Prva pomisao na ljeto jesu more i mnogo sunca. Mašta se o idealnim destinacijama, pjeskovitim plažama, preplanulim tijelima i koktel barovima. I ja sam jedna od onih koja u mislima pakuje torbu i želju za morskim plavetnilom i dalekim horizontom, ali ovoga puta odvest ću vas u svijet prirode i knjiških moljaca! Banjalučko Banj brdo, između svega ostalog, odnedavno nudi poseban sadržaj za ljubitelje čitanja po uzoru na neke od europskih i svjetskih prestonica kulture – Madrid, Sidney, Linz, Tel Aviv, Hay-on-Way…
Tri, dva, jedan, krećemo…
Banj brdo je najpoznatije banjalučko izletište i jedno od mogućih mirnih destinacija za odmaranje duše i punjenje baterija. Na samom vrhu nalazi se monumentalni spomenik, djelo poznatog hrvatskog kipara Antuna Augustinčića. Njegov vrh udaljen je pet kilometara od centra Banjaluke. Stari naziv bio je Šehitluci, a udomaćio se od 1933. kada je na brdu podignuta mala piramida u spomen na poginule muslimanske borce (šehide) u borbama protiv Austro-Ugarske krajem 19. vijeka.
Toliko o povijesti. Sljedeći redci vratit će nas u današnjicu, kada Banj brdo postaje i besplatna rekreativna zona.
Start: kućni prag – Cilj: panorama grada
Putevima banjalučkih ulica koje u stopu prati rijeka Vrbas, nailazimo na mnoštvo šetača koji grabe kilometre u pohod na Banjske vrhove.
Besplatna rekreacija nudi vanjsku teretanu koja se nalazi na gotovo svakoj krivini penjući se do vrha spomenika. Klupe na svakih nekoliko stotina metara, ali i izvori pitke vode tu su umjesto energetskih pločica. Pored regularnog puta, ima i onaj šumski, a šetajući njegovom zemljanom površinom osjetit ćete mir i tišinu. Pokoji žustri biciklista nije rijedak slučaj.
Tko se popne na sam vrh, uživat će u panorami grada.
Za sve one koji vole slobodne aktivnosti, druženja sa prijateljima i porodicom, mogu uživati u pikniku na uređenoj travnatoj površini izletišta na Trešnjiku.
Tu svakako nije kraj programskog sadržaja jer prije samog uspona na spomenik, možete uživati u postavci umjetničke izložbe. Ono što će vam sigurno zapasti za oko je i kutak za knjiške moljce. O čemu se radi, bacite pogled na donji podnaslov!
Banj brdo – vrh knjiških moljaca
Najnovija instalacija volontera banjalučkog Crvenog krsta jeste biblioteka na otvorenom, tj. kućice za knjige. Zamisao je da tokom odmora na ovoj lokaciji, šetači imaju priliku pročitati i vratiti knjigu, ali i donijeti neku svoju kako bi i drugi mogli biti uključeni u tu priču.
Volonteri se nisu zaustavili na Banj brdu, nego su kućice postavili i u park Mladen Stojanović, te preko puta Elektrotehničkog fakulteta.
Biblioteke na otvorenom način su na koji se podiže svijest o kulturi čitanja, ali prevashodno jedna od mogućnosti dužeg boravka u prirodi.
U razgovoru, volonteri su pomenuli kako u obje biblioteke građani vraćaju knjige, a događa se da bude više knjiga nego što je ostavljeno. Takođe oni koji su se zatekli u parku ili čekajući autobus pored fakulteta, nisu odoljeli baciti pogled na neki od naslova.
Pored “ozbiljne” literature, mogu se naći i knjige za djecu, bojanke i sl. U nekim od nabrojanih biblioteka, znalo se desiti da su pretrpane knjigama, priča je slučajnih šetača. Ima i onih koji dodaju kako je lijep prizor kada se umjesto androida, u rukama drži Rat i mir, ili Andrićeva Travnička hronika.
Tragovima otvorenih biblioteka
Nadalje tragajući i kupeći mrvice nađenog, naišla sam na još jednu biblioteku na otvorenom. Ovoga puta kilometrima udaljena od Banjaluke, u gradu Tuzli. Povodom Međunarodnog dana knjige, Katolički školski centar Sv. Franjo, predstavio je svoje kućice za knjige postavljene u školskom dvorištu i u gradu. Primarni cilj im je poticanje sugrađana na druženje uz pisanu riječ.
Da ovakve biblioteke nisu rijetkost, putevima Google pretraživača, stigla sam na svjetske poznate lokacije istih. Neke od njih su u Holandskom Leidenu, zatim u Madridu, u Linzu. Negdje na putu ka Walesu, nalazi se gradić Hay-on-Wye. Poznat je kao nezvanična prestonica polovnih knjiga i po svom književnom festivalu, koji je bivši američki predsjednik Bill Clinton nazvao“ Woodstockom uma”. Potom plaža Bondi u Sidneyu, Überlingen-Njemačka, itd.
Jedna posebno zanimljiva lokacije jeste ona u Tel Avivu. U okviru društveno-umjetničkog projekta u parku Levinski, kreatori ovog projekta smatraju da je pravo na knjige jedno od osnovnih ljudskih prava. Zato je ova biblioteka i postavljena u parku u kojem se tokom vikenda okupljaju brojni imigranti. Biblioteka ima dio sa knjigama za odrasle i poseban dio sa niskim stalažama na kojima se nalaze knjige za djecu. Iz tog razloga biblioteka nema čuvara, nije pod ključem, nema ulaz i izlaz. Samo slobodu izbora.
Ovakve male knjižnice na otvorenom nastale su sa željom poticanja čitanja ali i povećanja komunikacije i solidarnosti između pojedinaca u lokalnoj zajednici. U zemljama Svijeta su već česte. Uskoro će nadamo se, biti i u našem gradu i državi.
Čitajući posljednje stranice…
U „prostorijama“ prirode i njene oaze možete uživati jednako dobro kao i na obalama mora ili najvišim vrhovima planina. Ono što će vam pomoći da se pronađete u nekoj bajkovitoj priči jest mnoštvo zelenila. Vi sami sa svojim alter egom ili krug dragih ljudi. Knjiga sve to može upotpuniti svojim raznolikim koricama i sadržajem.
I ne zaboravi: “Knjigu pozajmi, čitaj i vrati, a kad god poželiš opet nam se vrati. U slučaju da imaš baš veliku želju pokloni jednu nepoznatom prijatelju”, u potpisu Ljubitelji knjiga.
A kao posvetu dodajem: ne maštajte džaba, maštajte s knjigama.
Naslovna fotografija: autor Dinija Jakovljević
