Pored ekonomskih uslova, zašto je još važna i psihološka priprema za brak?
Pored toga što stručnjaci posljednjih godina sve češće upozoravaju na teškoće kod osnivanja porodice, u Bosni i Hercegovini se sve češće govori i o tome kako mladi više ne žele ili odgađaju stupanje u brak, te o povećanom broju razvoda.
Brak više nije nešto što se „mora“
Sudeći prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, mladi se najčešće odlučuju na sklapanje braka između 20. i 24., te 25. i 29. godine života. Dobna granica za stupanje u brak, pokazuju statistike također, se iz godine u godinu povećava. Prosječna starost mladenki je 27 godina, a mladoženja 30, za unazad nekoliko godina.
„Mladi se danas sve teže i sve kasnije odlučuju na brak zbog brojnih razloga. Iako ne možemo reći koji je konkretan razlog kod pojedinca, možemo govoriti o onome što mnogi mladi izražavaju. Socijalni sat se pomjerio, kao i očekivanja društva, ali i samih sebe. Puno toga se danas ‘mora’ prije braka – završiti školu, pronaći posao, živjeti samostalno, proživjeti mladost, biti ‘spreman’, pronaći ‘savršenog partnera’. Naravno, i financijska problematika otežava donošenje odluke o braku – teže se nalazi posao, posebno onaj kojim možemo uzdržavati obitelj, a zato je teže i napustiti roditelje. Također, brak više nije nešto što se ‘mora’, socijalno je prihvatljivo danas i ne biti u braku, društvo je prihvatilo da možeš biti ostvaren i kao samac“, rekla je za „Karike“ doc. dr. sci. Andrea Vlašić, psihologinja.
Psiholozi smatraju i kako su neki od razloga za odgađanje stupanja u brak „strah“ od odgovornosti koji izvire iz želje i potrebe mladih da budu slobodni, da žive i uređuju „svoj život“ kako hoće, a smatraju da će stupanjem u brak tu slobodu izgubiti jer brak vide životom punim promjena, odricanja, kompromisa.
Emocionalna i psihička zrelost
Ponegdje u BiH još tradicionalno postoji pritisak da se ženi ili udaje u određenim godinama, iako te osobe nisu „spremne“ za brak. Odnosno, prema mišljenju psihologa, nisu dovoljno emocionalno ili psihički sazrele.
„Psihološka priprema za brak je vrlo potrebna. To ne znači samo osjećati se spremnim nego i razriješiti mnoga pitanja prije nego što postanu problem koji nismo mogli predvidjeti. Različita očekivanja od braka i od partnera, kao i različito poimanje uloga u braku, različita iskustva iz primarnih obitelji, ali i različito izražavanje ili neizražavanje emocija i potreba, kao i deficit u komunikacijskim vještinama su relativno lako rješivi u odnosu na posljedice koje mogu nastati zbog njih, posebno ako se na njima radi prije nego problem nastane – ili eskalira“, pojasnila je psihologinja Vlašić.
Ona smatra da bi partnersko savjetovanje prije ulaska u brak bio idealan oblik pripreme, a naročito kod pojave prvih problema u braku.
„No svakako je poželjno razgovarati dosta s budućim bračnim partnerom, i najbitnije, donijeti zajedničku odluku da ćete na problemima raditi, s njima se suočavati i tražiti rješenja bez obzira na to koliko truda će to zahtijevati“, rekla je psihologinja Andrea Vlašić za „Karike“.
Bračna savjetovališta
Mnogi danas smatraju da se bračna savjetovališta posjećuju samo kada dođe do problema ili krize u braku. No bračna savjetovališta mogu posjetiti i parovi koji tek žele stupiti u brak.
Tako u Kantonu Sarajevo bračne savjete možete potražiti u instituciji „Porodično savjetovalište“. Da biste zakazali termin dolaska u ovu ustanovu, potrebno je pozvati na broj telefona: 033/209-112 ili 033/572-050. Rad s korisnicima odvija se svakim radnim danom u periodu 8-16 sati. Usluge su besplatne, nije potrebna uputnica niti preporuka za njih.
