Piše: Adna Salman
Ova analiza nastala je na osnovu praćenja rada Općinskog vijeća Foča u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz lično prisustvo sjednicama, kao i kroz pregled zapisnika, službenih materijala i budžetske dokumentacije. Predmet analize bile su 10. redovna sjednica Općinskog vijeća, održana 12. marta 2025. godine, i 11. redovna sjednica, održana 1. juna 2025. godine. Cilj analize bio je utvrditi na koji način lokalna vlast prepoznaje potrebe mladih i koliko su pitanja od značaja za omladinu zastupljena u procesima donošenja odluka.
Iako se lokalna politika često doživljava kao udaljena od svakodnevnih problema građana, upravo se na sjednicama općinskih vijeća donose odluke koje neposredno utiču na kvalitet života stanovništva. Pitanja budžetskih izdvajanja, korištenja javne imovine, razvoja infrastrukture, podrške organizacijama civilnog društva i realizacije projekata predstavljaju važne pokazatelje prioriteta svake lokalne zajednice.
Tokom 10. redovne sjednice dominantne teme odnosile su se na funkcionisanje lokalne uprave, izvršenje budžeta i realizaciju projekata od značaja za građane. Posebna pažnja posvećena je raspodjeli budžetskih sredstava i prioritetima finansiranja, pri čemu je naglašena potreba za odgovornim i transparentnim upravljanjem javnim novcem. Rasprave su pokazale da transparentnost i efikasnost trošenja budžetskih sredstava ostaju među ključnim izazovima lokalnog upravljanja.
Na 11. redovnoj sjednici u fokus su došla pitanja korištenja javnih resursa i razvoja društvenih sadržaja. Među njima se posebno izdvojilo pitanje korištenja prostorija Doma kulture od strane Kulturno-umjetničkog društva „Polet“. Vijećnik Mujo Bašić zatražio je pojašnjenje zbog čega društvu nije omogućen pristup objektu koji bi trebao služiti kao prostor kulturnog i društvenog djelovanja. U odgovoru je naglašena potreba provjere dokumentacije i pravnog statusa udruženja prije ustupanja općinske imovine.
Iako se rasprava odnosila na jedno kulturno-umjetničko društvo, otvorila je mnogo šire pitanje jednakog pristupa javnim resursima. Javne ustanove i objekti finansiraju se sredstvima građana, zbog čega kriteriji njihovog korištenja moraju biti jasni, transparentni i jedinstveni za sve organizacije koje djeluju u interesu zajednice.
Slična pitanja otvorena su i tokom rasprave o produženju korištenja prostorija Doma kulture Udruženju žena Ustikolina. Ova tačka dodatno je ukazala na značaj uspostavljanja jasnih procedura za dodjelu i korištenje javnih prostora, posebno imajući u vidu važnu ulogu koju organizacije civilnog društva imaju u društvenom životu lokalne zajednice.
Posebnu pažnju privukla je i rasprava o radu Omladinskog saveza Ustikolina. Tokom diskusije otvorena su pitanja vezana za funkcionisanje organizacije, njen stvarni angažman i ulogu u lokalnoj zajednici. Odgovarajući na navode vijećnika, načelnik je istakao da nevladine organizacije djeluju samostalno, u skladu sa zakonom i vlastitim statutima. Ipak, sama rasprava otvorila je važno pitanje reprezentativnosti omladinskih organizacija i njihovog odnosa prema mladima koje predstavljaju.
Kada je riječ o sadržajima namijenjenim mladima, značajan dio rasprave odnosio se na projekat izgradnje balon-sale i projekat dječije igraonice u Ustikolini. Vijećnici su tražili informacije o trenutnom statusu realizacije ovih projekata, naglašavajući njihov značaj za djecu i mlade. Ulaganja u sportsku infrastrukturu i prostore za slobodno vrijeme predstavljaju važan segment lokalne politike prema mladima jer doprinose zdravijem načinu života, razvoju talenata i jačanju osjećaja pripadnosti zajednici.
Analiza budžeta Općine Foča u FBiH za 2026. godinu pokazuje da su mladi, sport i kultura zastupljeni kroz više budžetskih stavki. Najveće pojedinačno ulaganje predstavlja projekat izgradnje balon-sale, za koji je planirano 200.000 KM. Za sufinansiranje dječije igraonice predviđeno je 27.120 KM, dok je za stipendije učenicima i studentima planirano skromnih 10.000 KM. Dodatnih 10.000 KM namijenjeno je sufinansiranju školskih ekskurzija, a 6.000 KM za realizaciju dječijeg novogodišnjeg programa.
U oblasti kulture posebno se izdvaja manifestacija „Ustikoljansko ljeto“, za čiju organizaciju je planirano 60.000 KM. Ova manifestacija godinama predstavlja jedan od najznačajnijih društvenih događaja u lokalnoj zajednici, okupljajući veliki broj mladih kroz kulturne, sportske i zabavne sadržaje. Istovremeno, transfer za sport planiran je u iznosu od 12.000 KM, dok su za kulturu predviđena sredstva u iznosu od 3.000 KM.
Navedena izdvajanja pokazuju da mladi nisu potpuno zanemareni u budžetskom planiranju. Međutim, analiza budžeta ne bi trebala biti svedena isključivo na iznose planiranih sredstava. Mnogo važnije pitanje jeste u kojoj mjeri će planirani projekti biti realizovani, koliko će biti dostupni krajnjim korisnicima i kakve će dugoročne efekte imati na kvalitet života mladih.
Rasprava o izvršenju budžeta pokazala je da općina posluje sa suficitom, što predstavlja pozitivan finansijski pokazatelj. Ipak, sama činjenica da budžet ostvaruje suficit nije dovoljna za procjenu uspješnosti lokalne vlasti. Mnogo značajnije pitanje jeste na koji način se sredstva raspoređuju i koliko su usmjerena prema stvarnim potrebama građana, posebno mladih.
Posebno zanimljiva bila je i rasprava o jednokratnim novčanim pomoćima. Tokom sjednice naglašeno je da identitet korisnika nije moguće javno objavljivati zbog zaštite ličnih podataka. Istovremeno je istaknuta potreba za većom transparentnošću u korištenju javnih sredstava, što pokazuje složenost usklađivanja prava na privatnost sa pravom javnosti da zna na koji način se troši budžetski novac.
Posmatrane zajedno, 10. i 11. redovna sjednica Općinskog vijeća Foča u FBiH pokazuju da se pitanja mladih pojavljuju kroz rasprave o sportu, kulturi, radu udruženja i budžetskim ulaganjima. Ipak, najveći izazov ostaje prelazak sa planiranja na realizaciju projekata. Balon-sala, dječija igraonica, kulturni sadržaji i podrška organizacijama mogu imati značajan pozitivan uticaj na mlade samo ukoliko budu pravovremeno realizovani i dostupni svim građanima.
Analiza sjednica i budžetskih dokumenata pokazuje da mladi nisu u potpunosti marginalizovani u lokalnim politikama, ali ni da se nalaze u samom središtu razvojnih prioriteta. Iako postoje određena ulaganja u sport, kulturu, obrazovanje i sadržaje namijenjene djeci i omladini, njihov stvarni značaj zavisiće od stepena realizacije planiranih aktivnosti.
Transparentnost u raspolaganju javnim sredstvima, odgovorno upravljanje javnim resursima i aktivnije uključivanje mladih u procese donošenja odluka ostaju ključni preduslovi za izgradnju zajednice u kojoj će mladi imati stvarnu priliku da ostane, djeluju i grade svoju budućnost.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Ispod stola” koji realizuje Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Evropske unije kroz program “Platforma odgovorno.st” koji u BiH implementiraju Transparency International u BiH, Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRN BiH) i Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora/ice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku/infografici nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Europske unije i partnerskih organizacija.
