Iskustva banjolučkih studenata s “neperspektivnih” i “najtežih” fakulteta

Omladinski magazin KAR!KE u sklopu mjesečne teme “Šta dalje?” nastoji da čitateljima pruži korisne podatke o fakultetima i studentskom životu u BiH: koji su najtraženiji fakulteti, a koji najisplativiji, gdje je najjeftinije studirati, kako do studentskih poslova, kakvi su uvjeti u studentskim domovima, šta kažu studenti, a šta profesori… Ukratko, serijal tekstova u sklopu ove teme može poslužiti kao svojevrstan brucoški vodič našim čitateljima pred kojima je važna životna odluka: šta i gdje studirati.

Bliži nam se vrijeme upisa na fakultete. Karike su odlučile da bar malo pomognu još uvijek neodlučnim maturantima šta da upišu. Vjerujemo da će iskustva banjolučkih studenata različitih godina i usmjerenja biti od pomoći. Naši sagovornici su sa različitih fakulteta, ali ih možemo svrstati u dvije grupe. U prvoj su oni koji se usavršavaju za, kako to često možemo pročitati, zanimanja koja “nisu perspektivna”, poput prava, ekonomije, prosvjete… U drugoj su studenti “najtežih” fakulteta, kao što su medicinski i elektrotehnički. Konačna slika koju smo dobili iz njihovih odgovora nije crno-bijela.

Ana Crnčević, druga godina prava

Ana Crnčević je studentica druge godine prava. Ističe da je pravo upisala zato što je bila naklonjena društvenim naukama. Kao pozitivnu stranu ovog fakulteta navodi njegovu opremljenost i veliki broj ispitnih rokova. „Perspektivu s ovim fakultetom ugrožava veliki broj privatnih fakulteta koji, svakako, imaju niže kriterijume nego državni“, mišljenja je Ana.

Svoje dosadašnje studentsko iskustvo za Karike je podijelila i Milica Ristić, studentica treće godine prava. I Milica je upisala pravo zbog naklonjenosti društvenim naukama od ranije. „Pravnička struka prisutna u skoro svim sferama našeg društva, te kao takva predstavlja značajan faktor u funkcionisanju istog“, navodi ona. Ali, zar na birou nema najviše pravnika?

„Smatram da sistem visokog obrazovanja u našoj državi s razlogom trpi brojne kritike, ali da se s inicijativom i voljom ipak može doći do brojnih mogućnosti. Obzirom na neusklađenost studijskih programa s jedne i zahtjeva tržišta rada s druge strane, perspektiva ne daje puno razloga za optimizam. U oblasti pravnih nauka, došlo je do hiperprodukcije kadra, tako da sad imamo kvantitet, ali smo usput izgubili na kvalitetu“, odgovara Milica. Kao pozitivnu stranu Pravnog fakulteta u Banjoj Luci navodi kvalitetan predavački kadar.

Nikola Srdić studira psihologiju na banjolučkom Filozofskom fakultetu. Naklonjenost ka psihologiji je otkrio još tokom osnovne škole, kada ga je počela interesovati nedokučivost čovjekove unutrašnjosti.

Nikola Srdić, student psihologije

„Fakultet je ogledalo društva, sa par svijetlih tačaka koje se u odrazu oslikavaju kao deformacije jer nisu u skladu s kompletnom iskrivljenom slikom društva. Zadržavamo se na površini, kao da se plašimo ući dublje u naučnost i stručnost. Kao da to nije za nas. Sve ostaje na žabokrečini. Da ne bude sve crno, odnos profesor-student je više nego dobar. Često im se u očima vidi istinsko zadovoljstvo kada odgovaraju na malobrojna pitanja. Mlad smo fakultet, toga treba biti svjestan pri svakoj izgovorenoj riječi“, započinje odgovor na pitanje o svom fakultetu.

Na tezu o neperspektivnosti psihologije odgovara da se ne bi mogao buditi 40 godina sa mišlju da ide raditi nešto što ne voli, što nije njegov izbor. „Smatram da svako ko voli nešto, teži napretku i usavršavanju, ne treba brinuti za svoju budućnost. U jedno sam siguran, ne želim biti jedan od onih koji će pobjeći iz ove zemlje. Želim ostati ovdje i nastaviti raditi na boljitku, jedino tada je moj društveno – politička kritika validna.“

Svoje razmišljanje Nikola završava sa: „Studirati psihologiju je zanimljivo, pogotovo ako u mnoštvu statistike pronađete svakodnevnog čovjeka.“

Kristina Janković, studentica Filozofskog fakulteta

Kristina Janković studira na Filozofskom fakultetu odsjek za učiteljicu, prva godina je. „Iako već zvuči kao kliše, ipak je u životu najbitnije od svega usmjeriti se ka nečemu što istinski voliš, što uspješno radiš, profesiju ili posao u kome možeš da se zamisliš. Tu crpiš svoju motivaciju. I neće ti biti teško položiti ispite koje voliš, ali i one koje malo manje voliš, ustati u 6 da bi se posvetio tome. Jer na kraju krajeva, to za cijeli život neće biti neka tvoja obaveza. Nije ju niko nametnuo, to je tvoj izbor i tvoj život.“

Smjer za učiteljicu je odabrala, kako navodi, zbog jednog čarobnog iskustva koje ova profesija nosi. „Svjesna sam da će o meni ovisiti minimum jedna generacija onih tridesetak zasebnih malih bića. I jedva čekam da počnem sa svojom misijom.“

Ivana Vuleta sebe takođe vidi kao učiteljicu. „Još u prvim razredima osnovne škole maštala sam da budem učiteljica, kao i većina djece. Učila sam zamišljajući da je ispred mene razred, postavljajući sebe u ulogu učiteljice. Ta mašta se zadržala u meni do danas. Prvi korak u realizaciji te dječje mašte bio je upis na Filozofski fakultet -razredna nastava“.

Na pitanje „Zašto baš to, pa učitelja je previše?!“ odgovara da ništa bolja situacija nije ni sa brojem nezaposlenih pravnika, ekonomista, filologa i drugih. „To ne treba da predstavlja prepreku na vašem putu. Jednostavno vjerujte u bolje sutra, vjerujte da će se u moru ljudi vašeg zanimanja naći mjesto i za vas, budite optimistični.“

Nedim Kozlica, medicina

Nedim Kozlica je student druge godine medicine. „Upisao sam ovaj fakultet jer je to bio jedan od načina da postanem neko ko će pozitivno uticati na mali dio svemira oko sebe. Jednog dana bih kao doktor volio spojiti sport i svakodnevni život, sa svojim primjerom potaknuti na promjene koje će im usrećiti živote“, kaže Nedim za Omladinski magazin Karike. Dodaje da studiranje na ovom fakultetu ima prednosti i mana, kao i na svakom drugom.

„Moja iskustva sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Banja Luci su pozitivna, ima tu i dobrih i loših stvari, ali konačni cilj čini sve lakšim.“ Iako medicina važi za jedan od najtežih fakulteta smatra da je lijepa stvar što se patnja brzo zaboravi, a lijepi trenuci ostaju u sjećanju.

Povezano:

Univerzitet u Banjoj Luci: Fakulteti kroz brojeve

Kako do sobe u banjalučkom studentskom domu?

3 razloga zašto treba da upišete privatni fakultet – savjeti studenata državnog!

„Iskreno govoreći perspektiva jednog doktora danas je tragikomična kod nas na brdovitom Balkanu, ali zato hvala Bogu postoji i zapadna strana svijeta! Nije sve ni u novcu, ali jeste u napredovanju i proširenju znanja uz fantastične uvjete, a to je na našim prostorima Sci-Fi film“, mudro dodaje Nedim. „Kod ove profesije mi se sviđa činjenica da je moj radni dan koncipiran u smislu da pomažem ljudima, malo stvari je vrijedno kao ozareno lice pacijenta kojem se upravo pomogli.“

Aleksandar Knežević, student elektrotehnike

„Sviđa mi se organizacija na faksu koja je na zavidnom nivou u odnosu na ostale fakultete našeg univerziteta, i ambijent je prijatan kao i osoblje“, započinje Duška Karać, studentica Ekonomskog fakulteta. Ekonomiju je odabrala zato što smatra da je to profesija koja se proteže kroz sve sfere društvenog života, te da nudi prostor za napredovanje i usavršavanje.

„Mnogo su bitne vannastavne aktivnosti da biste se uspjeli zaposliti, ne smijete dopustiti sebi da budete pasivni“, zaključuje Duška.

Najteži fakultet smo ostavili za kraj. Aleksandar Knežević studira elektrotehniku. Mit koji bije ovaj fakultet smatra opravdanim, te da je potrebno uložiti mnogo vremena u ove studije. Ovaj fakultet je upisao zato što ga smatra najperspektivnijim u smislu nalaženja posla. Kao najveći problem ističe upisnu politiku fakulteta i nepostojanje diferencijacije smjerova od samog početka.


 Naslovna fotografija: Mixer portal

Spread the love
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
aleksandar.krecar

aleksandar.krecar