U svijetu u kojem se odluke od poslovnih strategija do javnih politika sve više temelje na podacima, digitalna i podatkovna pismenost postaju jednako važne kao čitanje i pisanje. One nisu rezervirane samo za IT stručnjake ili analitičare podataka, danas su nužne u gotovo svim profesijama, od novinarstva i administracije, do medicine i obrazovanja.
Što podrazumijevamo pod digitalnom i podatkovnom pismenošću?
Digitalna pismenost obuhvata sposobnost korištenja digitalnih tehnologija, alata i platformi za pronalaženje, procjenu, stvaranje i razmjenu informacija. Podatkovna pismenost ide korak dalje, to je sposobnost razumijevanja, analiziranja i korištenja podataka za donošenje informiranih odluka. Ona uključuje kritičko promišljanje, provjeru izvora, interpretaciju brojčanih pokazatelja i razumijevanje etike rukovanja podacima.
Istraživanja pokazuju da tržište rada u Bosni i Hercegovini sve više traži vještine povezane s podatkovnom pismenošću, iako se termin “data literacy” rijetko direktno spominje. Poslodavci ih prepoznaju kroz zahtjeve poput naprednog poznavanja Excela, rada s bazama podataka, izrade izvještaja ili analize podataka. Ove kompetencije se traže i u zanimanjima koja nisu primarno vezana za obradu podataka, što ukazuje na promjenu u očekivanjima od zaposlenih.
U visokom obrazovanju postoje pozitivni primjeri sardanje univerziteta i kompanija kroz prakse, mentorstva i zajedničke projekte, od IT sektora do finansija. Međutim, ovi napori još uvijek nisu sistematski uvezani na nacionalnom nivou
U oglasima za radna mjesta u državnim institucijama podatkovne vještine rijetko se izričito navode, no prisutne su brojne inicijative koje ih posredno potiču. Među značajnijima su:
- Strategija infrastrukture prostornih podataka FBiH (2023–2027), koja promiče učinkovitije korištenje prostornih podataka u planiranju i upravljanju,
- Otvoreni portal javnih podataka, namijenjen transparentnijem i jednostavnijem pristupu informacijama,
- Reforme e-uprave i programi stručnog usavršavanja zaposlenih, usmjereni na jačanje digitalnih i upravljačkih kompetencija u javnom sektoru.
Pored toga, zakoni poput Zakona o zaštiti ličnih podataka i edukacije o etici podataka podižu svijest o važnosti privatnosti i odgovorne upotrebe informacija.
Iako je ostvaren određeni napredak, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s brojnim izazovima u razvoju digitalnih i podatkovnih kompetencija. Obrazovni i kvalifikacijski sistem ostaje fragmentiran, što otežava usklađivanje standarda i provedbu jedinstvene strategije. Nedostaju formalni IT alati za procjenu i vrednovanje podatkovnih vještina, a povezanost između obrazovnih politika i stvarnih potreba tržišta rada je ograničena. Uz to, sustav validacije vještina stečenih neformalnim i informalnim učenjem još uvijek nije dovoljno razvijen, što smanjuje mogućnost da se takve kompetencije službeno priznaju i iskoriste u profesionalnom razvoju.
Rezultati međunarodnog testiranja ICILS 2023 pokazali su da su digitalne i podatkovne kompetencije učenika u BiH ispod prosjeka, što dodatno naglašava potrebu za ulaganjima u ovu oblast.
Zašto je sve ovo važno?
Bez osnovnog razumijevanja podataka, građani teže mogu donositi informirane odluke, a podložniji su dezinformacijama. U poslovnom okruženju, manjak podatkovnih kompetencija usporava digitalnu transformaciju, smanjuje produktivnost i otežava inovacije.
Put naprijed
Da bi digitalna i podatkovna pismenost postale standard, potrebno je:
- Integrirati ih u obrazovne programe od osnovnih škola do univerziteta.
- Razviti sistem validacije vještina stečenih neformalnim učenjem.
- Poticati saradnju između obrazovanja, privatnog i javnog sektora.
- Ulagati u kontinuirano usavršavanje zaposlenih kroz ciljane programe i treninge.
Bosna i Hercegovina već ima pojedinačne uspješne inicijative, vrijeme je da se one povežu u koherentnu strategiju kako bi građani i privreda mogli u potpunosti iskoristiti potencijal digitalnog doba. Verlab Institut je zajedno sa partnerima sa Zapadnog Balkana prepoznao potencijal podatkovne pismenosti, te zajedno kroz Erasmus + projekat naziva “Unapređenje podatkovne pismenosti i inovacija na Zapadnom Balkanu” (eng. Advancing Data Literacy and Innovation in the Western Balkans) (DELTA) radi na istraživanju trenutnog stanja svijesti o podatkovnoj pismenosti kao i edukacijama univerzitetskog osoblja na ovu temu kako bi oni mogli podijeliti sve naučeno sa svojim studentima.
Amra Džuho, viši stručni saradnik Verlab Instituta
Madžida Hundur Hiyari, stručni saradnik Verlab Instituta
