Nisu svi otišli da zaborave, mnogi su otišli jer nisu vidjeli drugo rješenje. A Bosna i Hercegovina, uprkos svemu, ostaje...
Književnost je, u svom najširem značenju, grana umjetnosti koja nam omogućava da istražimo nepoznate svjetove, proširimo našu maštu i obogatimo...
Šta ako posljednja bosanska kraljica nije bila ona koju pamtimo? U novom romanu Regina, Armin Šetić donosi smjelu književnu rekonstrukciju zaboravljene moći, žene i vremena koje još uvijek odzvanja. Piše: Nahla Muradbašić Roman Regina, mladog autora Armina Šetića, donosi zanimljiv spoj književne imaginacije i historije. Kroz priču o posljednjoj bosanskoj...
U vremenu kada su kalkulatori predstavljali revolucionarno otkriće, priče o superkompjuterima zvučale su kao naučna fantastika. Ideja da bi jedna...
Ljeto 2024. donijelo je uzbudljive novosti za sve mlade stručnjake iz oblasti medicine i farmacije. Ljetna škola – Telemedicinska njega,...
Moderni čovjek postigao je nevjerojatna otkrića. U posljednjih 50 godina, ljudska civilizacija, posebno na europskom modelu, napredovala je više nego kroz cijelu dosadašnju pisanu i nepisanu povijest. Ali što je zapravo otkrila? Uglavnom otkrivamo zamjene, surogate za vlastitu prirodu. Uz nevjerojatan tehnološki napredak istovremeno moramo zadržati etiku i društvenu odgovornost...
Kada su me pre nekog vremena kolege iz Verlab Instituta pozvale da napišem tekst za blog, prva pomisao je bila...
„Vjerujem da bi bilo najbolje da naši novinari vladaju jezikom tako dobro da znaju upotrijebiti najbolje riječi u datom kontekstu. Najbolje riječi nisu uvijek neutralne i prestižne riječi, odnosno riječi standardnog jezika nisu uvijek najbolje riječi. Dobar novinar treba biti i kreativan, a prije svega hrabar i istinoljubiv. Mislim da je to važnije od savršenog vladanja standardnim jezikom. Hrabrost i istinoljubivost su osobine koje novinarima niko ne može dati, dok se lektura i korektura mogu i naučiti i kupiti. Ipak, niko ko piše za druge ne može očekivati da lektor bude ‘pismen’ umjesto njega“, mišljenja je Bulić.
O čemu se radi? O tome da se vlast ostvaruje na strahu od drugog. U ovom slučaju strah se izaziva od najezde strašnih LGBT ljudi, iliti pedera, koji upravljaju svijetom i eto još samo nama nisu zavladali, ali mi se ne damo jer znamo šta su prave vrijednosti. Šta su to zapravo prave vrijednosti i zašto su ti pederi toliko opasni, uistinu niko ne zna, ali tako je kako je i znamo šta treba da branimo i od koga. Sprovodi se jedna vrsta ispiranja mozga gdje se određenim frazama daje pozitivno a određenim negativno značenje. Ako ste patriota, vjernik, tradicionalan i prije svega normalan čovjek, ni u jednom trenutku nećete preispitivati pravo značenje fraza koje su pred vama, njih su već odredili spoljašnji faktori, država ili crkva, vi ćete ih se samo pridržavati. Na takav način potvrđujete svoju vjernost sistemu, ali što je važnije isključujete sopstvenu odgovornost za svoje postupke. Vi radite i podržavate ono što su oni iznad vas propisali, nema tu o čemu da se misli. Tako i zakon koji štiti porodicu i ženu postaje ono što ih najviše ugrožava, jer iza njega stoje pederi i Zapad.
Umjetnost i umjetna inteligencija u imenu imaju mnogo zajedničkog. Naizgled su skoro povezane neosporivom konekcijom, čak se i preklapaju u svojoj definiciji i samom poimanju. Čini se da se ovi koncepti međusobno prepliću u svojoj definiciji i shvaćanju. I možda se upravo zbog toga pojavljuje bojazan da će umjetna inteligencija zamijeniti ljudsku kreativnost i umjetnički izražaj, čineći umjetnike suvišnima ili marginalizirajući njihov doprinos društvu.
Novinarski posao iziskuje puno rada, truda, istraživanja i aktivnosti, što u nerijetkim slučajevima može rezultirati čestim stresom, napetostima i nelagodnostima kako za novinare tako i za ostale medijske radnike. Izvještavanje o teškim temama poput trenutne ruske i izraelske agresije na Ukrajinu i Pojas Gaze, ali i raniji izazovi tokom pandemije COVID-19 zasigurno su događaji koji sa sobom nose veliku dozu stresa i životne neizvjesnosti. Česti prekovremeni rad i rijetko prakticiranje fleksibilnog radnog vremena također predstavljaju dodatne stresore.
No, šta god bilo, kad podvučemo crtu na kraju dana, činjenica je da ova knjiga zaista donosi jedan drugačiji pogled na dunavsku kulturu i istoriju, kao i jedan univerzum referenci koje će nam pomoći pri boljem otkrivanju novih svjetova. Ovu knjigu, dakle, treba shvatiti prije svega kao jednu konceptualno zaokruženu kolekciju eseja o kulturi, a ne kao putopis. Kad je tako posmatramo onda nećemo imati očekivanja koja naslov „Dunav“ može da izazove. To što se sporo valja kao voda o kojoj govori i nije tolika mana ako bolje podesimo naša očekivanja pa ne očekujemo od nje da bude ono što nije.
