Novi USAID-ov podcast “Bilješke s terena” govori o slobodama i pravu na različitost.
Kažu da slobodu valja osvojiti i da se ona prostire do tačke gdje počinje ugrožavanje tuđe slobode i ljudskih prava. Odustvo slobode i uskraćivanje prava na različitost onemogućava hiljade ljudi da u potpunosti daju svoj doprinos razvoju BiH.
O tome sa Rubinom Čengić razgovaraju Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevski otvoreni centar, professor i aktivista Nerzuk Ćurak, Izvršni direktor udruženja Roma Otaharin iz Bjeljine Dragan Joković, te BiH Obudsman Jasminka Džumhur.
Peta epizoda emisije "Ovo ću samo tebi reći" koja ima za cilj promociju tema o kojima mladi govore jedino u uskom krugu prijatelja ovog puta je ugostila četiri sjajna gosta s kojima smo razgovarali o nasilju i širenju svijesti o nasilju.
U emisiji gostuju:
Sabina Lizde: feministkinja/aktivistkinja with a twist. Magistrica međunarodnih odnosa i diplomatije, vodolija u horoskopu i plesačica u duši.
Božena Pandža: doktorand germanistike na Sveučilištu u Mostaru, spisateljica, feministicka kriticarka. Područje znanstvenog djelovanja: holokaust, književnost i feminizam, moderna i suvremena drama i kazalište.
Erna Saljević je komunikologinja koja se bavi konsaltingom u polju marketinga i influenserka pod svojim alter egom @divaisback na Instagramu. Aktivno učestvuje na domaćim i regionalnim kreativnim festivalima, konferencijama, te je držala radionice na temu ženskog preduzetništva, odnosa sa medijima, marketinga, važnosti izgradnje pravilne slike branda, te generalno Social Media trendova, s trenutnim fokusom na content i influencer marketing. Njena lična misija je da radi na promjenama načina na koji ljudi međusobno komuniciraju ali i u njihovoj konekciji sa stvarnim svijetom.
Darko Savić rođen je 10. novembra 1991. godine u Banjaluci. Član Kajak-kanu kluba Vrbas već 12 godina bavi se ovom zahtjevnim sportom. Profesionalni sportista, Hip Hop amater i aktivista u borbi za zaustavljanje nasilja, jedan od kreatora pjesme i video spota Novi je dan.
Emisiju uređuje i vodi Adnana Pidro.
Konačno, tu je i četvrti intervju u serijalu Razgovori sa psihoterapeutima u kojem sam razgovarao s Danijelom Stojanović, kliničkom psihologinjom i geštalt psihoterapeutkinjom. Dotakli smo se, svima nama, veoma značajnih tema o tome kako se otuđujemo i postajemo stranci sebi i drugima, ali i kako ponovo učimo kontakt i odlučujemo se na rizične, ali vrijedne, psihoterapijske korake da živimo slobodno, o tome kako se „srce puni iz sopstvenih rezervoara“, o ranjivosti, emocijama, snovima i ljubavi.
Odrastati u malom mjestu je teško iz milion razloga. Zanemariću sada razloge koji se tiču zdravstvenog stanja u kojem se nalazim i komplikacija svaki put kada bih tu, u nekoj šumi usred ničega, zatrebao liječničku pomoć. A često sam je trebao. No, ovoga puta želim da govorim o drugim poteškoćama i problemima koje izaziva mala, seoska sredina u glavi jednog djeteta koje tek treba da uči i upoznaje svijet – ona kulturološka, životna, pa u neku ruku i pedagoška.
Kao dijete sa sela, bio sam okružen ljudima koji nisu imali pretjerano mnogo razumijevanja, blago rečeno, za onog drugog i drugačijeg. Na svojoj koži sam to osjetio već na samom početku života, zbog nešto drugačije fizionomije od one na koju su navikli, ali ova druga, opasnija, preuzimala me a da to nisam ni shvatao – homofobija.
Ja sam Ajdin, živim i radim u Gračanici, u gradu iz kojeg ne želim da odem. Nakon završenog studija, vraćam se u svoj grad. Istovremeno sretan što sam opet među starim društvom, ali i pomalo razočaran zatečenim stanjem. Nezadovoljan situacijom u lokalnoj zajednici, kao mlada osoba odlučujem se društveno-politički angažovati i biram sektor svog djelovanja.
U trećem tekstu serijala Razgovori s psihoanalitičarima i psihoterapeutima razgovarao sam s Dželilom Mulić-Čorbo, psihologinjom i sistemskom porodičnom psihoterapeutkinjom, o tome kako izgleda to kada je porodica u psihoterapiji, trenutku kada bračni/partnerski par odluči doći kod psihoterapeuta, o ulasku u psihoterapijski proces kao jednom od najranjivih doživljenih iskustava, o anatomiji ljudskog nasilja i njenoj istorijskoj prisutnosti u BiH, o transgeneracijskom prijenosu traume i nasilja, ali nas Dželila i podsjeća i uči šta je to što možemo svi da uradimo na individualnom nivou kako bi se zaustavio začarani krug nasilja, te koja je to riječ i koji je to gest koji možemo uputiti osobi za koju znamo da je doživjela nasilje.
Osobni problemi su uvijek politički problemi. Bosanskohercegovačko društvo zajedno sa susjedima na području Balkana dijeli bolest koja ima korijene u patrijarhalnom odgoju i ponašanju. Lakše posljedice ove bolesti su seksizam, a one teže su mizoginija i rodno zasnovano nasilje.
„Najteži dio volonterskog angažmana u pandemiji je nemogućnost da uopće vidite svog pacijenta, što radi osoblje COVID ambulante, s kojima ste stalno u kontaktu. Nažalost, to iziskuje mnogo nalaza i mnogo papirologije, a sve dosta brže ide kada imate jednog budnog i entuzijastičnog studenta pored sebe“, naglašava Nejira Imamović.
Želeći vam približiti različite psihoterapijske pravce i tako produbiti vaše znanje o psihoterapiji, Ognjen Pjano, psiholog naše stalne rubrike „Pitaj psihologa“, donosi vam prvi u nizu razgovora sa psihoterapeutima. Sa psihoanalitičarkom Ninom Krajnik razgovorao je o tome šta je psihoanaliza, a šta psihoterapija, te kako taj proces izgleda u praksi. Krajnik govori o simptomima, ljubavi i njenim potencijalima, pokretu Lakan Balkan i psihoanalitičkoj politici te o nesvjesnom kao najvažnijoj knjizi koju možemo pročitati.
Riješi ovaj kviz i provjeri koliko znaš o pravima nacionalnih i vjerskih manjina u Bosni i Hercegovini, te o diskriminaciji na temelju nacionalne i vjerske pripadnosti. Nakon što odgovoriš na pojedino pitanje, pojavit će se točan odgovor. Na kraju kviza saznat ćeš svoj sveukupni rezultat.
Mladi su, bar djelimično, zanemarili sebe da bi pomogli drugima. Političari su zanemarili sve da bi pomogli sebi.
Prva epizoda emisije "Ovo ću samo tebi reći" koja ima za cilj promociju tema o kojima mladi govore jedino u uskom krugu prijatelja.
Kao omladinski medij, želimo da damo prostora mladima da pričaju o odnosima, stavovima, vrijednostima, predrasudama, stereotipima.
Naše gošće u prvoj emisiji su hrabre dame iz romskog benda "Pretty Loud" koje umjetnost, energiju i inspiraciju koju posjeduju vide kao snažan alat za emancipaciju i borbu protiv stereotipa o Romima i Romkinjama.
