Like vredniji od života

U dvadeset prvom stoljeću, kada je ljudska vrsta dostigla visok stepen razvoja tehnologije i nauke, javlja se otvoreno pitanje – da li nam je like postao vredniji od života? Iako bi se takvo pitanje moglo smatrati apsurdnim, statistika o broju tjelesnih povreda i smrtnih slučajeva, uzrokovanih s ciljem privlačenja pažnje na internetu, govori suprotno.

Društvene mreže su svakako od koristi za sticanje i održavanje kontakta s prijateljima, kao i za odmor ili zabavu, odnosno kratkotrajni bijeg od svakodnevice. Međutim, problem nastaje kada se glavna funkcija potisne, a na površini ostane samo čisti egocentrizam i potreba za dokazivanjem. Baš tada, nešto što je isprva trebalo poboljšati čovjekov život, učiniti ga lakšim i donekle zanimljivijim, postaje nešto suprotno. Tome svjedoči rastući trend influensera, vlogera i blogera, koji za jedno „sviđa mi se“ ili pokojeg pratioca više, žrtvuju vlastito zdravlje, nerijetko i sam život.

#coronachallenge

U jeku pandemije koronavirusa, obavezani smo na samoizolaciju i podvrgavanje ostalim mjerama donesenim s ciljem zaštite zdravlja. Bez obzira na to, na društvenoj mreži TikTok se pojavio snimak Instagram modela Ave Louise koja je snimila sebe kako liže dasku WC školjke, pri čemu je započela tzv. „Coronavirus challenge“ i pozvala pratioce da odgovore na isti. Međutim, ona nije jedina koja se odlučila na rizikovanje vlastitog zdravlja za onih pet minuta slave, zanemarujući mjere kojih se potrebno pridržavati kako bi se spriječilo širenje virusa.

Coronavirus challenge, Izvor: Youtube.com

U Miamiju, u posljednjih nekoliko sedmica dok traje period samoizolacije, nekoliko mladih se okupilo i organiziralo tzv. „Coronavirus party“, na kojem niko nije nosio zaštitne maske i rukavice, a nekoliko njih je uslijed prisustva takvom događaju bilo zaraženo. Da li je riječ o mladalačkom hiru ili prkošenju normama, ne uzimajući trenutnu situaciju za ozbiljno, ostat će upitno. Na internetu i pojedinim stranim medijima, ovim povodom se javio i poseban termin covidiot za osobu koja ne poštuje mjeru samoizolacije, ignorira upozorenja koja se tiču javnog zdravlja i sigurnosti, kao i za nekoga ko pohlepno kupuje više namirnica nego što mu je potrebno.

Like, share, follow više – život manje

Krajem mjeseca februara, na internetu se pojavio snimak na kojem je Instagram influenserica Katerina Didenko slavila 29. rođendan i organizovala zabavu u zatvorenom bazenu, koristeći pri tome supstancu zvanu „dry ice“, a koja predstavlja ohlađen karbon dioksid koji može dovesti do gušenja ukoliko ne postoji adekvatna ventilacija u prostoriji. Zbog hlađenja vode ili stvaranja vizuelnog efekta, ona i njeni prijatelji su u bazen ubacili veću količinu navedene supstance, te skočili u isti, nakon čega su tri osobe, među njima i njen suprug, izgubile svijest i preminule. Nakon tragičnog događaja, influenserica je na svom Instagram profilu stekla dodatnih pet stotina hiljada pratioca.

Dok se u ovom slučaju može govoriti o nehatu i neznanju, u istom periodu, u medijima se mogao vidjeti i snimak TikTok zvijezde Jasona Clarka, koji na toj društvenoj mreži ima više od osamsto šezdeset hiljada pratioca, a koji se zamalo udavio tokom plivanja ispod površine zaleđenog jezera, te je uprkos zastrašujućem iskustvu, odlučio da to ponovi još jednom.

Psihologija ovakve poteze objašnjava duplom dozom dopamina. S jedne strane, osoba dobiva nalet hormona sreće zbog toga što je učinila nešto rizično, a s druge strane javlja se još jedna nagrada – društveno nagrađivanje u pogledu like, click, share i follow.

Jay Swingler, britanski YouTuber, objavio je snimak na kojem je doslovno zacementirao glavu u mikrotalasnoj pećnici, pri čemu je bila potrebna intervencija vatrogasaca kako bi ga oslobodili i spriječili smrtni ishod. Za samo tri dana nakon objave videa, on je „nagrađen“ s više od sedamdeset hiljada novih subscribera, a taj video danas ima više od šest miliona pregleda.

Život vrijedan samo jedne fotografije?

Da li je život vrijedan samo jedne fotografije, pitanje je postavljeno u martu 2019. godine na Instagram računu kojeg je dijelio mladi par po imenu Vishnu i Meenakshi Moorthy, dvoje softverskih inženjera i putopisnih blogera iz Indije. Post je sadržavao sliku na kojoj Meenakshi sjedi na rubu stijene u Grand Canyonu, a u oktobru iste godine oboje su poginuli padom s litice na visini od osamsto metara u Nacionalnom parku Yosemite, praveći „savršenu“ fotografiju. Fenomen penjanja po visokim zgradama i neboderima pokrenuo je 2011. godine fotograf Tom Ryaboi, koji je sjeo na rub nebodera u Torontu, te uslikao prikaz koji se nalazio ispod njega. Njegova fotografija uz opis „Učinit ću te poznatim“ je tada postala viralni hit, te pored toga što ga je proslavila, dovela je do širenja fenomena pod nazivom „rooftopping“. Nakon tog događaja, influenseri, blogeri i ostali korisnici društvenih mreža, započeli su trend rizikovanja vlastitog života, kako bi napravili fotografiju ili video vrijedan jedan like više.

View this post on Instagram

CHASING SUNSETS or CHASING LIKES ??? 😛 … Sooo today on #socialmediabadasstribe we are talking about limits of #doitforthegram.😶Yeah sure it can be limitless but guys, we reaaaallly need to have boundaries(this is handy as life lessons too but we will revisit that later😉) A lot of us including yours truly is a fan of daredevilry attempts of standing at the edge of cliffs ⛰and skyscrapers🌆, but did you know that wind gusts can be FATAL??? ☠️ Is our life just worth one photo? … When we squirm at another selfie attempt gone south 😱 from a skyscraper, let’s remember to save that in our core memory 🧠 and not the memory dump 🛢(I am still on the Inside Out 🎬 train y'all 😬) Same applies when we get our knickers in a twist and hog a spot till we get the perfect shot🙄 I know I know, I am guilty as charged for all of this 🤦‍♀️ and if I didn’t have Mr. Two Goody Shoes, Vishnu 🤭 with me, I am not even sure if I would have written this post. … Let us all try to be responsible digital citizens and use our “numbers” to be transparent and honest, shall we?🤗 None of us is perfect and the more we accept it and share our flaws as much as our wins, we are one step closer to creating a sane social media without the scary brouhahas.💕✨ … Still there?👀 Woohoo, a backflip is in order, or wait maybe a pizza? 🍕 What about a unicorn ice-cream 🦄 🍦 with some Disney-approved cotton candy 🍭🍬 and pixie dust infused sprinkles 🧚‍♀️ if…..IF you could tell me the one time you were effin’ proud of being candid and real AF in social media? 😎 … PS – Not sponsored but sweatshirt is from @radearthsupply • • • #grandcanyonnps #northrim #instagramaz #visitarizona #travelarizona #shotzdelight #discovertheroad #usaroadtrip #visittheusa #outdoorsusa #exploretheusa #womenwhoexplore #iamtb #radparks #thediscoverer #gtgi #sheisnotlost #wearetravelgirls #hikemore #radgirlslife #travelreality #dreamscape @womenwhoexplore @visit_arizona @visittheusa @shotzdelight

A post shared by TravelCreatives❤️Minaxi+Vishnu (@holidaysandhappilyeverafters) on

Cool selfie koji košta života

U Turskoj je u periodu od 2014. do 2015. godine zabilježen porast broja smrtnih slučajeva i tjelesnih povreda uzrokovanih upravo rizičnim fotografisanjem i snimanjem, gdje se ubraja i snimanje na, ispod ili iznad vozova, automobila, motocikla, uključujući i susret s divljim životinjama.

Studija objavljena u časopisu „Journal of Family Medicine and Primary Care“ navodi da je u periodu od oktobra 2011. godine do novembra 2017. godine dvije stotine pedeset i devet ljudi smrtno stradalo uslijed pravljenja selfie fotografije.

Najveći broj smrtnih slučajeva od pravljenja opasnih selfieja na svijetu je u Indiji, gdje je vlast na određenim lokacijama uspostavila zone zabrane za pravljenje selfie fotografije, dok je u Rusiji Ministarstvo unutrašnjih poslova napravilo brošuru i objavilo video u kojem upozorava na opasnost pravljenja rizičnih fotografija i videa, uz natpis „Cool selfie bi Vas mogao koštati života“. Uzgredno je spomenuti i prošlogodišnji trend, kada je HBO serija „Chernobyl“ dostigla planetarnu popularnost, što je dovelo do toga da je to mjesto postalo prava turistička atrakcija i Instagram hotspot, bez obzira što i danas bilježi visok stepen radijacije.

Ko snosi odgovornost?

Postavlja se pitanje koga možemo kriviti za navedeno – društvo u kojem su zavladale pogrešne vrijednosti, pojedinca koji je u potrazi za odobravanjem, ili društvene mreže koje izričito ne zabranjuju postavljanje sadržaja koji svjedoči rizičnom ponašanju?

One u svojim pravilima korištenja, kao što je YouTube, zadržavaju pravo uklanjanja sadržaja koji predstavlja agresivan i uznemirujući sadržaj. Dakle, YouTube može izbrisati sadržaj na kojem se prikazuje osoba koja uperi pištolj u drugu dok pravi selfie i tu govorimo o očiglednom prikazu nasilja, ali postavlja se pitanje šta je sa sadržajem koji direktno ne ukazuje na nasilje, kao što je fotkanje na visokim zgradama ili drugim nesigurnim mjestima.

Google, s druge strane, uzima u obzir da li je osoba koja objavljuje takav sadržaj obučena za to, da li poduzima odgovarajuće mjere opreza, da li je isto djelo lako izvodivo za maloljetnike i jesu li videozapisi obrazovne, dokumentarne, naučne ili umjetničke prirode. Slično tome, Twitter zabranjuje samopovrjeđivanje ili sličnu aktivnost koja ohrabruje druge da se povrijede. Opasni izazovi kao što je „Tide Pod Challenge“ su protiv pravila korištenja ove društvene mreže, a kompanija zahtijeva da se takvi tweetovi obrišu. Istraživanje pod nazivom „From Camera to Deathbed: Understanding Dangerous Selfies on Social Media“ utvrdilo je da je najbolje rješenje povećati svijest o riziku, te razviti tehnološke inovacije na ovom području, kao što je na primjer dodatak za fotoaparat koji prepoznaje kada se korisnik nađe u opasnosti (viša nadmorska visina ili neposredna blizina vozila).

Društvene mreže mogle bi koristiti takvu tehnologiju za označavanje i isticanje fotografija i videozapisa snimljenih na opasnim lokacijama, kako bi skrenule pažnju na potencijalnu opasnost. Također, mogle bi uvesti nemogućnost lajkanja i komentarisanja na takvim postovima, ili zabraniti mogućnost sticanja novih pratioca određeni vremenski period nakon što sadržaj bude objavljen, upravo zbog toga što se time stiče veća popularnost, koja može donijeti i zaradu. No, pitanje je koliko je i društvenim mrežama to u interesu jer i one profitiraju od ovakvih nepromišljenih poteza. U međuvremenu, preuzimanje rizika za slavu na društvenim medijima postaje sve ekstremnije, a čini se da broj smrtnih slučajeva raste.

Vještačka uspomena na trenutak koji se nije ni desio

Društvo je tek odnedavno počelo uviđati potencijalnu štetu društvenih mreža – ovisnost, gubitak vremena, rizik od depresije, ali sada na tu listu možemo dodati i ugrožavanje zdravlja i života. Ovo je tek nekoliko primjera u kojima se ljudi izlažu opasnosti, svjesno ili nesvjesno, a sve s jednim ciljem – privući pažnju, na ovaj ili onaj način. Sve navedene primjere obuhvata tragična istina, a to je da virtuelni život počinje oduzimati onaj stvarni, kako figurativno, tako i doslovno. Fotografija, video i drugi mediji su, iako lošijeg kvaliteta, u nekim prijašnjim vremenima bili samo svjedok uspomene i sjećanja na stvarno proživljeni trenutak.

Čini se da danas veliki broj nas živi samo kako bi načinilo taj trag, vještačku uspomenu na trenutak koji se možda nije ni desio i koji na kraju krajeva uopšte nismo doživjeli, a to je jedino što bismo trebali.

Možda ne bi bilo loše nekad ostaviti fotoaparat po strani, pa svjesno pogledati i doživjeti taj zalazak sunca koji oduzima dah, bez opterećenosti svjetlom ili pravim uglom.

Moglo bi se reći da je danas zapravo to postao pravi #challenge.

*Naslovna fotografija Unsplash.com

Najčitaniji tekstovi

Druži se s vršnjacima, debatiraj i zaradi džeparac
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Dan kada sam se slomila, uprkos riječima doktora: „Nije ti ništa“
Kako do sobe u banjalučkom studentskom domu?
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Call centri: ZA ili PROTIV?
Život freelancera u BiH: Moguće je zaraditi i preko tri hiljade KM mjesečno
Svjetlo u bezizlaznoj tami prošlosti
Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?
Riješi kviz i provjeri svoje znanje o pravima mladih
More Stories
Prirodna reakcija normalne djece u nenormalnoj situaciji