Kad čovjek pogleda fotku doktora Šešelja i bivšeg predsjednika Tome Grobara, u pozadini vidi mladog momka koji nosu gajbu piva – odmah primijeti potencijal. Kako li samo nastaju vođe i lideri, od gajbe do predsjednika, premijera, gazde, ukratko kralja svega što diše u Srbiji?! Despot i tiranin, kažu liberali, vratio je Srbiju u devedesete, gradi Veliku Srbiju, a pravi se fin. Dajte ljudi, primijenite iste te kriterije na Makrona i Bajdena, ishod je isti.
Ko je onda lider po mjeri? Finska premijerka? Što bi nadrealisti rekli, „u Švedskoj nemiri, zdravo“. Nemam nikakvu namjeru braniti njegovu politiku, odnos prema medijima, ljudima, ali moram naglasiti da je Srbija pristupila pregovorima EU, ima ekonomske pokazatelje najbolje u posljednjih 20 godina i predsjednik Aleksandar Vučić vodi, kako god vi to vidjeli, umjerenu nacionalističku politiku.
Umjerenu? Pa da. Naime, kao što rekoh, on pripada Europskoj pučkoj stranci, uveo je dio sankcija Rusiji, pregovara o Kosovu, bla bla bla... Uostalom, svejedno. Dečko je pokazao svoj potencijal, zar ne?
Joined09/06/2017
Articles239
Jeste bili u crkvi? Džamiji? Nije bitno, smisao je produhovljenje. To uključuje i nadogradnju moralnih vrijednosti, jednostavno rečeno, pomoći drugima i društvu. I sebi, naravno. Svećenik, imam, tu su fasilitatori, provodnici Gospoda da nam pomognu na tom putu. Naši duhovni oci. Ateisti, ne brinite, bit će riječi i o vama. Znaju dobro katolici, pravoslavci, muslimani, Židovi tko su im duhovni oci i šta bi trebali činiti po knjizi Gospoda, koju im tumače duhovni oci, najčešće. Ne preporučuju čitanje izvornika duhovni prosvjetitelji (Biblije, Kurana, Talmuda), teško je razumjeti, slušajte duhovne oce. Oni su učeni da prenesu riječ Gospoda puku. Jednostavno, razumljivo, prihvatljivo.
Da bismo razumjeli kako jedan sportista funkcioniše, kako dobiti maksimum njegovog učinka ali pri tome i sačuvati njegovo zdravlje, potrebno je uzeti u obzir sve faktore koji utiču na njegovu performansu. Prethodno navedeni testovi čine jednu cjelinu, bateriju testova koja podliježe daljnjim analizama, kako bismo došli do individualnog trenažnog programa koji predstavlja budućnost sportskog treninga. Nauka u sportu nam je pomogla da shvatimo da je svaki čovjek jedinka za sebe i da je potrebno detaljnom dijagnostikom i analizom rezultata pristupiti individualiziranom trenažnom programu.
Stoga, glavno pitanje kritičkog razmišljanja o školi, obrazovanju, ljubavi, poslu i životu počinje ne od odgovora, nego od pitanja – Šta i ko stoji iza ovog stava? Zašto se ovaj stav promoviše, koja je njegova namjera, kome koristi? Da li postoji neki drugi ugao iz kojeg možemo sagledati stvari?
Online upoznavanje je od samog svog nastanka otvorilo i pitanje sigurnosti, naročito među ženama, budući da ipak idu na sastanak s potpunim neznancem koji može biti i seksualni predator. Da bi spriječili ili bar minimizirali mogućnost online zlostavljanja i seksualnog nasilja, neke aplikacije poput Bumblea imaju opcije poput verifikacije profila, cenzurisanje i brisanje govora mržnje i zlostavljanja, na čemu radi tim administratora. Sve ovo nije dovoljno i zahtijeva neke nove forme opreza poput nalaženja na javnom mjestu, javljanja barem jednom prijatelju da ste otišli na online spoj, a od velikog značaja je i nedavanje previše ličnih podataka u konverzaciji (adrese, radnog mjesta itd.).
To naravno ne znači da su ove aplikacije nekakvo okupljalište seksualnih manijaka (ima ih jednak broj i u offline prostoru). Korisne su mnogim stidljivim ili socijalno anksioznim ljudima koji nemaju dovoljno hrabrosti da pozovu djevojku ili dečka direktno na sastanak. Još jedan zanimljiv podatak je da veze koje započnu online mnogo prije postanu seksualne nego one koje počnu klasičnim načinom upoznavanja budući da se većina ljudi već na neki način intimizira s drugom osobom.
Kako bi se svijet promijenio kada bi se snaga riječi koristila za podizanje umjesto za uništavanje. Kako bi se životi promijenili kada bi se tijelo koristilo za zagrljaj umjesto za napad. Nasilje nije rješenje. Naučite kako se izboriti protiv njega i doprinosite stvaranju boljeg svijeta, bez straha i nasilja.
Nasilje je jedan od vodećih problema s kojima se suočava naše društvo danas. Bez obzira na oblik nasilja, bilo da je psihičko, fizičko ili emocionalno, ono ostavlja dugotrajne posljedice na žrtve i često ima razorne učinke na njihove živote.
Fizičko nasilje je najčešće vidljivo i često se javlja u porodicama, na radnom mjestu, u školi ili javnom prostoru. To može biti udaranje, guranje, štipanje, bacanje predmeta, pa čak i ubijanje. Fizičko nasilje je najčešće posljedica bijesa, frustracije i impulsivnosti, a često ga izazivaju problemi u odnosima i nesuglasice.
Psihičko nasilje, s druge strane, je teže prepoznati i manje je vidljivo. To obično uključuje vrijeđanje, omalovažavanje, ignorisanje, prijetnje ili zastrašivanje. Psihičko nasilje može biti jednako razorno kao i fizičko, a može uzrokovati nisko samopoštovanje, depresiju, suicidalne misli i druge negativne emocije.
Za magazin „Karike“ razgovarali smo s profesoricom i psihologinjom Ajlom Mavrić-Gavranović o nasilju među mlađom populacijom.
Biografija Stiva Džobsa zanimljiva je ne samo zbog onog što govori samo o njemu već i o svemu onom što s njim ima veze. O Kaliforniji i tamošnjoj kontrakulturnoj sceni gdje je jedna ovakva firma jedino i mogla da nastane, o razvoju tehnologije koju svakodnevno koristimo i o kojoj često ne razmišljamo pretjerano, a morali bismo. O različitim filozofijama stvaranja novih proizvoda i njihovog približavanja krajnjim korisnicima. O svijetu u kojem živimo i o tome može li pojedinac presudno uticati na njega. Zbog toga i zbog još mnogo čega drugog iskreno je preporučujem i onima koje možda ne zanima njen glavni junak, ali su im bliske teme koje ova knjiga obrađuje i cijene vrhunski urađen posao. A ova knjiga je upravo to.
Udruženje nezavisnih stvaraoca i aktivista „Geto“ i organizacija ZK/U (Centar za umjetnost i urbanistiku) sa sjedištem u Berlinu, u sklopu projekta „Some Call Us Balkans“, kojeg finansira Evropska unija, odnosno Kreativna Evropa, zajedno su sa stanarima naselja i ove godine nastavili borbu s ciljem da se ovaj dio atomskog skloništa preimenuje u zaštićenu zonu koja bi bila park i igralište. Ove godine su zasađene nove sadnice drveća, postavljene su klupe na betonske tribine i novi koš.
Nauka ne bi trebala biti isključivi djelokrug odabrane skupine intelektualaca, već treba biti katalizator konstruktivne transformacije na globalnom nivou. Posvećujući se ovom idealu, odajemo počast vizionarima koji su nam prethodili i postavljamo temelje za inovativniju budućnost.
I na kraju, LGBTIQ+ zajednica u BiH nije mala, ali je zapostavljena i prava pripadnika te zajednice su ugrožena na razne načine. Tek nekoliko nevladinih organizacija, uz pomoć Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE, utire put da obaveze institucija sistema vlasti prema njima budu ispoštovane. A oni su… Oni su naši prijatelji, komšije, sinovi i kćeri, braća i sestre… I ne smijemo dozvoliti da ih neko tjera u njihova četiri zida. Možda slobodu i u sebi i oko sebe moraju osvojiti, ali u tom osvajanju ne smiju biti sami.
Marina Stojanović rođena je 18. 3. 2003. godine u Doboju. Završila je Gimnaziju „Jovan Dučić“ u Doboju. Studira novinarstvo i komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci. Prethodno je pisala pjesme objavljene u časopisu „A priori“.
Dakle, zemljotres pogađa sve – i profesionalce i civile, i žene i djecu, i stariju i mlađu populaciju. Ovi seizmički valovi razaraju, ruše domove, mostove i stabla, nanose ogromnu materijalnu štetu, bol i patnju, slamaju ljudske kosti, otvaraju rane na koži i duši, uzrokuju nemir i nesanicu. Samo nekoliko sekundi podrhtavanja tla dovodi do nekoliko mjeseci, pa čak i godina fizičkog i psihičkog oporavka i ponekad se čini da su ove litosferne aktivnosti Zemlje manifest snage prirode i podsjetnik ljudima da nisu uvijek oni ti koji kontrolišu vlastitu sudbinu.