Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?

Magistrirala sam u decembru 2015. godine, za par dana biće tačno dvije godine kako sam završila fakultet, a još uvijek nisam dobila priliku za obavljanje pripravničkog staža. Da se ne lažemo, za te dvije godine, na prste jedne ruke mogla bih prebrojati oglase za pripravnike, koji su uključivali moju struku, te uslove koje lično zadovoljavam. Na neke od njih sam aplicirala, nadajući se ako ništa pozivu na razgovor, kojeg nije bilo. A nisam dobila čak ni odbijenicu.

Pretpostavljam da je velika većina vas upoznata sa činjenicom da je položen državni ispit, kao i obavljen pripravnički staž jedan od glavnih kriterija i uslova na državnim konkursima. Ukoliko radite u privatnom sektoru, recimo u salesu, niko od vas neće zahtijevati obavljen pripravnički staž.  U slučaju da želite raditi u državnoj instituciji i aplicirati na takvu vrstu konkursa, onda će jedan od uslova biti obavljen pripravnički staž, položen državni ili upravni ispit, i vrlo vjerovatno minimalno pet godina radnog iskustva na poziciji.

Već duži vremenski period Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo vrši Program sufinansiranja zapošljavanja pripravnika VSS, VŠS, SSS i KV stručne spreme. U toku godine izađu konkursi, gdje trebate pronaći poslodavca kod kojeg ćete obavljati pripravnički staž , a poslodavac se na program prijavljuje online. Sami program ima dosta nedostataka, a o tome ćemo govoriti u nastavku teksta. Ja nemam iskustva sa programom sufinansiranja zapošljavanja mladih pripravnika, ali zato imam iskustva sa prijavom na konkurse za pripravnike u državnu službu.

U novembru 2016. godine objavljen je JAVNI OGLAS za prijem pripravnika u Ministarstvo vanjskih poslova BiH, gdje je bilo navedeno da su potrebni ekonomista, pravnik i dva filozofa. Na oglas su negodovali studenti Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kao i studenti u Mostaru i Banjoj Luci. Ali oglas nije bio poništen. Više o tome ovdje.

Ovog ljeta, 22. augusta objavljen je JAVNI OGLAS za prijem pripravnika u Ministarstvo vanjskih poslova BiH, gdje sam poslala papire, a odgovor nikada nisam dobila. Tragajući za tim da li je konkurs poništen, nisam uspjela pronaći adekvatne informacije. Sve do jučer, kada sam tražila datum ovog oglasa. Urađen je UPDATE konkursa 1.12.2017. gdje su na oficijelnoj stranici Agencije za državnu službu naveli, službeno poništenje konkursa objavljenog 22.8. Javni oglas se poništava u cjelosti obzirom da su nastupile određene okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti u trenutku raspisivanja Javnog oglasa, a odnose se na promjenu prioriteta MIP BiH u pogledu zapošlјavanja, odnosno ukazane potrebe za popunom sistematizovanih radnih mjesta koja su ostala upražnjena nakon odlaska u penziju jednog broja zaposlenih“– navode na http://www.ads.gov.ba.

Fotografija preuzeta sa prijedordanas.com

Nisam mnogo ni pokušavala, a u stvarnosti sam već odustala od „titule“ pripravnika. Radeći ovu priču fokus mi je bio na ljudima koji su obavili pripravnički staž. Željela sam saznati na koji način su došli do prilike za stručno osposobljavanje, te koliko su uspjeli u naumu da im baš to bude odskočna daska u njihovoj struci, branši i samoj karijeri.

E.I. je diplomirao i magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Magistrirao je u roku među prvima, a dolazi iz Zavidovića. „Konkurisao sam na razne oglase za posao, čak i za poslove gdje se traži samo srednja stručna sprema, od prodaje auto dijelova u Motorexu pa do raznih osiguravajućih kuća.“ Tvrdi kako konkurs za obavljanje pripravničkog staža u njegovom gradu ove godine nije bio otvoren. „Dok se 5000 KM troši na čišćenje spomenika koji je nakon tri dana isti kao i prije samog čišćenja“- navodi i dodaje kako je predavao i na neke pripravničke konkurse u državnoj službi, ali broj pripravnika koje traže je toliko mali, da se u našoj državi pored „tatinih sinova“ ne možeš ni nadati da ćeš „uletiti“.

N.B. dolazi iz Sarajeva, diplomirana je pravnica, a priliku za obavljanje pripravničkog staža nakon prvog ciklusa studija vidjela je u najavi Federalnog zavoda za zapošljavanje u skorom raspisivanju konkursa za sufinansiranje poslodavaca za VSS i SSS u cilju sticanja prvog radnog iskustva. „Sa predmetnom informacijom sam krenula u potragu za poslodavcem koji je voljan aplicirati na program u najavi. Poslodavca sam pronašla prije nego što je službeno i izašao konkurs za prijavu, s tim da je prijava, odnosno potpisivanje ugovora o radu bilo uvjetovano prolaskom na konkursu“- ističe naša sagovornica.

Sam program bio je koncipiran na način da poslodavci lično predaju prijave, a nakon eventualnog prolaska da donesu potvrde o izmirenim direktnim i indirektnim porezima. „Nakon toga je slijedilo potpisivanje ugovora između poslodavca i Zavoda, a čija je pravna valjanost bila uvjetovana dostavljenjem potpisanih ugovora sa radnicima kao i kopija prijave na obavezna osiguranja, odnosno obrazac JS 3100. Također, nisu službe bile te koje su birale ljude za stručno osposobljavanje, već poslodavci“- riječi su N.B.

Pozitivna priča dolazi iz Tuzle

Andrea Imamović: „Mislim da Služba za zapošljavanje obavlja korektan posao, pogotovo zbog velikog broja projekata, koji idu od Federalnog zavoda za zapošljavanje“.

Andrea  Imamović, dolazi iz Tuzle i po struci je bachelor novinarstva. Po završetku studija navodi kako je otišla na lokalnu RTV stanicu i pitala da li bi mogla obavljati pripravnički kod njih. Odgovor je bio potvrdan, uz savjet i preporuku da joj je ipak bolje da prati konkurse na Ministarstvu za boračka pitanja, te da će u maju biti objavljen konkurs za obavljanje pripravničkog staža.

„To sam uradila, sačekala, prikupila potrebnu dokumentaciju, koja je standardna, jedini uvjet je da roditelj, u ovom slučaju otac bude demobilisani borac i da je bio u ratu sve četiri godine, što opet u mom slučaju jeste. Poslala sam dokumentaciju i za nekih cca. 20 dana izašla je lista kandidata koji su prošli. I bila sam među njima. Nakon dva dana zvali su me iz Službe za zapošljavanje TK, Univerziteta u Tuzli, te kantonalne televizije gdje su mi svi ponudili da baš kod njih obavljam pripravnički staž. Odabrala sam Službu za zapošljavanje, gdje radim u odjeljenju za informatičke poslove, striktno radim na uređivanju web stranice, pisanju vijesti za njih, organizovanju događaja, te objavljivanju oglasa.“

Mišljenja je da u BiH nije teško doći do pripravničkog staža, jer mnoge firme stalno objavljuju oglase da traže baš pripravnike. Služba za zapošljavanje u TK, kao zasebna institucija, koliko je upoznata naša sagovornica nema projekata koji se vežu za obavljanje pripravničkog staža, ali su oni sami, bar na TK svake godine prime veliki broj pripravnika, pa učestvuju u tome.  

Koliko je teško obaviti pripravnički u BiH?

Anela Vladović, bachelor kriminalistike iz Sarajeva, tvrdi kako ne zna tačan broj oglasa na koji je aplicirala, a na pitanje da li je upoznata sa programom subvencioniranja osoba bez radnog iskustva, odgovara potvrdno.

„Najteže je naći prvu priliku-prvi posao. Poslije toga ide sve puno lakše ukoliko nastavite da se usavršavate i nakon završenog formalnog obrazovanja. Naime, poslodavci iz privatnog sektora, teže za ljudima koji posjeduju što više vještina. O visini plaće je teško govoriti, ista u najvećem broju slučajeva nije proporcionalna radu, ali se ta situacija tokom godina mijenja“- zaključuje naša sagovornica N.B. koja je imala sreću završiti pripravnički i zaposliti se u struci kao diplomirana pravnica. 

Koliko Službe za zapošljavanje obavljaju svoj posao na korektan način?

Pravo na subvenciju imaju nezaposlene osobe u životnoj dobi od 15 do 30 godina, bez radnog iskustva u zvanju za koju se obrazovala ili u nivou stručne spreme, koja se u evidenciji nadležne službe za zapošljavanje vodi kao nezaposlena osoba duže od trideset dana od prijave poslodavca na javni poziv i koja, bez obzira na period, nema ukupno evidentiranog staža osiguranja više od jedne godine u zvanju za koje se obrazovala.

Poslodavac iz privatnog sektora koji želi da iskoristi subvencije mora ispuniti određene uslove koje možete pogledati na web stranici Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Ideja subvencije za prvo radno iskustvo je možda i dobro zamišljena, ali iz razgovora sa mladim ljudima doznajemo da mnogo toga ne funkcioniše kako bi trebalo.  „Sada se na program prijavljuju poslodavci online i po pravilu se program zatvori za nekoliko minuta. Ono što bi se trebalo uraditi je medijski više propratiti pred izlazak programa, nakon završetka programa, u medije pustiti rezultate istog. Npr. od 1000 pripravnika, 200 ih je zadržano i poslije perioda sufinansiranja, 300 ih nije uspjelo obaviti pripravnički staž do kraja i slično… Za određene firme obezbijediti mentore iz radnika Zavoda (nebitno kojeg), ukoliko pripravnik npr. nema mentora”-  ističe N.B.

Naši sagovornici kao najveće nedostatke trenutnog sistema ističu prevelik broj prijava, kalkulisanje sa radnim mjestima, u smislu da određeni ljudi već unaprijed znaju da će dobiti mjesta i pripravničke pozicije. Mnogi navode da je jedan od problema i nedostatak marketinške kampanje jer mnogi mladi ljudi nisu dovoljno upoznati sa samim programom i njegovim ciljevima. Svakako govorimo o nedovoljnoj informiranosti onih koji bi željeli aplicirati, ali još uvijek ne znaju kako da to urade.  

„Mislim da bi općinske Službe za zapošljavanje trebale uzeti aktivno učešće u predmetnim pozivima za javno sufinasiranje. Primjera radi, ta ista služba ima evidenciju nezaposlenih osoba po struci i dužini trajanju nezaposlenosti, te nakon što poslodavac uspješno aplicira na program za jednu osobu, služba mu proslijedi 5 kandidata koje su odgovarajuće stručne spreme, a koji su najduže na birou. Na ovaj način mislim da bi bila smanjena mogućnost zloupotrebe“- zaključila je N.B.

Ni Anela Vladović ne razmišlja pozitivnije po pitanju rada Službe za zapošljavanje. „Trebali bi raditi bolje. Kada sam pokušavala aplicirati, rečeno mi je da moram biti na birou da bih mogla aplicirati. Tada sam radila kao što i sada radim, posao koji nema veze sa mojom strukom.“

Za kraj možemo zaključiti da Službe za zapošljavanje ipak ne obavljaju posao kako treba, ali s obzirom da živimo u sistemu koji je disfunkcionalan, onda ova informacija i nije iznenađujuća. Da bi Služba za zapošljavanje obavljala posao na zadovoljavajućem nivou potrebno je reformirati već postojeći sistem, te rangirati prioritetne slučajeve, koji u ovom slučaju ne postoje.

Kada budu radili sposobni, a ne podobni, onda ćemo osjetiti promjene!


Najčitaniji tekstovi

Ko će pobijediti čovjeka?
Zašto muškarci (ne) vole kučke?
Riječ urednika: Septembar i vrijeme odučavanja
Zlatna Karika Ana Šego: Mladima je često potrebna čvrsta odskočna daska
Virtualni svijet i online upoznavanje: prednosti i mane
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Call centri: ZA ili PROTIV?
Ne paničite! Evo šta treba da uradite ako izgubite ili vam ukradu telefon!
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od kreiranja Države Izrael do  Jomkipurskog rata 1973. godine
More Stories
13 razloga zašto sam napustio domovinu