Studentski život jeste život s drugima

Omladinski magazin KAR!KE u sklopu mjesečne teme “Šta dalje?” nastoji da čitateljima pruži korisne podatke o fakultetima i studentskom životu u BiH: koji su najtraženiji fakulteti, a koji najisplativiji, gdje je najjeftinije studirati, kako do studentskih poslova, kakvi su uvjeti u studentskim domovima, šta kažu studenti, a šta profesori… Ukratko, serijal tekstova u sklopu ove teme može poslužiti kao svojevrstan brucoški vodič našim čitateljima pred kojima je važna životna odluka: šta i gdje studirati.

Ulaz u kampus Univerziteta u Banjoj Luci

Studentski život započinje upisom na fakultet i onim što on donosi preseljenjem u drugi grad. Stanovanje, uvjeti i iskustva studiranja dio su toga. Oni koji koračaju tim putem, i koji su pri kraju istog, donose svoje priče sa različitih fakultetskih smjerova. Ovoga puta prošetali smo kampusom Univerziteta u Banjoj Luci. Suncem obasjan studentski grad, izmamio je i više pričljivih studenata, pa u narednim pasusima donosimo izjave naših sagovornika.

Iskustvo sa geodezije donosi studentica koja se okrenula problemima samog studiranja. “Sistem je dosta neorganizovan. Imamo 7-8 predmeta po semestru i s obzirom na to, organzacija bi trebala biti na mnogo višem nivou. Opet, moram priznati da se taj aspekt dosta poboljšao od moje prve godine faksa, pa do sada. Uopšteno mislim na raspored predavanja. Svake sedmice izlazi novi raspored, te nismo znali unaprijed datume kolokvijuma i ispita. Sada se to uredilo, ali opet treba dosta da se radi na tome, jer još uvijek nemamo uvedeno online prijavljivanje ispita.” Jedan od problema je i taj što nemaju svoju zgradu fakulteta, nego se uvijek “cimaju” na dvije lokacije.

Park na kampusu Univerziteta u Banjoj Luci

Što se tiče kvaliteta studiranja, naša sagovornica priča: “Imamo dosta gostujućih profesora. Bilo je malo teško pratiti predavanja kad je raspored loš, te nam stave tri gostujuća profesora za vikend, a jedan asistent predaje 7-8 predmeta.” Prakse su imali u sklopu nastavnog programa, tj. praktične nastave i to je jedna od boljih stvari na fakultetu gdje mogu povezati teoretsko i praktično znanje.

Prema svim navodima, značajna je podrška profesora da je potrebno korigovati plan i program, a upoznata je sa tim da su otpočeli proces modifikovanja. Literaturi se posvećuje posebna priča, jer kako saznajemo, knjiga baš nema na raspolaganju, jer za većinu predmeta ne postoji stručna literature. Savjet brucošima je da se obavezno konsultuju sa nekim studentima iz starije generacije.

Studentica filološkog fakulteta osvrnula se na prednosti studentskog doma u smislu suživota, tj. življenja i dijeljenja sa drugim ljudima. “Prednost je što su kolege uvijek u blizini, lakša je saradnja i informacije su dostupnije. Upoznaju se različiti profili ljudi i u toj interakciji se jednostavno brusi čovjekov karakter. Mnogo toga zavisi od odnosa sa cimerkama. Život u malom prostoru nauči čovjeka da je razgovor dragocjeno iskustvo, u većini slučajeva. Uči se u čitaonici ili sobama, sve u dogovoru sa cimerima.”

Filološki fakultet

Zaključno sa pričom o studentskom suživotu, sagovornica dodaje da na osnovu ličnog iskustva u domu koji je trajao četiri godine, ne žali za privatnim smještajem. Njen savjet brucošima je da slijede put zbog kojeg su došli u Banja luku, te da ravnomjerno organizuju svoje obaveze.

Drugačije iskustvo nam je donijela studentica političkih nauka, koja posebno naglašava dobru organizaciju fakulteta, te komunikaciju sa profesorima i asistentima. Smatra da je to ono što Fakultet političkih nauka odvaja od drugih fakulteta. “Jedini minus su prakse koje nismo imali, ali to nije omelo studente koji su htjeli da nešto više nauče, mimo faksa. Literatura je raznovrsna, svima dostupna, razumljiva, a to su pridonijeli profesori koji su nam olakšali, u smislu da sve skupe na jedno mjesto.”

Naša sagovornica za Karike je istakla da je studiranje njen najljepši period života, te da je upoznala ljude sa kojima je prošla sve one najljepše studentske momente.

Fakultet političkih nauka

Nastavkom šetnje kroz studentski grad, naišle smo na našu buduću učiteljicu. Karikama je ispričala pozitivne i negativne strane učiteljskog smjera. “Literatura nam je svima uvijek dostupna, neki profesori su naplaćivali svoje knjige, dok su pojedini besplatno prebacivali preko usb-a. Najviše je bilo onih koji su knjige ostavljali u kopirnici fakulteta.“

“Smatram da smo pretrpani nepotrebnom teorijom. Većina profesora zahtijeva učenje napamet, dok samo par profesora podstiče naše kritičko mišljenje. Takođe moram naglasiti značaj vježbi na mom fakultetu. Mnogo naučimo od naših asistenata, jer su vježbe zanimljive i od velikog značaja za naš poziv”, kaže naša sagovornica.

Studentska menza se nalazi u sklopu kampusa

Buduća učiteljica spomenula je svoju skorašnju praksu u školi, te kaže kako su joj vježbe mnogo pomogle, jer je trebala pokazati svo dosad naučeno znanje. Da je svaki savjet bitan, pokazuje i njeno iskustvo sa nevladinim organizacije od kojih je i sama učila, što joj je pomoglo u svakodnevnom životu, a misli da će tek igrati veliku ulogu u njenom budućem zanimanju.

Zanimljiv opis življenja u studentskom domu dao je student arhitekture, a za Karike kaže: “Meni je studentski dom pružio ogromno životno iskustvo koje nikad ne bih mogao iskusiti da sam živio privatno. Ljudi, dešavanja, doživljaji, žurke, žohari, studentarije, djevojke, menza i još mnogo drugih stvari kojih ću se sigurno sjećati čitav život.”

Studentima savjetuje da posjete dom. “Možda im se ne svidi, zbog nekih nebitnih sitnica, ali garantujem da će u njihovom studentskom životu ostaviti traga. Važno je znati da ne treba tražiti luksuz, jer ga u domu neće naći.“

Filozofski fakultet

Naposljetku, nekolicina studenata filozofije dalo je svoje iskustvo naglašavajući nedostatak literature, ali i nemogućnost pronalaska iste. “Bilo je slučajeva kad smo knjige naručivali iz drugih gradova, ili jednu knjigu kopira nekoliko studenata. Biblioteka nema svu potrebnu literaturu, a i ako ima, postoji samo jedan primjerak.”

Takođe su ispričali kako neki asistenti predaju vježbe, a u isto vrijeme održavaju ispite umjesto profesora. “Kolegijalnost sa starijim studentima od velike je pomoći, jer nam posuđuju knjige i savjetuju oko učenja”, zaključne su riječi naših studenata, koji su svoj hod nastavili putem kampusa.


Autorice: Nataša Lazukić i Sanja Puletić Stevanović

Naslovna fotografija: Novi studentski paviljon u BL

Spread the love
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
sanja.stevanovic

sanja.stevanovic

1990. bila je godina moga dolaska. Od tada pa do danas, ne znam koliko se promijenilo. Možda malo ljudi, okolina i energija. Znam, nije se promijenila moja ljubav prema pisanju, crtanju i filozofiji. Prijatelji me znaju kao umjetnicu, kritičarku, a manje kao profesoricu filozofije :). Ja predlažem da me sami upoznate! Pisana riječ budi mnoge osjećaje!