Gubitak posla, financijska kriza, online nastava, te ograničenost kretanja samo su neki od izazova pandemije koronavirusa. Kako se psihički nositi s promjenama koje su uslijedile?
Online nastava je jedan od glavnih problema za Ramiza Rizvanovića, dvadesettrogodišnjaka iz Tuzle, koji je na drugom ciklusu sigurnosnih i mirovnih studija Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
„Pritisak mi stvara činjenica vezana za studiranje na drugom ciklusu. Znanja koja usvojimo tokom online nastave nisu dovoljna niti na onom nivou kada smo u direktnoj komunikaciji u učionici. Nedostaje svakako socijalni kontakt.“ – kaže Ramiz.
Ramiz također navodi da zbog online nastave nije upoznao sve kolege, međutim, društvene mreže su mu pomogle da ipak ostvari neku komunikaciju s njima.
„Zahvaljujući društvenim mrežama i nije toliko teško održati neki socijalni život. Tu su neka druženja s vremena na vrijeme, naravno, što dalje od gužvi kako bismo sačuvali i sebe i druge od neželjenih posljedica. Tu su i kolege s kojima se znam preko društvenih mreža i platformi za učenje, a s kojima sam se vidio samo jednom uživo. U tom smislu, propuštam da razvijem nova poznanstva i dodatno ojačam prijateljske veze s drugim ljudima. No, ja sam prije svega optimističan, nadam se pozitivnom ishodu ove situacije i da ćemo svi, a ne samo ja, svoj socijalni život vratiti u normalu.“
Manje posla, više vremena za porodicu
Devetnaestogodišnjoj Eldini Sokolović iz Kalesije pandemija je donijela i odnijela mnoge stvari. Tokom pandemije ostala je bez posla, ali je našla više vremena za porodicu što joj je jako bitno u ovim teškim vremenima.
„Prednosti ove situacije postoje. Jedna od njih je ta da smo se više posvetili porodici, a to je vjerovatno najvažnije, da sačuvamo ljubav, jer ljubav najbližih nam najviše treba. Samo tako možemo proći kroz situaciju sa što manje posljedica.“ – kaže Eldina.
Iako viđanje s prijateljima nije kao prije, baš kao i Ramiz, Eldina je olakšicu našla u društvenim mrežama.
„Komunikacija s prijateljima je svakodnevna, na drugačiji način, ali bitno je ostati povezan i biti tu jedan za drugoga.“
Mentalno zdravlje na udaru od početka pandemije
Profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Elvis Vardo, za naš magazin je pričao o posljedicama koje su počele odmah na početku pandemije.
„Prve negativne efekte kod mladih smo već uočili nakon par mjeseci od početka pandemije i temi mentalnog zdravlja mladih posvetili kompletnu manifestaciju Tuzlanskih dana psihologije (oktobar 2020.). Sredinom marta 2021. godine smo ušli u drugu godinu pandemije i okolnosti jasno govore da je situacija i dalje nepovoljna (iako se s početkom vakcinacije može sigurnije pretpostaviti momenat normaliziranja situacije).“ – rekao je Elvis Vardo.
O tome da je mentalno zdravlje, kako mladih tako i starijih, znatno poljuljano u ovom periodu jasno govore i mnogi priručnici, istraživanja i knjige koje su objavljene na ovu temu. Internet je pretrpan savjetima šta i kako uraditi, međutim, profesor Vardo kaže kako u ovim teškim vremenima najviše trebamo da se oslanjamo na ljude koji su nam najbliži, te da će i ovome doći kraj.
„Ovaj period nas uči i vidno demonstrira ko nam to predstavlja stvarni oslonac i podršku u životu i stoga bismo trebali osnažiti veze s tim ljudima. S druge strane, treba imati na umu da je i ova kriza prolaznog karaktera te da život teče uprkos pandemiji. Neki, trenutno odloženi prioriteti, ponovo će postati aktuelni, a na nama je da odlučimo kako ćemo ih dočekati.“
Kako sačuvati mentalno zdravlje tokom pandemije?
Profesorica psihologije i diplomirani psiholog iz Zagreba, Ivana Delač, u knjizi „Koronavirus i mentalno zdravlje“ daje neke savjete kako sačuvati mentalno zdravlje tokom pandemije:
- Pomno birajte kojim izvorima informacija vjerovati
- Ograničite gledanje/čitanje vijesti
- Odredite vrijeme za druženje s porodicom, ali i vrijeme za sebe
- Održavajte svoju socijalnu mrežu
- Budite optimistični
- Pronađite nešto pozitivno u svakoj situaciji
Call centar za psihološku pomoć u Sarajevu
U Kantonu Sarajevo je od 19. marta pokrenut Call centar za psihološku pomoć za sve građane koji tokom pandemije COVID-19 imaju potrebu za tom vrstom zdravstvene usluge. Svakim danom od 7.30 do 20 sati na usluzi je pet telefonskih linija za psihološku pomoć, a pružaju je stručnjaci u Centru za mentalno zdravlje JU Dom zdravlja KS. Ovo je pozitivan primjer odgovornosti zdravstvenih radnika prema građanima koji se nalaze u teškoj situaciji.
Budimo odgovorni!
„Budimo odgovorni“ je fraza koju ste imali priliku čuti/pročitati skoro u svim medijima. Jako je bitno da u ovim teškim vremenima budemo jedni uz druge i da se ponašamo odgovorno za dobrobit svih nas. Čuvajući jedni druge čuvamo i naše mentalno zdravlje.
