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) o mladima u Jugoistočnoj Evropi ukazuju na to da mnogi mladi razmišljaju o odlasku ne samo zbog većih plata u inostranstvu, već i zbog želje za pravednijim i funkcionalnijim društvom. Osjećaj da sistem nije fer i da je „pravila igre“ gotovo nemoguće pratiti ukoliko niste dio određenih društvenih mreža, stvara dugoročni pesimizam.
U tom kontekstu, zemlje poput Njemačke, Austrije ili Slovenije za mnoge mlade predstavljaju alternativu koja nudi stabilnije institucije i veći osjećaj pravne sigurnosti. Iako odlazak u inostranstvo donosi brojne izazove, mnogi ga vide kao priliku za profesionalni razvoj i život u okruženju u kojem se rad i kompetencije više cijene.
(Referenca: FES – Studija o mladima u Bosni i Hercegovini)
Pasivnost ili otpor?
Uprkos svim izazovima, odnos mladih prema korupciji nije jednostavan. S jedne strane, većina mladih otvoreno osuđuje korupciju i smatra je jednim od najvećih društvenih problema. S druge strane, dugotrajna izloženost takvom sistemu ponekad dovodi do svojevrsne normalizacije nepravilnosti.
Društveni pritisak i osjećaj da „svi tako rade“ mogu pojedince dovesti u situaciju da prihvate pravila igre koja zapravo smatraju nepravednim. Upravo taj paradoks stvara začarani krug u kojem se koruptivne prakse održavaju kroz generacije. Međutim, važno je naglasiti da među mladima postoje i brojni primjeri aktivizma i borbe za transparentnije društvo.
Nevladine organizacije, studentske inicijative i različiti građanski pokreti sve češće pokreću kampanje kojima je cilj podizanje svijesti o štetnosti korupcije. Takve inicijative često zagovaraju veći nivo transparentnosti u radu institucija, kao i odgovornije pravosuđe.
U tom kontekstu, značajnu ulogu imaju i međunarodne organizacije koje prate stanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Misija OSCE-a u BiH redovno prati rad pravosudnih institucija u procesuiranju slučajeva korupcije, naglašavajući da je efikasno kažnjavanje nepravilnosti jedan od ključnih koraka k vraćanju povjerenja građana u pravni sistem.
(Referenca: OSCE BiH – Praćenje odgovora pravosuđa na korupciju)
Borba za pravednije društvo
Korupcija u Bosni i Hercegovini nije samo pravni ili politički problem; ona je duboko društveno i etičko pitanje koje utiče na gotovo sve segmente života. Za mlade ljude, borba protiv korupcije ne predstavlja samo apstraktan politički ideal, već pitanje njihove lične i profesionalne budućnosti. Mogućnost da rade posao za koji su se školovali, da napreduju na osnovi vlastitih sposobnosti i da planiraju život u stabilnom društvu predstavlja osnovni preduslov za ostanak mladih u zemlji.
Bez ozbiljnih reformi i jačanja institucija, Bosna i Hercegovina rizikuje da nastavi gubiti svoj najvitalniji društveni resurs – mlade ljude. Transparentnije procedure zapošljavanja, efikasnije pravosuđe i jasna meritokratija mogli bi biti važni koraci ka stvaranju pravednijeg sistema.
Iako promjene često djeluju sporo i nedovoljno vidljivo, svaki pomak k većoj transparentnosti i odgovornosti predstavlja važan korak naprijed. Upravo u toj borbi mladi ljudi imaju potencijal da budu ključni pokretači društvenih promjena i izgradnje pravednijeg društva u Bosni i Hercegovini.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Karike integriteta u borbi protiv političke korupcije”, koji provodi Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, a koji finansira Europska unija kroz regionalnu inicijativu „Integrity Watch na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji u BiH implementira Transparency International u BiH. Stavovi izneseni u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Transparency International-a u BiH i Europske unije.
