Kako protiv lažnih vijesti i kako promijeniti politiku?

Jedna od prednosti novinarskog posla je, između ostalog, dobra informiranost, a samim tim i mogućnost prisustvovanja zanimljivim događajima, druženjima, edukacijama i sličnom… Nešto se novo nauči, a postojeće znanje učvrsti. No, ono što je prava vrijednost, jesu ljudi – već poznati i oni koje ćemo tek upoznati. Ljudi koji sa sobom nose nenapisane stranice riznica znanja i iskustva, a koje mi novinari i novinarke sa znatiželjnom instancom poštovanja iščitavamo.

Ovog petka ‘novinarski putevi’ odveli su me na šestu Point konferenciju, koja se, kao i dosad, održavala u Sarajevu. Point konferencija predstavlja platformu za civilno društvo, sve građane i građanke, a posebno sve one koji su zainteresovani za spregu novih tehnologija i političke odgovornosti. Samo ime konferencije ‘point’ znači politička odgovornost i nove tehnologije; Dakle kako da se one stavke koje najviše utiču na građane – politika i mediji – poboljšaju. Kako povećati njihovu transparentnost i odgovornost, s jedne strane, a s druge kako građane/ke više uključiti u politiku?

POINT 6.0, prvi dan (Foto: Vanja Ćerimagić)

Point conference je, u biti, jedna platforma za razmjenu ideja između ljudi koji se bave sličnim stvarima, iz raznih dijelova svijeta, gdje se povezuju, skupa uočavaju probleme, ali i rješenja. “Kroz dosadašnjih šest konferencija ugošćeno je više stotina izlagača/ica, te je održano više stotina panel diskusija, a samo ova Pointova konferencija ima preko 20 sadržaja, panel diskusija, radionica”, započinje Dalio Sijah iz Udruženja građana „Zašto ne“, koje je organizator Konferencije zajedno sa ostalim članicama mreže ActionSEE.

Konferencija je započela sa ‘advocacy danom’ u sklopu kojeg se diskutovalo o regionalnom indeksu otvorenosti vlasti – tendencija gdje vlade u cijelom svijetu mogu da pristupe otvorenosti. Upravo na osnovu toga izmjerili su i uspoređivali otvorenost vlasti u regionu prema građanima/kama – dostupnost informacija, pristup javnosti; šta dopušta zakon o slobodi pristupa informacija, a šta ne. „BiH je također članica Partnerstva za otvorenu vlast, ali nije toliko daleko dospjela u tome, jer nije ni pristupila izradi akcionog plana za otvoreno partnerstvo“, istaknuo je naš sagovornik Sijah.

Lažne vijesti

Ono što je aktualna tema ove godine, jesu izborni proces, a akcent je stavljen na izbore u Srbiji i Makedoniji, te SAD, kao vremenski najbliže. Poseban osvrt dali su Mila Stamenova koja je analizirala izbore u Makedoniji, Dejan Vinković koji je pokušao približiti odgovore i nedoumice američkih izbornih rezultata i pobjedu Trumpa, te Maja Stojanović, koja je analizirala izbore u Srbiji, a koja je jedna od naših sagovornica u nastavku teksta.

Još jedna bitna tema bilo je pitanje FAKE NEWSa, koje je posebno aktualno za vrijeme izbora, posebno američkih i onih u svjetlu BREXITa, oko koji su, između ostalih, diskutovali i Marko Bregović iz Hrvatske, koji je bio žrtva fake newsa.

Jedna od prezentatorica bila je i Emma Holten, djevojka koja je doživjela revenge porn, kada su njene fotografije eksplicitnog sadržaja objavljene bez njenog znanja i htijenja, nakon čega je postala aktivistica za borbu protiv takve vrste uznemiravanja na internetu, a između ostalog govorila je i o značaju zaštite na internetu.

Fake news nije samo problem u BiH, već je to globalni problem. Otkako postoji novinarstvo, postoje i lažne vijesti, s tim što danas, uslijed hiperprodukcije i pojave interneta, imamo i više “lažnjaka”. Zbog gomilanja informacija i nedostatka vremena, većina novinara/ki ne vrši dublje analize sadržaja, kao i provjeru kredibilnosti, te se tako objavljuju netačne i senzacionalističke vijesti, a ljudi im često povjeruju.

Fact-checking kao jedan od načina borbe protiv fake newsa

Teško je govoriti na koji se način boriti protiv toga, s obzirom na to da koliko god se širi internet, toliko će se širiti i pojave poput lažnih vijesti. Ipak, naš sagovornik Dalio ističe ‘fact-checking’ kao jedan od načina borbe protiv fake newsa. U BiH postoji Istinomjer, u Srbiji Istinomer, a u Hrvatskoj Faktograf…

POINT 6.0, prvi dan (Foto: Vanja Ćerimagić)

„To je ideja koja se još uvijek razvija , ali koja je nužno potrebna. Neke solucije se već rješavaju na globalnom nivou, tako da na aplikaciji Google možemo već vidjeti neke članke koji su ‘fake-chekirani’. Odnosno, razvijaju se aplikacije koje olakšavaju ljudima sigurnost u istinitost onoga što čitaju online. Ipak, najbolji način borbe protiv istog jeste da medijski opismenjavamo građane/ke, da im nudimo kvalitetne sadržaje“, zaključuje naš sagovornik, dodajući da je istraživačko novinarstvo ono što je u deficitu, a što nam treba; a tu pod nužno svrstava i što više ‘fact-checkinga’ kao i edukacija koje se bave ovakvim i sličnim sadržajima.

Na Point konferenciji možemo svjedočiti mnoštvu mladih ljudi koji se bave aktivizmom, a koji dolaze iz BiH, regiona i cijeloga svijeta. Ideju sličnu našem Istinomjeru izgradio je Haytham Mones iz Egipta, koji je već četvrti put u Sarajevu na Point Konferenciji. Suosnivač je AkhbarMeter inicijative za fact-checking medija u Egiptu, čime pružaju identifikaciju online vijesti kao istinitih ili lažnih. U razgovoru za Karike je istakao kako je slušajući o problemima na Balkanu pronašao sličnosti između Egipta i balkanskih zemalja i mnogo veću povezanost, nego što to inače mislimo.

„Upravo smo tako i razvili našu platformu fact-checkinga, jer smo ovdje saznali za takvu ideju. Svi imamo zajedničke ciljeve, a sa različitim iskustvima iz različitih zemalja, vlada i poslova možemo lakše uočiti ključne probleme, ali i ključna, optimalna rješenja, te tako napraviti veći utjecaj“, napomenuo je Haytham. Kao neke od gorućih globalnih problema ističe “divlje” medije i propagandu, pri čemu dolazi do prekomjernih količina informacija i ljudi više ne mogu da uoče šta je bitno a šta nebitno, šta istinito, a šta lažno.

Politika je jedina koja može nešto da promjeni u regionu

Jedna od ključnih tema Konferencije bila je politička transparentnost. Maja Stojanović, izvršna direktorica u Građanskim inicijativama, organizaciji civilnog društva koja radi na polju razvoja civilnog društva, bila je jedna od učesnica Konferencije, a u svom prvom učešću na Point konferenciji govorila je o izborima u regionu, sa fokusom na izbore u Srbiji i Makedoniji, posebno na način sprovođenja izbora u te dvije zemlje.

POINT 6.0, drugi dan (Foto: Vanja Ćerimagić)

Stojanović je istakla potpuno nefer atmosferu uoči izbora, kršenje zakona, te ogromnu kontrolu medija, ali i opozicije kako bi se predstavila građanima/kama na bilo koji način. Kao generalna sekretarica kampanje Saše Jankovića za predsjedničke izbore 2017. godine, zaključuje da su se građani/ke ovaj put uključili mnogo više nego ranije i smatra da je to dobar smjer. „Ipak mediji nisu nešto na šta smo u Srbiji mogli da računamo, obzirom da je veoma malo nezavisnih medija. Ono na šta smo se mogli osloniti i šta smo maksimalno iskoristili su online mediji i društvene mreže, gde se uključio veliki broj građana/ki. Također, tu su i izborne nepravilnosti koje se pogoršavaju iz godine u godinu, nakon 2012. kada su na vlast došli isti ljudi kao i devedesetih.“

Kada su u pitanju moguća rješenja, Stojanović ističe da je ključna stvar organiziranost građana. “S jedne strane imamo ljude koji slepo veruju vlastima i njih je veoma lako naterati na određeni izbor. S druge strane, imamo građane/ke koji/e slobodno misle i kod kojih je mnogo teža organiziranost, jer svako ima svoj stav i uverenja. Stoga je tu ključno da se učimo navici debate, da prihvaćamo tuđe argumente i da ne dozvolimo da nam takva neslaganja oduzimaju svo vreme. Moramo da promenimo samu politiku, a to ćemo učiniti tako što ćemo se uključiti u nju“, navodi Stojanović. U protivnom, dodaje ona, dopuštamo političarima, koji se nisu rodili kao političari, već smo im mi isto dozvolili, da nam gade politiku.

„A politika je jedina koja može da promeni nešto u regionu, jer je način upravljanja državom. Ukoliko smo uključeni u nju, ne znači da moramo biti stranački angažovani, ali znači da kada vidimo da nešto nije u redu, da budemo glas tog ‘nije u redu’ i da budemo oni koji će privlačiti ljude u politiku kao nešto pozitivno, a ne da ih plašimo istom“, napominje naša sagovornica Stojanović, dodajući da ono što je važno jeste da mladi ljudi počnu od nule i misle svojom glavom, bez predrasuda.

Spread the love
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Volimo pročitati vaše mišljenje...