Kafultura: Istinsko uživanje u šoljici kafe

Kafultura je odraz življenja, način, stil i princip uživanja u čašici pića ili šoljici kafe. Putujući svjetinom, skapirao sam da je percepcija kafanske kulture i poimanja uopšte, različita od one koju imamo kod nas. Tako možete generalizovati mediteransko viđenje Bar kulture i to je otprilike šira niša koju smo mi na Helmu (Balkanu) diplomirali.

Nebojša Lazarević, autor bloga o “kafanizmu i đenesansi” kafultura.com, za Omladinski magazin Karike, otkriva skriveno znanje o Barskoj kulturi, hedonističkom pristupu istoj, te lajfstajlu i njegovoj ispravnoj konzumaciji. Ono što želi podijeliti sa čitaocima jeste edukacija i  poznavanje svake plemenite kapljice koju ispijamo.

Kafa = druženje

Većina nas svoj dan započinje jutarnjom kafom. Uz nju planiramo dan i ona nas razbuđuje za dnevne aktivnosti. Nebojša svoje iskustvo nosi sa putovanja. “Sjeverozapadna Evropa ima svoje paradigme, sjeveroistoku fali jako puno toga u ovoj dimenziji života, i nisu baš pretjerano društveni. Zapravo, poprilično sam iznenađen činjenicom da Rusi i Skandinavci nemaju bitno izraženu potrebu da provode vrijeme zajedno smijući se, družeći se uz šalu, kafu, pivo, Mojito, šta god. Produbljujući tako prijateljske veze, skupljajući poslovne informacije koje bi im mogle koristiti u ostvarenju novih veza. Jug Evrope, od Španije, Italije, Helma, Grčke do Rumunije ima najintenzivnije izraženu dimenziju kafanskog razgovora i uživanja u pićima, kolačima, sladoledu i pizzi, u odabranom , ali i neodabranom društvu.”

Ono što je zanimljivo jeste da kafu skoro svi mi gledamo samo kao obavezno jutarnje piće za razbuđivanje, a skoro nitko ne zna odakle je došla, te kako se priprema njeno zrno.

Pored tematike dekonstrukcije kafanske kulture kao dobrog dijela kulture življenja, Nebojša na svom blogu Kafultura piše o komunikološkim fenomenima, raznim tipovima pića i hrane sa njihovom istorijskom i hedonističkom pozadinom. Tako otprilike ide stvar i sa svime drugim u kafanskoj kulturi kod nas. Imamo najmanje interesa da saznamo kako se pravi pivo ili vino, te odakle je došao Mojito i tome slično. “Sjevernjaci su u tome puno bolji od južnjaka, jer puno čitaju i rekonstruišu sve na šta naiđu. Vjerovatno zbog toga žive udobnije nego mi “, Nebojšine su riječi.  

Kafanska istina!

Kafanska istina predstavlja jednu od teza da čovjek poštuje kafanu i barmensku dinamiku, zna kako komunicirati sa osobljem i zaista razumije način na koji bi se trebao ponašati u kafani. Alo konobar ide li ta kafa, šta imaš za popit , i slična dovikivanja nisu dio bontona, nego nečijeg stava.

Zanimanje o onome šta pijete jeste korak bliže kafanskoj istini. Nebojša želi podijeliti kvalitetne informacije sa ljudima koje zanima nešto više od onoga što vide u čaši ili šoljici, te pomoći onima koji se bave ugostiteljstvom da nauče prave stvari kako bi razvijali i gradili karijeru na zdravim osnovama.

“Za ostvarivanje ovog nivoa hedonizma treba sjesti za šank puno puta, umjesto u neko ćoše, te razgovarati sa barmenima i drugim ljudima za barom, brati ono što ti odgovara, bacati ono što ne valja i na taj način definisati svoju kafansku ličnost. Dalji nivoi hedonističkog pristupa kafanskoj materiji vas definišu kao pravog znalca, skoro barmena, poštovanog gosta i tu počinju kafanski orgazmi i uživanja u povezivanju sa ljudima sličnog karaktera i istog nivoa percepcije onoga čime se bavimo. Besmislena bleja i napućeno poziranje ovdje umiru kao kvasac na Suncu”, riječi su kojima Nebojša objašnjava stanje ljudske svijesti.

“Svaka kapljica dio je mene, bar neko vrijeme”

“Sve što popijem ostaje dio mene, bar neko vrijeme! Zanima me apsolutno sve u barskoj kulturi. Nekada sam bio lud za legendama i istorijatom svakog klasičnog koktela, tj. srž istorije koktel kulture uopšte. Kako vrijeme prolazi tako se sve više zanimam za istorijske faktore i tehnologiju proizvodnje viskija, konjaka, piva, vina, džina, itd…”, kaže Nebojša, te nastavlja:

„Malo po malo, počneš variti svoje pivo, fermentisati svoje vino i pržiti svoju kafu za barove u kojima radiš. To ti omogućava da definišeš sopstveni konačni proizvod kao ekstenziju ličnog karaktera i počneš da se baviš biznisom. Da ne govorim o šansama i mogućnostima koje ti se otvaraju u hotelijerstvu i ugostiteljstvu na jako zanimljivim lokacijama.”

 

Donesi koktel da me rokne!

Ispijanje koktela kod nas nije bauk. Pije se sve i svašta, loše i nezdrave stvari. Zbog manjka nezanimanja koji su sastojci koktela i kako je nastao, naručujemo piće na osnovu boje i udjela alkohola. “Percepcija koktel miksologije po da me rokne principu je kao da jedeš baklavu i piješ mlijeko. Svaki puta kada neko naruči Ekspreso jedan Italijan umre. Onda kada neko naruči “plavi i jak” barmena zaboli zub, stomak i glava, ali vi to ne vidite, zbog njegove profesionalnosti i eventualno činjenice da je uspio da vas ubijedi da popijete nešto kvalitetnije”, priča Nebojša o svakodnevnim situacijama.

Ukratko, populacija u BiH nema pojma o koktel kulturi, jer ih ne zanima. Nove generacije klinaca su previše anksiozni da bi sagledali video duži od 20 sekundi na fejsu , a kamoli čitali 10 pasusa o škotskom viskiju ili neki tekst o kubanskim koktelima. Čak i ljudi koji prodaju vrhunske rumove i druge kvalitetne destilate ili šampanjac, kvalitetne brendove likera i vina, ne znaju skoro ništa o tome, mimo brošure koju su dobili kao komercijalno pomagalo.

 

Putovanja i  edukacije dio su posla

Na pitanje koliko su važna putovanju u njegovom poslu, Nebojša priča, “S obzirom da nemaš šta puno naučiti na jednom mjestu, bez putovanja si ništa, a svako mjesto je priča za sebe.  Putovanja i življenje na različitim mjestima su esencijalna za razvoj karaktera mladog čovjeka koji se želi baviti komunikološki obojenim zanimanjem poput barmenskog.”

Pa su tako njegova prebivališta u Rusiji, BiH, Crnoj Gori i Srbiji. Ono što svima preporučuje, a šta je i sam iskusio jesu sezonski poslovi, kruzeri i  Bliski istok. “Na tim lokacijama ugostiteljstvo je na višem nivou. Karijerni, emotivni i filozofski razvoj čovjeka ide 100 godina brže.”

U sferi edukacija, kurseva, obuka i drugih programskih sadržaja, Nebojša se bavi od 2008. godine u BiH ali i dalje. “Ljudi nas čitaju, prate i često ima puno zainteresovanih koji bi došli na radionice koje organizujemo sa ciljem popularizacije kafanske kulture i barmenskog zanimanja. Neke od njih su besplatne, ali u poređenju sa interesom koji imamo u Srbiji ili Crnoj Gori u BiH je to još dosta tanko”, riječi su kojima zaokružuje priču za Karike.

Kako smo omladinski magazin, i naši čitaoci su svakako najjače karike, moramo pomenuti i Nebojšine završne riječi upućene upravo našim najmlađim čitaocima i onima koji uživaju u barskoj atmosferi, Volite se i dijelite sve što pijete. Pijte što manje alkohola i uživajte u svemu po hedonističkim principima. Saznajte šta pijete i šta jedete. Naučite kuhati i svakako budite nasmijani!

Najčitaniji tekstovi

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od kreiranja Države Izrael do  Jomkipurskog rata 1973. godine
Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Ljubav u vrijeme ratnog ludila
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Ko će pobijediti čovjeka?
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Nindža, zaostala, bezgrešna ili nepropisno pokrivena – lične priče žena s hidžabom u BiH
Zlatna Karika Haris Babić: Ljudi mogu biti uzrok ekstremnih vremenskih pojava
More Stories
Sa politikom na TI – Struktura vijeća/skupštine grada