Druga epizoda emisije "Ovo ću samo tebi reći" koja ima za cilj promociju tema o kojima mladi govore jedino u uskom krugu prijatelja. Naše gošće u drugoj emisiji su tri izvanredne dame! Sa Jelenom Pjano (psihologinjom i transakcionom savjetnicom po supervizijom), Brankicom Raković (vlasnicom agencije za digitalni marketing i urednicom magazina Lola) i Martinom Đokić (preduzetnicom i NLP trenericom) razgovarali smo o odnosima, njihovim definisanjem nas kao ljudskih bića, komunikaciji i toksičnosti.
Joined09/06/2017
Articles82
Prva epizoda emisije "Ovo ću samo tebi reći" koja ima za cilj promociju tema o kojima mladi govore jedino u uskom krugu prijatelja.
Kao omladinski medij, želimo da damo prostora mladima da pričaju o odnosima, stavovima, vrijednostima, predrasudama, stereotipima.
Naše gošće u prvoj emisiji su hrabre dame iz romskog benda "Pretty Loud" koje umjetnost, energiju i inspiraciju koju posjeduju vide kao snažan alat za emancipaciju i borbu protiv stereotipa o Romima i Romkinjama.
Ushićena što ću nakon fakulteta dobiti prvi posao. Onaj osjećaj uzbuđenja, jer stupam na scenu s odraslima, ulazim u ring, nikada zaboraviti neću. Kažu da počinjem da radim po potrebi. Tačnije, zvat će me onim danima kojima njima bude odgovaralo. Za sada nemaju potrebu da me prime niti na ugovor niti za stalno. Samo eto tako, povremeno. S tim da sada treba da dolazim nekoliko sedmica na obuku kod trenutne administrativne radnice. Podučit će me poslu i njihovom načinu poslovanja. Ona je u drugom stanju i ide na bolovanje, pa će im trebati neka ženska osoba da preuzme njen posao do povratka s bolovanja. Sandra, reče da se zove.
Pravo roditeljstva nama je oduzeto samo zato što smo drugačiji, zato što se ne uklapamo u ono što je društveno prihvatljivo! Da li nas to što smo drugačiji čini nepodobnim roditeljima, ili su nepodobni roditelji svi oni koji su bili društveno prihvatljivi, ali su ipak napustili djecu? Da li mislite da ljudi otvorenog uma i srca, financijski i na svaki drugi način stabilni ne mogu biti dobri roditelji samo zbog toga što se ne uklapaju u društveno nametnute norme? Možete li zamisliti da smo mi u stanju pružiti više ljubavi nego neki društveno prihvaćeni parovi? Koliko ste puta pročitali zastrašujuće naslove u kojima „normalni“ biološki roditelji zlostavljaju i maltretiraju djecu?
Druga debata u sklopu projekta "Na mojoj koži" koju smo organizirali u sklopu IMEP-ovog programa osnaživanja nezavisnih medija. Podršku u snimanju debate smo imali od strane Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP), koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) u saradnji sa Radio Otvorena mreža, a podržan je od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
"(Ne) vrijedi se boriti za svoja prava u BiH danas" je naziv prve debate koju smo organizirali sa šest mladih ljudi u sklopu IMEP-ovog programa osnaživanja nezavisnih medija.
Na kojoj si Ti strani? Vrijedi li se boriti za svoja prava u BiH danas, ili?
Univerzitetski klub malog fudbala “Student” iz Banjaluke jedan je od najmlađih klubova u ovom sve popularnijem sportu u Bosni i...
Pandemija koronavirusa je u mnogo čemu promijenila ljudske živote i navike i samim tim, može se reći, postala nezaobilazna tema...
Ovo je trebala biti priča o vrijednostima, priča o pozitivnim stvarima koje nas okružuju, storija o tome kako sve nije mračno, bijedno i jadno. Ali, cijeli svijet je živo blato, ljudi su ovisnička rasa koja se hrani životinjama a stabla koriste kao ogrijev. Dječije bolesti u srcima odraslih ljudi šire paniku i ludilo, koliko samo kompleksa i frustracije je u zajedljivim splačinama od riječi ispucanih iz glava zaista inteligentnih ljudi, da se dobar čovjek zapita kuda ide ovaj vlak? Mnogo je pokvarenjaka pod zastavama dobra i solidarnosti, dok stotine dobrotvora stoje ispod zastava užasa iz raznoraznih razloga, bilo iz slabosti, bilo iz pragmatičnosti i straha.
Mladi u BiH su sve češće učesnici raznih konferencija, razmjena, radionica i ostaliha aktivnosti mobilizacije i povezivanja. Koliko su značajna putovanja i mobilnosti govori podatak iz daleke prošlosti, koji se veže za Kinu.
Nebojša Đurić, matematičar iz Blatnice kod Teslića, uspio je dati odgovor na višedecenijsko pitanje iz oblasti inverznog problema diferencijalnih operatora sa kašnjenjem. Posljednjih deset godina ovaj problem je postao jedan od najpopularnijih u oblasti matematičke analize. Đuriću je uspjelo da pođe za rukom ono što nije pošlo nekim od najboljih matematičara na svijetu.
Slušajući jednu od najkultnijih pjesama rep grupe „Beogradski sindikat“ i odmah je vežući za atmosferu u našem gradu došao sam do mnogo zaključaka, a ni blizu nisam istine.
Dok ovo pišem, srce mi udara jako, osjetljivo, kao što je i sam tekst koji pišem direktno iz njega. Da iole uključim mozak kao posljednje prepreke između srca i prstiju vjerovatno bih mnogo stvari ostavio sa strane.
Ovako…