Sarajevski vodovod je šupalj, ali kanisteri nisu

Na pitanje, čime je to Sarajevo najbogatije- kao iz topa odgovaram: „Vodom“!

Upravo zato je apsurdna situacija koja traje već jedan izvjesni vremenski period. Svjedoci smo stalnih noćnih redukcija vode, a povremeno i dnevnih. Čisto da nas naviknu, treba cijeniti vodu kao prirodno bogatstvo. Naravno da karikiram. Teško je dobiti odgovor na pitanje kako je moguće da u 21. vijeku jedna država može dozvoliti da poslije ponoći nema vode. Možda ima nedjeljom kada se ljudi kupaju, spremaju za posao, peru veš…

Problem s redukcijom vode u Sarajevu tretiramo kroz ugao mladih osoba, te opisujemo kako to utiče na njihovu svakodnevnicu i rituale. Jedna od uobičajenih situacija i vodilja posljednje vrijeme jeste i parola “snađi se”, otiđi kod prijateljice i okupaj se, jer u tvom naselju nema vode…

Kao mlada osoba, koja plaćam usluge Vodovoda, očekujem da za svoj novac, dobijem i usluge. Koga zanimaju opravdanja koja iznosi Kenan Đipa iz Službe za proizvodnju i distribuciju vode u Javnom kantonalnom preduzeću Vodovod i kanalizacija Sarajevo. Tih opravdanja mogla bih navesti mali milion. Prije par dana, nestalo je vode u popodnevnim satima na Alipašinom polju. Standardna isprika- kvarovi na cjevovodu. U saopštenju na web stranici ovog državnog preduzeća navedeno je da će se vodosnadbijevanje uspostaviti do 20 časova. Pogodite, nije ispoštovano. Voda je „aktivirana“ u 21 h. Sinoć sam ostala bez vode u 23:30, malo prije ponoći, opet perući zube iz kanistera, jer nije ratno stanje, samo su nam cijevi loše.

Polako se navikavamo na nestašicu

Đipa navodi za Al Jazeeru, kako se Vodovodu u prosjeku dnevno prijavi 20 kvarova na vodovodnoj mreži te da bude između 30 i 40 pritužbi građana. „Pravo da vam kažem, ne znam odakle da krenem, ali najveći problem je zastarjela vodovodna mreža, kao i kompletan sistem prikupljanja vode, njenog čišćenja i distribucije do korisnika. Osamdeset posto opreme koju koristimo je dva puta knjigovodstveno otpisano, odnosno prošao joj je rok upotrebe. Još uvijek ima velika kilometraža cijevi koja potiče iz austro-ugarskog perioda“, kaže Đipa, a njegov kolega Sulejman Olovčić, koji je zaposlen na vrelu Mošćanica, to stanje slikovito opisuje riječima: „Sarajevski vodovod je šupalj k’o đevđir [cjediljka].“

Razgovarali smo sa Damirom Hamzić, mladom magistranticom „Međunarodnih odnosa i diplomatije“, koja je iz svog ugla rekla više o radu ovog državnog preduzeća.

„Lično smatram da su redukcije vode u glavnom gradu države, koja raspolaže zavidnim resursima vode nedopustive. Konstantno čujemo opravdanja Vlade KS da je vrlo loša situacija na samim izvorištima, ali godinama se ništa ne radi na pronalasku rješenja. Smatram da je neophodno izvršiti rekonstrukciju vodovodne mreže u Sarajevu i to što prije s obzirom na konstantno širenje urbane zone grada“.

„S obzirom na to da važimo za ljude koji puno pričaju, a malo rade, posebno za svoju dobrobit, bojim se da se polako privikavamo na nestašicu vode i da će to ubrzo postati naša svakodnevnica“- zaključila je Damira za omladinski magazin Karike.

Idi, bolan, umij se, okupaj se, operi se… Ali, kako? (Foto: Pixabay.com)

Jedna od onih u čijem su naselju redovne učestale redukcije je i Emina Poljo, diplomirana ekonomistica. „Samo ti mogu reći da je kao ratno stanje. Nepojmljivo mi je da nemamo vode, te da ove redukcije nemaju nikakvog efekta.“

Emina Baždar, apsolventica Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu navodi da joj se par puta dogodila situacija da su prijateljice dolazile kod nje nedjeljom kako bi se okupale, jer nisu imale vode.

Problem mladih poslije ponoći kad se vraćaju iz izlaska

Budući da su učestale noćne redukcije, nakon ponoći, mladi ljudi koji se vraćaju kasnije kući, izloženi su redovnom nestašicom vode. Poučeni parolom, snađi se, koriste kanistere, flaše vode kako bi uspjeli oprati zube i spremiti se za spavanje.

„Mislim da nam je kompletna država u rasulu i da je velika većina u ovim državnim firmama nesposobna da nam išta kako treba funkcioniše. Kad sam druga smjena pomirim se s tim da se ne tuširam poslije posla, a prije toga pripremim pune flaše vode, da mogu oprati zube. Živimo na vodi, a vode nemamo“- izjavila je Ines Lojpur, apsolventica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Svi znamo da su plate enormno visoke u državnom sektoru, tako i u Vodovodu. „S obzirom da stanovnici KS plaćaju visoke račune za vodu, jer im se pored utrošene vode obračunava i voda koja otiče iz cijevi zbog dotrajalosti, ne trebamo biti u čudu jer nam kolege na posao dolaze neokupani i neuredne odjeće, jer naš Vodovod nedjeljom radi „ispitivanja“ kvaliteta vode koje traje po 12 sati, a navečer uvode redukcije da bi štedjeli struju na pumpama za vodu kako bi imali i više nego dovoljno za isplatu radnika“- kazala je Damira.

“Znaju kukati po Facebooku, ne znaju smijeniti odgovorne”

Nihad Laković je 28-ogodišnji Sarajlija koji kako kaže se navikao na smanjenje vode. „Malo više flaša i kanistera vode po kući, ali dobro je“.

U moderno doba, u 21.vijeku smatram da je moguće pronaći rješenje kako smanjiti gubitke u vodosnadbijevanju. Mi u Sarajevu, samo govorimo o dotrajaloj vodovodnoj mreži i redukcijama. Paradoksalno je da se u međuvremenu jedino dogodilo poskupljenje vode. Meni kao mladoj osobi je dosta da preko dana punim flaše vode ili kanistere za noć.

Na pitanje ko je krivac za ovu trenutnu situaciju, Emina Baždar, zaključuje:

„Vlast i narod što bira istu. Znaju kukati po Facebooku, ne znaju smijeniti odgovorne, niti izaći na ulice.“


Fotografije preuzete sa: Pixabay.com

Volimo pročitati vaše mišljenje...

Najčitaniji tekstovi

Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Zlatna Karika Sara Vojičić: Heavy metal je oduvijek bio vrsta bunta protiv sistema
Mostovi društva
Imran Maglajlić, novi urednik Karika: Nećemo biti prostor kontaminiran dnevnopolitičkim splačinama
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Kad muž udari, žena ćuti – brak kao institucija trpljenja i traume
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Virtualni svijet i online upoznavanje: prednosti i mane
Kako je propao rok, kako smo zavoljeli turbo-folk (II): Ne može nam niko ništa
Zašto mi biro ne da da zarađujem više od 208 KM mjesečno?
More Stories
Šta se desi kad se ne desi ništa od očekivanog?