„Sistem Elektrotehničke škole u Banjoj Luci je po pitanju praktične nastave specifičan. Naime, prve dvije godine imamo praktičnu nastavu kao predmet koji pohađamo 2 puta sedmično. U trećem i četvrtom razredu, stvari se malo mijenjaju. Predmet "praktična nastava" ne postoji na rasporedu časova iz razloga što dobijamo priliku da sami tražimo praksu u nekoj od firmi po želji. Kada nađemo firmu u kojoj ćemo obaviti praksu, u drugom polugodištu dobijamo 5 slobodnih dana od škole gdje, umjesto u školi, vrijeme provodimo radeći praktično u firmi. Nakon završene sedmice prakse, dobijamo ocjenu od strane poslodavca kod kog smo obavljali praktičnu nastavu. Međutim, stručni predmeti kao što su Električne mašine i sl. imaju posebne časove koji se zovu vježbe, na kojima takođe dobijamo priliku da određene stvari vidimo iz prve ruke. Tako da u suštini, praktičnu nastavu obavljamo za ocjenu u toku jedne sedmice kod odabranog poslodavca, a jedan dio obavljamo i na vježbama u toku cijele godine.“
Joined09/06/2017
Articles328
Omladinski magazin Karike i Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa vas pozivaju na učešće na konkursu na temu „Nasilje nad LGBTIQ osobama – moja priča“.
Na konkurs se mogu prijaviti sve osobe koje bi željele pisati na ovu temu, u formi bloga ili komentara. Priče se mogu odnositi na nasilje doživljeno u javnoj ili privatnoj sferi. Radovi moraju biti u skladu s vrijednostima i principima Bh. povorke ponosa koji su dostupni na ovom linku: https://povorkaponosa.ba/o-bh-povorci-ponosa-2023/
Pristigli radovi mogu biti objavljeni anonimno ili sa imenom i prezimenom autora_autorice.
Oni radovi koji budu zadovoljili navedene kriterije biti će objavljeni na portalu Omladinskog magazina Karike, a dva najbolja rada će biti nagrađena. Za prvo mjesto predviđena je novčana nagrada u iznosu od 70KM, a za drugo mjesto nagrada simboličnog karaktera.
Rok za slanje radova je do 30. april 2024.
Radove slati na mejl: redakcija.karike@gmail.com
Kako bismo doprinijeli zdravom razvoju mladih u Bosni i Hercegovini, kontaktirali smo Amira Hasanovića, MA prevencije ovisnosti i nasilja, diplomiranog socijalnog radnika koji obnaša funkciju izvršnog direktora u Udruženju za prevenciju ovisnosti NARKO NE, s ciljem osvještavanja o značaju prevencije ovisnosti i predstavljanja same organizacijske vizije – „Zdravo društvo u kojem se djeca i mladi uspješno nose s izazovima odrastanja, te aktivno uključuju i doprinose razvoju kvaliteta života u zajednicama“. Za „Karike“, Hasanović navodi sljedeće činjenice o razvoju i radu organizacije.
Malo ko od nas u djetinjstvu nije maštao o tome da jednom prekorači tu šarenu liniju i pređe iza duge, sanjajući o ljepoti i neograničenim slobodama koje nas čekaju s druge strane. Odrastanje i elementarno poznavanje fizike su nas obeshrabrili u ovim naumima, no Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini (ONAuBiH) nas od 2021. godine, kroz projekat „Iza duge“, podsjeća da duga nije samo optička pojava i da bismo svi trebali da zavirimo iza, gdje LGBTIQ+ osobe žive svoje autentične živote, bore se za osnovna ljudska prava, strahuju, vole i slave svoje identitete.
Kada govorimo o braku kao zajednici dvoje ljudi s njihovom biološkom ili usvojenom djecom, tada govorimo prvenstveno o ljudima koji stupaju u brak iz ljubavi i potrebe za proširenjem zajednice, a zatim dolaze i ostale finese koje brak donosi. U današnjem vremenu ćemo često primijetiti kako postoje različite vrste zajednica i brakova. Puno je brakova koji su spoj različitih religija, ali prije svega spoj koji je nastao iz ljubavi. Jedan od primjera miješanog braka bi bili Nada i Muris Bešlija, čija je životna i ljubavna priča iznimno zanimljiva.
Down sindrom se kod fetusa može dijagnosticirati relativno rano, u prvom trimestru trudnoće. Tradicionalna i, još uvijek, najtačnija metoda je amniocenteza, odnosno analiza plodove vode iz koje se posmatraju hromosomi i uviđaju bilo kakva odstupanja od tipičnog nalaza. Međutim, kako je ova metoda invazivna i za trudnicu i za plod, danas se sve više koriste neinvazivne metode prenatalnog testiranja, koje iz uzorka venske krvi trudnice izoliraju i analiziraju DNK, odnosno hromosome fetusa. Na kraju, umjetna inteligencija (AI) je posljednje obećanje moderne nauke i tehnologije da će u skoroj budućnosti dijagnoza Down sindroma, kao i mnogih drugih bolesti i stanja, biti moguća koristeći mašinsko učenje i snimke ultrazvuka, bez bilo kakve neugodnosti za trudnicu ili fetus, u najranijoj fazi trudnoće. Ova tema je nedavno obrađena i od strane eksperata i istraživača iz Verlab Instituta, koji su objavili uspješan naučni rad, u kojem pokazuju da se kombinacija rezultata testiranja određenih parametara iz seruma trudnice i njenih demografskih podataka i analize rezultata ultrasonografije mogu koristiti kao pouzdana metoda za razvoj ekspertskog sistema na bazi mašinskog učenja, koji bi predviđao vjerovatnoću pet aneuploidija, uključujući Down sindrom, kod fetusa, i to u prvom trimestru trudnoće.
Možemo se boriti za ženska prava i jednakost, možemo pružati otpor patrijarhalnim strukturama, a da pri tome ne koristimo termin feminizam. No taj termin bismo trebale koristiti upravo zbog činjenice da je postao toliko nepoželjan, te da, umjesto zalaganja i borbe, asocira na ljute žene koje mrze muškarce i žele nemoguće. Žene danas imaju mnogo više slobode i prava od žena iz 19. vijeka, ali to nije zadnji cilj, niti je poglavlje ženskih prava završeno. Feminizam, omražen zbog onoga što jeste, svakodnevno samopotvrđuje sva svoja načela i dokazuje da nam itekako treba, mnogo više od jednog dana u godini, poklona i slavlja.
Završetak ovog rata otvara put normalizaciji odnosa arapskih zemalja s Izraelom, koje žure da operu ruke od silnog neuspjeha koje su doživjele u toku prethodna tri rata. S druge strane se Palestinci u borbi s Izraelom sve više oslanjaju na sebe i svoje vlastite kapacitete. Dok se požar gasi na jednoj strani, na drugoj se isti razbuktava strahovitom brzinom, posljedice čijeg neadekvatnog tretiranja gledamo na sceni upravo u ovom trenutnom sukobu u Gazi.
Vrijeme je da počnemo raditi na ovom problemu, da više nijedna žena ne bude žrtva. Učenje mladih da razumiju različitosti i prihvataju iste početak je stvaranja mirnog okruženja. Mladima trebamo pružiti priliku da uče o tome kako prepoznati žrtvu bilo koje vrste nasilja te kako joj pristupiti. Osim toga, važno je tražiti od institucija da djeluju, te da razumijemo pojam femicid, jer je on za razliku od drugih vrsta nasilja skoro pa predvidiv.
Zanemarivo je htjenje, tebe čitaoče. Besmislena je želja da živiš gdje, kada, kako hoćeš. Jer ništa se promijenilo nije. Čovjek je uvijek isti, vozi kamion, ubija, raduje se ozdravljenju djeteta, voli, pije uz more, piše misli, nosi ruže, rađa djecu koja otkinutih nogu vise. Pa ko će pobijediti čovjeka? Ti nastavljaš za poslom, misleći o pročitanom, pognut pod bolom nepravde i posvećen radu. Svijet se promijenio nije, a bol neshvatljiva palestinska raste.
Mnogi od nas su se susretali s eksterijernim crtežima na fasadama pojedinih zgrada ili pak zidovima. Nevjerovatne slike u bojama i koloritu simboliziraju pretežno teme ljubavi, pomirenja, prirodnih ljepota i slično. Ovakva umjetnička djela se nazivaju muralima i grad Sarajevo je u proteklih nekoliko godina dobio nekoliko prelijepih murala koji malo koga mogu ostaviti ravnodušnim. Ovaj vid umjetnosti podložan je nerijetko i zloupotrebama za širenje mržnje i netrpeljivosti, na način da se crtaju murali osuđenih ratnih zločinaca.
„ASuBiH treba da bude 'safe space' za sve srednjoškolce i srednjoškolke širom države i težimo k tome. Na aktivnostima lokalnih timova, mnogo vremena posvećujemo razgovarajući jedni s drugima, te posvećujemo mnogo vremena aktivnostima vezanim za mentalno zdravlje“, ističe Lisica. Uzevši u obzir izuzetno osjetljivu dob mladih s kojima sarađuju, ovaj vid posvećenosti igra značajnu ulogu u njihovom mentalnom razvitku.