Piše: Amina Bašić
Jedna od najčešćih tema o kojoj govore mladi, da li zato što imaju grč u stomaku ili knedlu u grlu, jeste korupcija. Mladi ne govore o njoj zato što je vide na naslovnim stranicama portala ili u političkom prepucavanju, već zato što osjećaju njene posljedice u svom životu. Kada se priča o zapošljavanju „preko veze“, namještenim konkursima ili privilegijama za pojedince, mnogi mladi tačno znaju o čemu je riječ.
Studija o mladima 2024. godine upravo potvrđuje da 72% mladih prepoznaje korupciju kao jedan od najozbiljnijih društvenih problema. Najčešće korupciju povezujemo sa zapošljavanjem, radom u državnim institucijama, sa zdravstvenim sistemom, obrazovanjem, odnosno sa bilo kojim načinom trošenja javnog novca. Korupcija u bh. društvu nije nešto što je daleko i apstraktno, već je problem koji utječe na naš način života, prilike i budućnost.
Upravo nas ne iznenađuje što je borba protiv korupcije prepoznata kao jedan od ključnih prioriteta i u Tuzlanskom kantonu, kroz Strategiju za borbu protiv korupcije Tuzlanskog kantona za period 2026–2034. godine. Vlasti su jasno poručile da korupcija nije problem koji se može riješiti pojedinačnim akcijama, već zahtijeva dugoročan i sistemski pristup.
Jedan od glavnih ciljeva Strategije jeste jačanje transparentnosti, odgovornosti i integriteta institucija, ali i vraćanje povjerenja građana u to da sistem može funkcionisati pravedno. Kada građani vjeruju da se do posla, usluge ili određene prilike dolazi zahvaljujući poznanstvima, a ne znanju i radu, povjerenje u sistem postepeno nestaje. Zato strategija polazi od jednostavne činjenice da korupcija narušava povjerenje građana u institucije, stvara osjećaj nepravde i usporava razvoj društva.
Posjetili smo Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom u Tuzli
O tome kako prijaviti korupciju i na koji način građani, a posebno mladi, mogu biti dio borbe protiv korupcije, imali smo priliku razgovarati s Muamerom Šljivićem, predstavnikom Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Tuzlanskog kantona.
Na sastanku održanom u ponedjeljak, 15. juna, u prostorijama Ureda, jedna od tema bila je upravo uloga mladih u prijavljivanju korupcije i nepravilnosti. Iako mladi često prepoznaju korupciju kada se s njom susretnu, mnogi nisu sigurni kome se mogu obratiti, kako izgleda postupak prijave i da li su njihova prava zaštićena.
Tokom razgovora istaknuto je da svaki građanin može prijaviti sumnju na korupciju, bez obzira na to da li se radi o nepravilnostima pri zapošljavanju, zloupotrebi javnih sredstava, sukobu interesa ili drugim oblicima koruptivnog ponašanja.
“U Tuzlanskom kantonu, ali i generalno u Bosni i Hercegovini, građani mogu prijaviti korupciju direktno Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom TK. Prijava se može podnijeti na više načina: lično u prostorijama Ureda, putem pošte ili online putem e-maila i elektronskog obrasca”, istakao je Muamer Šljivić.
Ovaj postupak se može pokrenuti kroz elektronski obrazac koji se nalazi na službenoj stranici Ureda, a koji omogućava da se prijava podnese brzo, u svega nekoliko klikova.
Sam postupak prijave je jednostavan. Nakon što građanin prijavi sumnju na korupciju, prijava se zaprima i evidentira. U narednom koraku Ured vrši osnovnu provjeru navoda, a ukoliko postoji dovoljno informacija, predmet se prosljeđuje nadležnim institucijama, poput tužilaštva ili inspekcija, koje dalje vode postupak.
Važno je naglasiti da prijava ne ostaje „zatvorena priča“. U zavisnosti od slučaja, Ured može pratiti dalje postupanje i koordinirati rad između institucija kako bi se osiguralo da se na prijave reaguje.
Razgovarali smo i o zaštiti prijavitelja. Zakon predviđa da je identitet prijavitelja korupcije zaštićen. Ovakav zakon postoji u Unsko-sanskom kantonu i Sarajevskom kantonu, a prijavitelj može ostati anoniman. Čak i kada se prijava podnosi pod imenom i prezimenom, postoji mogućnost zaštite od bilo kakvih oblika pritisaka, diskriminacije ili drugih negativnih posljedica. Građani, dakle, imaju dvije opcije: anonimnu prijavu ili prijavu s ličnim podacima. U oba slučaja cilj je isti: da se nepravilnosti prijave i da institucije dobiju informacije na osnovu kojih mogu djelovati.
Na kraju, Muamer Šljivić još jednom je uputio jasnu poruku mladima:
Svaku korupciju, bilo gdje i na bilo kojem mjestu za koju imate saznanja, prijavite. Korupciju nemojte ostavljati neprijavljenom. Kako god i gdje god da je prijavite, sasvim sigurno je bolje nego da je uopće ne prijavljujete.
View this post on Instagram
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Ispod stola” koji realizuje Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Evropske unije kroz program “Platforma odgovorno.st” koji u BiH implementiraju Transparency International u BiH, Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRN BiH) i Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora/ice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku/infografici nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Europske unije i partnerskih organizacija.
