Ignorisao sam uvrede, psovke, govor mržnje i mnogo sličnih stvari očekujući da će proći, ali vremenom je postajalo gore. Nisam znao šta je tačno uzrok takvog njihovog ponašanja, nisam mogao vjerovati da to rade samo zato jer dođem u drukčijoj odjeći. Nisam se imao kome obratiti, par puta kada bih roditelje ili nastavnika pokušao asocirati da se nešto događa, pobijali su i nisu reagovali. Krio sam od svih šta se dešava.
Idući na autobusku stanicu poslije škole, ugledao sam iza sebe petoricu meni poznatih lica. Jedan je držao letvu u ruci. Mislim da je rekao nešto poput: Drži ga.
Lica kojih ću se zauvijek sjećati, ne zbog njihove zlobe, njihovog bijesa niti nedostatka njihove samokontrole. Pamtit ću ih uvijek samo po bolu, mome, njihovom i međusobno isprepletenom kao neko klupko kojem nema početka niti kraja. Sjećam se svojih uzdaha dok su mi se pluća praznila kisikom i, nošena adrenalinom, zahtijevala od mog tijela veću dozu ATP-a (adenozintrifosfata) i veću količinu energije. Trčao sam koliko me noge nose. Možda da sam pojeo onaj Snikers imao bih dovoljno šećera za glikolizu, ali ovako sam jedva imao dovoljno snage da ne završim na ortopediji i generalnoj hirurgiji. Vika djece, strka i zvuk dva tupa udarca.
Postoje mnoge dimenzije nasilja koje se stapaju s našom stvarnošću, a da ih ne vidimo, niti smo svjesni njihovog postojanja. Primjer takvog nasilja je nasilje u intimnim tj. partnerskim vezama. U nekom trenutku života, nakon navršenih 15 godina, 47,2 % žena je bilo izloženo nekom obliku nasilja (Rasprostranjenost i karakteristike nasilja prema ženama u BiH). Kako mlade djevojke reagiraju na partnersko seksualno vrbovanje i vide li to kao nasilje?
„Sva ljudska prava su opća, nedjeljiva, međusobno ovisna i povezana. Međunarodna zajednica mora ljudska prava razmatrati globalno, na pravedan i jednak način, pod jednakim uvjetima i s jednakim naglascima. Iako se važnost nacionalnih i regionalnih posebnosti te povijesne, kulturne i vjerske razlike moraju uzeti u obzir, države imaju dužnost, bez obzira na svoje političke, gospodarske i kulturne sustave, promicati i štititi sva ljudska prava i temeljne slobode.“ (Članak 5 Bečke deklaracije s UN-ove konferencije o ljudskim pravima održane 1993.)
Tokom perioda izolacije u kojem se našao cijeli svijet nakon pojave koronavirusa, djeca i mladi su bili mnogo izloženiji najrazličitijim sadržajima na internetu i potencijalnim predatorima, o čemu svjedoče brojni statistički podaci. Primjetno je bilo i da svakih nekoliko dana osvane po jedna stranica na internetu s dječijom pornografijom ili stranica nastala u okviru vršnjačke skupine koja ukazuje na „najružnije dječake/djevojčice“ određenog mjesta ili razreda. Takođe, oglasila se i Ozana Pevec, nekadašnja YouTuberica, koja je prošla strašan linč još kao dijete, doživjela prijetnje i zlostavljanje samo zato što je snimila video u kojem sprema hranu za školu.
Sara Kovačević ima 23 godine i apsolventica je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu – Katedra za sociologiju i socijalni rad. Volonterka je Udruženja građana „Probudi se“ iz Istočnog Sarajeva, u okviru kojeg se bavi temama poput izgradnje društvene kohezije, te prevencije etnonacionalizma, radikalizma i ekstremizma. Pored fakulteta i angažmana u NVO sektoru, sa svojom porodicom se bavi uzgajanjem malina. U nastavku pročitajte njezin rad pristigao na naš konkurs upućen mladim blogerima, aktivistima i kritičarima na temu odnosa vlasti prema građanima i mladima u BiH za vrijeme pandemije COVID-19.
Bojan Bajić se dugo vremena bavio politikom i omladinskim aktivizmom. Iako se danas bavi poslovnim konsaltingom, pristao je ekskluzivno za naš magazin da komentira aktuelna društveno-politička dešavanja poput: odnosa vlasti prema građanima za vrijeme pandemije COVID-19, Dodikovog prisluškivanja opozicije, autističnog dječaka Slavku koji je izbačen iz škole, ubistva Džordža Flojda, hapšenja sveštenstva Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, te predizbornog spota Srpske napredne stranke u Srbiji.
Prve zrake ovogodišnjeg proljetnog sunca obilježene su panikom i strahom izazvanim pandemijom korona virusom. Stručnjaci savjetuju da je najbolji način prevencije širenja zaraze izolacija i smanjenje kontakta među ljudima. No ova sigurnosna odluka ne mora da bude toliko tragična. Zato vam donosimo listu stvari koju možete da raditi kako bi vam život u ovim danima sveopćeg haosa bio sigurniji, ugodniji i ljepši.
Prvo je otišla Asja, a uskoro je i Lidija pakovala kofere. „Vraćam se nakon sezone“, rekla je. A isto je uradila i Anamarija. Za Barbaru već odavno znam da se vraćati ni neće. A ja? Ostajem ovdje, živeći svoj život sastavljen od krhotina.
U našem društvu se još uvijek, nažalost, najglasnije o potrebama i željama žena govori samo na jedan dan, 8. mart....
Svakome se može dogoditi da ponekad pogrešno napiše ili kaže neku riječ – pa čak i onome najsigurnijem u svoje znanje. Međutim, neke greške su postale toliko česte, usvojene i rasprostranjene, da i veliki broj obrazovanih osoba, sa završenim fakultetom, ne zna kako napisati ili reći neke riječi
Anksioznost je, možemo reći, osjećaj modernog doba s kojim se susreće svaki čovjek. Ukoliko je prepoznamo kao takvu, na njoj možemo uspješno da radimo, tako što ćemo da radimo na sebi, i tako što ćemo da postanemo svjesni da postoji to nešto u nama zbog čega kvalitet našeg života nije na zadovoljavajućem nivou.






















