Pritisci društva na životni izbor: Kako se uz profesiju probuditi, a nastaviti sanjati?

Kada si srednjoškolski maturant, sve što misliš jeste šta ćeš obući na matursko veče i kojom profesijom ćeš se ”ogrnuti” nakon maturske večeri. Dakako da je ovo drugo mnogo važnije i ozbiljnije od prvog, iako mnogi više ljubavi ulažu u odabir maturskog odijela ili haljine, umjesto na odabir profesije.

Sabina Ribić je studentica treće godine Građevine u Tuzli koja je pri odabiru profesije mislila samo na jedno, da li je ta profesija perspektivna i kolika je mogućnost brzog zaposlenja nakon studija.

”Nakon završene Gimnazije upisala sam Građevinu, jer sam morala upisati nešto ‘od čega ću imati posla’ kada završim studij. Moja nezrelost i nedovoljna informisanost me natjerala da napravim najveću grešku u svom životu. Trenutno sam na trećoj godini i ne znam šta da radim. Ne mogu napustiti fakultet na trećoj godini, a ne mogu nastaviti dalje nezadovoljna profesijom. Kada se upisuje fakultet moraš slušati sebe i nikoga više! Ako nisi siguran, napravi pauzu, skontaj ko si i šta si, a šta želiš biti. Ne žuri i obavezno misli na duži period. Razmisli da li će to zanimanje tebe s osmijehom probuditi, ili ćeš se ti buditi sa proklinjanjem svoga života.”

Kada statistika postane presudna

Bili optimistični ili ne, statistika brojkama jasno iskazuje činjenice. Društvene nauke su na vrhu ljestvice po broju nezaposlenih. Prema statistici Tuzlanskog zavoda za zapošljavanje iz decembra 2016. godine, ubjedljivo na prvom mjestu stoji profesija ekonomista, s ukupno 990 nezaposlenih osoba, dok na drugom mjestu s nešto manjim brojem stoji pravo sa 879 nezaposlenih osoba. Treće mjesto zauzimaju pedagozi sa 275 nezaposlenih, zatim na četvrtom mjestu profesori/ce razredne nastave sa 266 osoba, te na petom profesori/ce bosanskog jezika sa 243 nezaposlene osobe.

Od ukupno 194 zavedene profesije, s najmanje prijavljenih nezaposlenih osoba su: zdravstveni inspektor, viši upravni savjetnik, veterinar hirurg, univerzitetski profesor zaštite na radu, univerzitetski asistent historije i hemije, turistički vodič, tehnolog zaštite od korozije…

Perspektivnost vs ljubav

Za izbor profesije srednjoškolci uglavnom ne slušaju samo svoje želje. Tu su razni pritisci okoline. Tu su pitanja roditelja, prijatelja, rodbine, poznanika, pa čak i nastavnika. Hoćeš li imati posao nakon tog fakulteta? Ta kobna upitna rečenica koja mijenja odluke mnogih srednjoškolaca, koji se na kraju ipak odluče upisati jedan od perspektivnijih tehničkih fakulteta, čijeg kadra ima najmanje na birou za zapošljavanje. A je li to rješenje?

Profesija novinarstvo iz godine u godinu pada sve niže na ljestvici perspektivnosti zanimanja. Tri godine za redom u Americi je ocijenjena kao najgora profesija, ubjedljivo na prvom mjestu. Uprkos toj jezivoj i surovoj istini, ljubav prema profesiji je jača od statistike i mišljenja javnosti.

Nejra Agić: Smatram da je svako zanimanje jednako bitno i niti jedno ne treba da se podcjenjuje

”Upisala sam Žurnalistiku zato što smatram da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju da znaju šta se zaista oko njih dešava, da doprinesem profesionalnom novinarstvu kojeg je sve manje ovdje. Nisam se nikada pokajala, zato što je to ono što zaista volim, a samo se na taj način može biti uspješan u svojoj profesiji. Smatram da je svako zanimanje jednako bitno i niti jedno ne treba da se podcjenjuje, kao što se često podcjenjuje novinarska profesija. Mnogi nisu svjesni kolika je ustvari važnost profesionalnog novinarstva, a nažalost takvi su često i sami novinari.” Tako o svojoj odluci govori Nejra Agić, studentica treće godine Odsjeka za žurnalistiku.

Sanjati snove i voljeti profesiju u svojoj domovini

Pri samoj odluci oko izbora studija, mladi često znaju donijeti ishitrenu odluku, slušajući sve oko sebe, osim svojih želja. Ipak, oni koji se vode samo svojim željama i snovima, mogu hrabro i sigurno napraviti izbor koji će ih pratiti cijeli život.

Lejla Ajšić iz Tuzle nedavno je završila medicinsku školu, ali se nije odlučila na odlazak u Njemačku kao veliki dio njenih kolega, iz razloga što smatra da se u Bosni i Hercegovini može uspjeti ukoliko to dovoljno jako želimo. ”Planiram upisati Defektološki fakultet isključivo zbog svoje želje da to studiram, a ne zbog perspektivnosti samog studija. Smatram da je trenutno najveća prepreka u mladim osobama, odnosno u nama samim, jer sve što želimo mi možemo ostvariti uz dovoljno truda i volje, može se i bez ‘štela’ proći dalje, samo se treba probuditi i početi truditi.”

Lejla Ajšić nije jedina koja misli da se željom i trudom može postići uspjeh. Amila Redžić također smatra da mladi sami sebi postavljaju prepreke i barijere u životu, da nakon jednog pada ne znaju ustati i hrabro nastaviti dalje. Ona se u životu vodi isključivo svojim željama, a tako će biti i pri odabiru studija. ”Završila sam Gimnaziju Meša Selimović, a moj cilj za dalje je upisati Građevinu u Tuzli. Ja upisujem ovaj fakultet, jer je to ono što ja prvenstveno volim i gdje pronalazim sebe. Sreća je u tome što se meni poklapa ugodno s korisnim, jer se sam fakultet smatra za jedan od perspektivnijih.”

Amila Redžić: Mladi sami sebi postavljaju prepreke i barijere u životu

Nije nužno odabrati smjer profesije, bitno je znati u kojoj oblasti želiš usavršavati svoja znanja i profesionalno napredovati. ”Završila sam ekonomsku školu u Tešnju. U vezi sa daljim školovanjem još nisam potpuno sigurna, ali planiram se baviti komunikacijom i upoznavanjem novih kultura, sistema, država tako da su međunarodni odnosi odlična podloga za to. Osim međunarodnih odnosa, kao neko ko voli i komunicirati i pisati, voljela bih upisati nešto u vezi medija, komunikologije uopće. To je baš nekako moja stvar”, kaže Enesa Bošnjo

Ako znamo probleme, onda idemo ka rješenju?

Neminovno je da postoji mnogo razloga zbog čega se srednjoškolci dvoume oko izbora studija, ali neosporivo je da je najveći razlog za odabir, sama perspektivnost profesije i njen položaj na ljestvici na birou za zapošljavanje. O razlozima i problemima srednjoškolskih odabira govori sociolog mr. sc. Midhat Čaušević:

”Odabir budućeg zanimanja je spoj želje maturanta, roditeljske želje da omogući svom djetetu najbolje zanimanje i društvenog ambijenta, odnosno status u kojem se nalaze svršenici budućeg fakulteta. Sve ovo, a i još mnogi drugi faktori, sigurno imaju uticaj na odabir profesije maturanata. Svaki srednjoškolac prilikom upisa na fakultet neminovno razmišlja o tome šta i hoće li moći raditi po završetku studija. Ako obrazovanje postavimo da ga trebamo prilagoditi potrebama tržišta rada, onda ćemo doći do tog stanja da će društvene nauke u 21. stoljeću biti dosta manje zastupljene kao potreba tržišta rada. Jedan nastavnik, ekonomista, pravnik je u sistematizaciji radnih mjesta mnogo manje zastupljen u odnosu na tehničke profesije. Uz sve ovo imamo izražen uticaj i prisustvo savremenih tehnika i tehnologija što je u značajnoj mjeri smanjilo potrebu društvenih profesionalnih usmjerenja. Društvene nauke moraju imati svoje mjesto i ulogu u kreiranju društvene stvarnosti, u suprotnom suočit ćemo se, a i suočavamo se, sa problemima koje tehnika neće i ne može riješiti.”

Midhat Čaušević: Preko upisne politike “kupujemo” socijalni mir u društvu

Svjesni smo da situacija u bosanskohercegovačkom društvu nije sjajna, ali isto tako smo svjesni da mora postojati razlog zbog čega je to tako. Profesor Čaušević smatra da je ključ problema u manjkavostima obrazovnog sistema.

”Jedan od najvećih problema obrazovanja mladih u Bosni i Hercegovini je nepostojanje Državne strategije obrazovanja. Nažalost mi još preko upisne politike “kupujemo” socijalni mir u društvu što ima za rezultat veliki broj diplomanta koji su na biroima za zapošljavanje, ili rade poslove koji nisu njihova primarna profesija. Zatim, nepostojanje ni minimalnog konsenzusa oko statusa nacionalne grupe predmeta, te nedovoljno ulaganje u infrastrukturne projekte iz oblasti obrazovanja, kulture, sporta… Veliki nedostatatak obrazovnog sistema je sama činjenica da ne postoji mehanizam profesionalne orijentacije osnovaca i srednjoškolaca što nas dovodi nas u situaciju da često imamo pogrešne odabire buduće profesije. Sigurno bismo imali kvalitetniji odabir buduće profesije od strane maturanata da imamo profesionalno usmjerenje i praćenje budućih srednjoškolaca i studenata”, mišljenja je Čaušević.

Sistemska greška očigledno postoji, stanje je itekako alarmantno, mladi su sve pasivniji i ravnodušniji na probleme u društvu, ali to ne smije nastaviti lanac. Budite hrabri, istrajni, etični u onoj profesiji koju odaberete. Budite najbolji ekonomist/ica, pravnik/ica, novinar/ka, profesor/ica, pedagog/ica… Borite se za svoju profesiju kao da ste posljednja osoba koja će je održati u životu. Volite je. Jer, ukoliko je vi ne budete voljeli, ni ona neće voljeti vas.


Autorica članka: Azra Husarić

Naslovna fotografija: Pixabay

Spread the love
  • 40
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Volimo pročitati vaše mišljenje...