Ekologija u BiH: Put Bosne i Hercegovine k evropskim ekološkim standardima je složen i zahtijeva kontinuirane napore u mnogim sektorima

Danas nam ne fali stručnjaka, aktivista, inicijativa i strategija kada su u pitanju mnogi građanski pokreti, a među njima i projekti i aktivnosti za podizanje ekološke svijesti i očuvanja okoliša. No, da li je aktivno učešće građana jednako svim tim brojkama i podršci na društvenim mrežama?

Maja Ibričić je studentica Politologije, međunarodnih odnosa i diplomatije, a pored nevjerovatnog uspjeha i prosjeka na fakultetu za sebe voli reći da je „strastvena ekološka aktivistica“, a svoje aktivističko djelovanje sprovodi najviše ispred Centra za ekologiju i energiju.

Centar za ekologiju i energiju je nevladina, neprofitna organizacija u kojoj se voli okoliš, radi i živi za njegovu zaštitu i unapređenje te zagovaračkim, edukativnim i informativnim akcijama, uz učešće svih nivoa društva, podstiče održivi razvoj.

Maja Ibričić, privatni arhiv

Zelena agenda potpisana je 2019. godine, a njen značaj je kroz nekoliko godina prepoznat.

„Može se reći da je implementacija ciljeva iz Zelene agende trenutno u stagnaciji kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Međutim, nije sve tako crno. U Bosni i Hercegovini je prepoznat značaj Zelene agende u svrhu unapređenja mnogobrojnih aspekata – socijalnih, ekonomskih i ekoloških – kao i poboljšanja regionalne saradnje. Centar za ekologiju i energiju Tuzla aktivno radi na edukaciji mladih iz oblasti ciljeva održivog razvoja, ali i podizanja cjelokupne ekološke svijesti našeg društva“, navodi Ibričić.

Šta je Zelena agenda?

Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina se obavezuje da svoje zakone uskladi s klimatskim zakonima Evropske unije. U procesu dekarbonizacije cilj je da Evropa bude klimatski neutralna do 2050. godine. No, iako je deklaracija potpisana prije pet godina, zakoni još nisu usvojeni.

Važno je naglasiti da je uloga NV sektora kada je u pitanju sprovođenje ekoloških prevencija po uzoru na evropske standarde zaista značajna. Nažalost, bez konkretnih koraka u vidu zakona  koji su u nadležnosti naših političkih aktera, a kojih još nema, aktivistima ostaje jedina opcija, a to je istrajnost u svojoj borbi.

Veliku važnost sa sobom nosi edukacija i buđenje građana, a to nije nimalo lagan zadatak kada govorimo o promjenama mindseta na Balkanu. No, ipak, najaktivniji projekti usmjereni su k mladim ljudima i njihovom obrazovanju te pružanju prilika i aktivnog djelovanja. 

„Oni plodonosno daju mladima priliku da se njihov glas čuje kroz ovakve platforme jačajući tako, prije svega, njihovo znanje iz oblasti ekologije, ali i vještine javnog nastupa koje su neophodne za širenje svake važne poruke. Ekonomija Bosne i Hercegovine ovisna je o uglju čiji smo potpuni prestanak korištenja predvidjeli za 2050., djeluje poprilično utopijski. Takav vid energetske tranzicije, koja mora biti pravedna za sve, već je trebao početi. Energetska tranzicija, koja nam je neophodna i na putu naših evropskih integracija, multisektoralan je proces. Zahvata veliki broj čimbenika koji se trebaju ispoštovati i etablirati. I ovdje je, ponavljam, neophodno poraditi na edukaciji s obzirom na činjenicu da je znanje iz pomenutih oblasti oskudno i nedovoljno pojmovno jasno.“

Mladi kao pokretači promjena

Iako su mladi osnovni i najvažniji resurs u promjenama i podizanju svijesti, sama edukacija i podizanje građanske svijesti nije dovoljno. Potrebno je djelovati na svakodnevnom nivou.

„Očuvanje okoliša je početna tačka za sve nas. Svakodnevnim aktivnostima u svojoj kući možemo biti energetski efikasniji. Promjena ustaljenih navika ponašanja veliki je korak. Djeluje nevažno, a uistinu je krucijalno za početak većih dostignuća. Polutanti u zraku već sada, a posebno u mjesecima koji nam dolaze, utiču na naše zdravlje pa radije biramo ostati kući nego udisati štetne materije. Kao što sam u prethodnom odgovoru navela, ključna je svjesnost o trenutnom stanju koje nije dobro. Nastavimo li s neodgovornim ponašanjem situacija će se pogoršavati. Djelovanje u vlastitom dvorištu će barem jednog komšiju motivisati da uradi isto, ili se barem zainteresuje. Znanje, motivacija, empatija i solidarnost su ključ za uspjeh iz oblasti ekologije i održive budućnosti.“

No, činjenica je da su želja i ideja jedno, a stvarnost s kojom se suočavamo nešto sasvim drugo. To potvrđuje i informacija da je Sarajevo 9. decembra s indeksom od nezdravih 217 bio treći najzagađeniji grad na svijetu, javio je IQAir. Zagađeniji od Sarajeva samo su Lahore u Pakistanu i Dhaka u Bangladešu.

Primjetni koraci koji su poduzeti, a za cilj imaju očuvanje okoliša i podizanja ekološke svijesti: nekoliko eko kontejnera, papirnih kesa i cekera u određenim prodajnim trgovinama. Postoji jedan apsolutni problem u samom konzumiranju istih, a koji nas ponovo dovodi do političke situacije i nezadovoljstva građana u Bosni i Hercegovini. Kese i cekeri su znatno skuplji u odnosu na plastične vrećice koje koštaju 0,05 – 0,10 KM za razliku od cekera i papirnih vrećica kojima cijene idu do 1,50 KM u najboljem slučaju.

Ukoliko građanima nisu riješena osnovna socijalna pitanja u državi, postigli smo kontra efekat gdje prosječan građanin koji radi za minimalac neće platiti skuplje vrećicu iz principa i sopstvenog bojkota. Tu dolazimo do cikličnog kruga gdje, ukoliko nam se ne riješi jedan problem, nećemo težiti k rješenju onog drugog.

Sve ono što je pogodno za građane, državu i sam ekološki sistem trebalo bi biti besplatno. Svjedočimo enormnom kriminalitetu i pranju para u državi – najmanje što možemo je tražiti čist vazduh i očuvanje prirode u Bosni i Hercegovini.

U suprotnom smo dužni nositi svoje cekere kako bismo sačuvali novac, ali i naš okoliš.

Koliko je moguće da se Bosna i Hercegovina uskladi s evropskim ekološkim standardima?

„Put Bosne i Hercegovine k evropskim ekološkim standardima je složen i zahtijeva kontinuirane napore u mnogim sektorima. Zemlja se suočava s izazovima kao što su upravljanje otpadom, zaštita voda, smanjenje emisija i očuvanje biodiverziteta. Implementacija adekvatnih zakona, ulaganje u infrastrukturu i obrazovanje stanovništva o važnosti očuvanja životne sredine igraju ključnu ulogu u postizanju evropskih ekoloških standarda. Napredak zavisi i od političke podrške, saradnje s evropskim institucijama i angažmana građana.“

Dok političke podrške i zainteresovanosti za rješavanje ekoloških pitanja i očuvanja okoliša znatno fali, građani u određenim slučajevima ipak preuzimaju stvar u svoje ruke. Primjer toga su masovni protestni skupovi za odbranu rijeke Neretve i njenog sliva koji su organizovani 11. novembra 2023. godine.

Organizatori protesta upozoravaju da izgradnja hidroelektrane „ULOG“ nije jedina prijetnja opstanku Neretve i njenih pritoka i da se u njenom slivu planira izgradnja još 36 hidroelektrana. Iako su protestni skupovi i zahtjevi građana bili uspješni, a gradnja hidroelektrane „ULOG“ obustavljena, ovaj problem nije u potpunosti riješen i politički akteri odbijaju preuzeti odgovornost kako bi se pitanje gradnje i očuvanja okoliša u potpunosti riješilo.

Moglo bi se reći da ostaje nada aktivista i svih osviještenih građana da o ovom pitanju političari počnu razmišljati u pozitivnom pravcu jer već sada svjedočimo o globalnim klimatskim promjenama s kojima sama zemlja i ljudi nisu u stanju da se nose.

Stoga, bolje spriječiti nego liječiti, jer u ovom slučaju lijek za bijes prirode ne postoji, ali prevencija da do tog bijesa ne dođe itekako postoji i svako od nas može biti primjer toga, a evo i kako:

  1. Obzirom da nam nisu dostupni aparati i kontejneri za reciklažu otpada, trudite se kupovati povratne ambalaže koje su uvijek u staklenim flašama.

  2. Štedite energiju i vodu.

  3. Koristite neotrovna sredstva umjesto opasnih hemikalija za čišćenje.

  4. Učestvujte u akcijama za očuvanje okoliša.

  5. Posadite drvo i trudite se izbaciti plastične stvari iz upotrebe.

Najčitaniji tekstovi

Sekunda koja je promijenila život Mahira Beathousea i ostavila ga da „fura“ sredinom
Geografija, bezgraničje i fragmenti sjećanja u romanu „Porijeklo“
Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini: „ASuBiH treba da bude 'safe space' za sve srednjoškolce i srednjoškolke širom države i težimo k tome“
Život gej osobe u vehabijskoj porodici i zašto biti vidljiv
Zlatna Karika Ana Šego: Mladima je često potrebna čvrsta odskočna daska
Putovanje u Pariz: Savjeti za potpuno uživanje!
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Kaniranje: Zamjena za tetovažu, ali i mnogo više od toga
Gdje kupiti proizvode jeftinije i do 90 % od redovne cijene - Food Outlet Yumm
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
More Stories
Kako izgleda volontiranje na DocuCorneru Sarajevo Film Festivala