Primjenjivo znanje je svijetla tačka obrazovanja

Da bismo ostvarili napredak kao društvo neophodno je da budemo otvoreni za nove korisne ideje. Svoj rad Međunarodno udruženje “Interaktivne otvorene škole” (MIOS) temelji na uzajamnom razumijevanju i dijalogu među različitim regionima, državama i kulturama.

Od samog starta 2004. godine članovi MIOS-a zajedno sa ostalim akterima obrazovanja (učenicima i nastavnim osobljem) razvijaju koncept otvorenih škola u zajednici, kako u Tuzli (BiH) tako i u Hrvatskoj i Srbiji uvažavajući zahtjeve obrazovnih reformi u tri države, ali i savremenih tokova obrazovanja. Mnogi prosvjetni radnici prošli su kroz stručna usavršavanja MIOS-a gdje su se upoznali sa inovacijama nastavnog procesa koristeći metode interaktivnog učenja.

,,Radili smo sa mnogo škola u Tuzli, Osijeku, Novom Sadu, sa školama iz Republike Srpske i Brčko Distrikta. Djeca su u nastavnom procesu doživjela nastavu na potpuno drugačiji način. Ponudili smo ljudima pozitivnu alternativu jer projekti u kojima učestvuju škole kroz naš rad povezuju djecu i daju im drugačiji pogled na budućnost. Nastavnici zaista rade. Ima izazova naravno, nije sve tako jednostavno. Potrebno je da prođe određeno vrijeme da ljudi uvide važnost našeg djelovanja, ali kada vide pozitivne reakcije učenika onda je to “druga priča” i nastavnici dobiju motiv za bolji rad”, ispričala je Edina Malkić, direktorica MIOS-a iz Tuzle.

,,Zašto i kako mi ovo može pomoći u životu?”

Škola jeste jedino mjesto gdje, uz pedagoški sigurno okruženje i stručno osoblje, djeca mogu definisati emociju, stav i ponašanje za budući život. Takođe, osim formalnog obrazovanja važno je ukazati na značaj neformalnog obrazovanja (kroz udruženja, sport, socijalne programe i slično). Djeca najviše znanja stiču putem medija i interneta, tvrdi sagovornica, poručivši da društvo ima odgovornost da kanališe informacije koje mladi dobiju jer utiču na njihov cjelokupan razvoj.

,,Koliko god riječ demokratija u našem društvu ima haotičnu konotaciju, ta vrijednost zajedno sa ostalim vrijednostima (kao što je inkluzija, raznolikost, otvorenost i druge) jeste vodeća u otvaranju škole ka zajednici, odnosno ka životu i realnosti. Neprestan je sudar školskog života i šta djeca tamo uče sa onim šta djeca mogu koristiti u životu. Vječito pitanje s kojim se susrećem lično, a vjerujem i ostali, je zašto i kako mi ovo može pomoći u životu?”, govori Edina.

Drugačija koncepcija rada škole

Interaktivnost je davno istražena i opisana u pedagogiji. Iako nije često prepoznata kao mainstream (vladajuća) koncepcija rada škole, poželjno je da to u današnje vrijeme postane u cilju uvažavanja dječijih interesa.

Interaktivna (otvorena) škola u zajednici se razlikuje po bogatijem školskom životu u smislu nastavnog procesa i učenja van školske zgrade, veze sa sa vanjskim saradnicima, radom i saradnjom sa roditeljima, saradnjom sa lokalnom zajednicom.

,,Učenici su istraživali tradiciju kraja u kojem žive, kreirali slovaricu za djecu predškolskog uzrasta, istraživali stećke, čistili korita rijeka, pravili kante za smeće, saobraćajne znakove, radili na prevenciji vršnjačkog nasilja itd. Pritom su učenici sa nastavnicima i profesorima uspjeli uspostaviti saradnju sa lokalnim zajednicama i raditi na projektima korisnim za zajednicu”, navodi direktorica MIOS-a iz Tuzle.

Nastavno osoblje koristi nove metode rada i uključuje djecu s posebnim potrebama u redovni školski sistem. U procesu neminovno dolazi do povremenih promjena uloga nastavnika i učenika kada se tokom nastave daje veći angažman učeniku kako bi povezali znanje sa svakodnevnim životnim situacijama.

„Mi ostajemo dosljedni onome u čemu smo najjači”

MIOS iz Tuzle nastoji održati kontakte sa partnetskim organizacijama iz regiona i svijeta po pitanju unaprijeđenja nastave. Među prvima su primijenili projektno učenje u školama, zatim servisno učenje i prvi su provodili socijalno i finansijsko obrazovanje djece na predškolskom i osnovnoškolskom nivou. U budućem periodu fokus će staviti na metodologiju podučavanja u prirodnim naukama i materijalna ulaganja u škole.

,,Ponosni smo na međuškolske projekte na regionalnom nivou jer smo dali podsticaj nastavnicima i učenicima. Teme su zajedničke kao npr. Evropa iz moje ulice, škola kao mjesto socijalnih promjena itd. Nastojimo demonstrirati vrijednosti koje želimo da otvorena škola ima a to je otvorenost, različitost, znanje bez granica, inovativnost. To je visoko participativan proces. Takođe, teško ga je prikazati u vidu recepta jer potrebe na terenu određuju pravac. Mi ostajemo dosljedni onome u čemu smo najjači i ojačavamo ljudski resurs”, zaključuje Malkićeva.

Najčitaniji tekstovi

Nail Omerović: Naši mladi su talentovani, samo im je teško doći do izražaja
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Da li je Zemlja ravna ploča?
Koliko god deci trebalo nekad da je njihov tata supermen, daleko im više treba otac koji je živ čovek
Aplikacije i servisi koji će vam pomoći da brže i lakše učite!
Zašto upisati islamsku teologiju u Sarajevu?
Koji fakultet upisati – državni ili privatni?
Zlatna Karika Lejla Dizdar: Balkan ima stereotipe, teško bude postaviti autoritet
More Stories
Od dijagnoze do osobe: I meni, vjerovali ili ne, treba ginekolog