Latest

Ne karikiramo

Stay hungry, stay foolish i masan CV ispod bureka

Gledajući kroz historiju, čovječanstvo nikad nije bilo povezano u ovoj mjeri. Globalno selo. U svakom momentu imamo uvid u dešavanja na drugoj strani svijeta. Veća je fluktuacija informacija nego zraka, čini se. Bukvalno su nam ruke srasle s mobitelima. Anatomija kaže da u šaci imamo 54 kosti, a ja bih tome dodala mobitel kao 55. kost. Uvijek dostupni, uvijek online, voicemails, SMS, Viber, Mesendžer, video calls, a nikad više usamljenosti... Nikad više dezorijentisanih i izgubljenih ljudi. Redovno gledam lica oko sebe koja znam godinama i pitam se da li ih uopšte prepoznajem. Nevjerojatno je kako se ljudi povijaju poput visokog tankog drveća na jakom vjetru pred različitim društvenim prilikama. Jednom je neko rekao da je svaki čovjek ostrvo i to je zaista tako. Kao da smo promijenili Zemljin reljef i više ne postoje kontinenti već samo sitna ostrva. Tačkice u beskraju koje stoje užasnute pored 7 milijardi drugih tačkica koje su povezane Wi-Fi konekcijom.

Ne karikiramo

Da li je umro teatar u BIH i zašto jeste?

Razlozi odsustva subverzivnosti na bh. pozorišnoj sceni su brojni. Jedan je zasigurno i dominacija zabavnog aspekta u pozorištima, koji je uslovljen finansijama. Trenutno postoje pozorišta u Bosni i Hercegovini koja ulaznice za neke predstave naplaćuju i do 100 KM. U tim predstavama se ne mari puno za pozorišne discipline, nego publika najčešće dolazi da vidi regionalne glumačke zvijezde, koje dolaze iz svijeta popularnih i lakih komedija. Prva predstava koja mi pada na pamet je „Šećer je sitan osim kada je kocka“, koja je u banjalučkom Narodnom pozorištu dosegnula baš tu cijenu. Predstave koje zahtijevaju istraživanje, eksperimentisanje i različite prostorne i tehničke resurse su luksuz koji većina pozorišnih kuća uglavnom ne može priuštiti. Šta ćeš, kapitalizam.

Ne karikiramo

„Ponos i predrasude“: Feminizam Elizabeth Bennet u engleskom patrijarhalnom društvu 19. st.

Gospodin i gospođa Bennet roditelji su pet neudatih kćeri – Jane, Elizabeth, Mary, Kitty i Lydije. Kad na obližnje imanje stigne bogati gosp. Bingley sa svojom sestrom i prijateljem Fitzwilliamom Darcyjem, gospođa Bennet počet će maštati da jednu od svojih kćeri uda za njega. Sve počinje balom na kojem gosp. Bingley upoznaje Jane, a gosp. Darcy Elizabeth…

Ima veze...Ne karikiramo

Šta bismo voljele da su nam mame, sestre i drugarice ispričale prije poroda

Već generacijama se kod nas pogrešno priča o porodu. Generacijama su žene ušutkivane da ne budu „peke“ i ne pričaju o tom iskustvu kao traumatičnom. Sve priče naših nana, majki, tetki i strina praćene su krilaticom: „Sve se to odmah zaboravi.“ Majke će se složiti da onog trenutka kad ugledate svoju bebu sve postane lakše, ali da se iskustva zaborave – to baš i nije tako. Mnoge žene sa sobom nose traume i teško se odlučuju na novu trudnoću. Danas o tome slobodnije govorimo.

Ne karikiramo

Koliko god deci trebalo nekad da je njihov tata supermen, daleko im više treba otac koji je živ čovek

U razgovoru za „Karike.ba“ s kliničkim psihologom Ognjen Pjanom, Stefan ocrtava sopstveni put i motive koji su ga ponukali da se počne baviti psihoterapijom. Takođe, upoznao nas je s umijećem integracije različitih psihoterapijskih škola i pravaca. Stefan nastoji objasniti važnost mentalnog zdravlja, čari ali i izazove psihoterapijskog procesa, a posebno se dotakao stigme kada su u pitanju muškarci i njihovo mentalno zdravlje, njihova nježnost i ranjivost u kontekstu „brdovitog Balkana“. Pobliže nas je upoznao s traumom, zacjeljenjem, te nam ponudio do sada najduži spisak preporučenih knjiga za čitanje.

Ne karikiramo

Mladi u BiH i osnivanje porodice – šta im je sve potrebno?

„U prirodi svakog čovjeka je da teži osnivanju svoje porodice, da kreira svoju sigurnu luku i 'mjesto' kojem se uvijek rado vraća.“ Tako to vidi Sumeja Huskić, apsolventica Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu, koja je u protekloj godini stupila u bračne vode. I baš zbog toga što je sasvim prirodno da čovjek ne želi život provesti sam, važno mjesto među temeljnim ljudskim pravima, u Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka iz 1949. godine i Povelji Evropske unije o temeljnim pravima iz 2000. godine, zauzima „Pravo na stupanje u brak i pravo na osnivanje porodice“. Bez obzira na to što je prirodno i ljudskim pravima zagarantovano, u današnje vrijeme osnivanje porodice nije baš tako lako, smatra Sumeja. Iako heteroseksualnim parovima nije zabranjeno vjenčati se i zasnovati porodicu, posljednjih godina u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regije sve manji broj mladih se odlučuje na ovaj korak. Zbog čega je to tako?

Ne karikiramo

Tradicija destrukcije

Blog Željane Maglov pristigao na naš konkurs „30 godina mržnje, nacionalizma i podjela“

Ne karikiramo

Namazana kriška s onim koga voliš ukusnija je od kavijara sponzorskih veza

Legla plata. Ustali troškovi. Dobili noge i eno ih kolo vode. Sitan kusur, krupna u džepu rupa. Kad će novi prvi da opet iznova forvardujemo naše plate. Nema čega nema. Od luksuza smo davno i odustali. Ali nije život Instagram pa ni mi nećemo objaviti namazanu šnitu hljeba. A možda bismo trebali? Jer nije ljubav kad dijelimo iza jedinice nule, ljubav je kad nema ništa, a ima nas. Ali može li to tako? Ikako?

Ne karikiramo

Beba bira gdje – dojenje na javnom mjestu i zašto nam ono treba biti normalno

U Bosni i Hercegovini doji samo oko 25 posto mama, rezultati su istraživanja koji se objavljuju svake godine uoči Sedmice dojenja koja se obilježava u prvoj sedmici augusta. Razlozi za tako nizak procenat mama koje doje kriju se u nedovoljnoj educiranosti, nemanju podrške za dojenje i mišljenjima da ih dojenje ograničava u vraćanju javnom životu. Jači imunitet, otpornost na različite bolesti, razvijanje inteligencije… samo su neki od razloga zašto je važno da djeca doje. Majčino mlijeko je besplatno, uvijek dostupno, predstavlja svojevrstan državni resurs te za ovu hranu ne treba skladištenje i ekonomski je najisplativija. Ipak, osim što je dojenje hrana za dijete, ono je i odgovor na sve bebine potrebe: glad, bol, nervozu, pospanost, potrebu za fizičkim kontaktom, dosadu… Bebe traže da se zadovolje njihove potrebe, bilo kada i bilo gdje. Pa i na javnom mjestu.

Ima veze...Ne karikiramo

Bolje da si ostala kući kuhati i rađati nego što se miješaš u politiku

Podjela na žene i muškarce postojala je i još uvijek postoji u društvu. Bez obzira na visoku obrazovanost i stručnost ženskog kadra, one su i dalje diskriminirane prilikom zapošljavanja, plaće te daljnjeg napredovanja. Posebna pažnja posvetila se nepovoljnom položaju žena u politici zbog malog broja žena u izvršnim tijelima, zastupničkim i drugim visokim položajima u politici, koji nije samo problem u Bosni i Hercegovini već u gotovo svim zemljama svijeta. Potrebno je razbijati predrasude i stereotipe o ženama u politici i dati im šansu da pokažu svoje sposobnosti i vještine.

Ne karikiramo

Šta država radi da olakša mladima osnivanje porodice?

Nezaposlenost i težak put do pronalaženja posla, nemogućnost rješenja stambenog pitanja, nedovoljni prihodi posebno se ističu među brojnim drugim otežavajućim okolnostima za život u BiH, pogotovo udvoje. Državi se spočitava da nedovoljno stimulira mlade u osnivanju porodice, stoga nas je zanimalo šta je država proteklih godina uradila kako bi promijenila ovaj negativan trend.

Ne karikiramo Vidiš da smiješ

Čitalački klub „Razgovoruša“ – upoznavanje sebe i svoje ličnosti kroz knjige

O načinu samog izbora knjige za određeni mjesec dogovaraju se međusobnim glasanjem. Aleksandra smatra da treba afirmisati još studenata da im se priključe jer njihov projekat ima višestruke koristi. Postoje brojna istraživanja koja pokazuju da čitanje knjiga ima mnogo benefita kao što su: bolje zaključivanje, ljepše izražavanje, oslobađanje od stresa itd. Ono što je posebno važno jeste da kroz razgovor s drugim članovima možemo sebe osloboditi treme i straha od javnog nastupa. „Voljela bih da i nakon završenog fakulteta posjećujem 'Razgovorušu', ali ne znam na koju će me stranu vjetar odnijeti. Svakako ću čitati knjige i ako ne budem mogla prisustvovati ovim okupljanjima“, ističe za magazin „Karike.ba“ Aleksandra Đukić.