Edhem Eddie Čustović: Naši ljudi i naše kompanije su naviknuti na eksternu pomoć i privilegije

„Postali smo država profesionalnih prosjaka, navikli smo na donacije i primanja iz inostranstva. To je kao naprimjer kada uzmete lava  koji je navikao da živi u zarobljeništvu i navikao na ljudsku pažnju, hranite ga redovno mesom, on navikne na to da mu je meso uvijek spremno u isto vrijeme bez imalo njegovog truda. Taj isti lav kada bi se pustio na slobodu, u njegov prirodni ambijent, ne bi se uspio prilagoditi okolnostima. Naši ljudi i naše kompanije u cjelini se ponašaju upravo kao taj lav u zarobljeništvu naviknut na eksternu pomoć i privilegije. Tržišna utakmica izgleda drugačije. Meni je cilj da sa svojim radom motivišem ljude da se bore, da postanu gladni za uspjehom i da nauče kako da se izbore na internacionalnom tržištu. Ima dosta primjera ljudih koji su upravo sa tim zalaganjem i trudom stvorili nešto u BiH“- izjavio je Edhem Eddie Čustović za omladinski magazin Karike.

Bosna i Hercegovina je izvorište mladih, talentovanih i uspješnih ljudi. Jedan od njih je i profesor na renomiranom Univerzitetu „La Trobe“, rođeni Tuzlak sa adresom u Australiji. O njemu pišu brojni domaći i svjetski mediji, s obzirom da svojim inovacijama pomjera granice istraživanja i nauke. Eddie je Bosnu i Hercegovinu napustio prije 20 godina, te preko Švicarske i Njemačke došao u Australiju. Odlučio je za Karike reći više o svojim inovacijama, načinu života koji vodi, perspektivi mladih u BiH, fondaciji koju je osnovao sa svojim bratom, čija je svrha stipendiranje bh. studenata, stoga nastavite čitati…

„Poznato je da se u Australiji svaki dan rodi pet mrtvorođenih beba i taj broj se ne smanjuje iz godine u godinu. Ono što je poznato, jeste da je najčešći simptom mrtvorođenosti smanjen broj pokreta, tj. udaraca fetusa. Najjednostavniji način da se odredi broj udaraca je redovno brojanje istih. Do sada su se ti udarci mogli pratiti samo kod ginekologa, na monitorima koji se nalaze u njihovim ordinacijama.  U nastojanju da smanjimo ovu tragičnu statistiku, sedmero studenata i ja, kao koordinator projekta, združenim snagama smo na La Trobe Univerzitetu u Melbourneu stvorili Countakick“ – riječi su mladog naučnika Eddija Čustovića. Edhem je razvio „Countakick“, nosivi uređaj dizajniran za trudnice u trećem trimestru trudnoće, kako bi se mogli pratiti udarci bebe. Dizajniran je u obliku pojasa koji koristi kombinaciju mikrofona i senzora da bi pratio kretanje. Uz pomoć uređaja se prikuplja mnogo audio informacija, a zatim pomoću naprednih tehnika se mogu klasificirati pokreti fetusa. Countakick bi se trebao pojaviti na tržištu 2017. godine.  Još jedan od projekata ovog mladog i uspješnog naučnika gdje je dao svoj doprinos je (Tasman International Geospace Enviromental Radar) TIGER- 3 radar.  Riječ je o digitalnom radaru visoke frekvencije, vrijednom 1,7 miliona američkih dolara koji je smještan u blizini grada Adelaidea u Južnoj Australiji. „Taj instrument se sastoji od tri linearna antenska niza, dužine 250 metara, čiji digitalni primopredajnik omogućava kompletan uvid u vidno polje koje se pruža čak 5.000 kilometara od kopna. TIGER radar je dio međunarodne mreže sličnih radara koji se zovu SuperDARN.  To je konzorcij od dvadesetak univerziteta iz 15 zemalja, koji upravljaju sa više od 35 radara, a koji pokušava razumjeti fiziku gornjih slojeva atmosfere i ionosfere planete Zemlje.“

Školovanje jednog studenta koji nije na budžetu je 1800 KM za godinu

U periodu od 16. do 18. marta 2017. godine u hotelu Hills Sarajevo održala se Međunarodna konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu CMBEBIH 2017. „Kao do-predsjedavajući ove konferencije mogu vam reći da sam oduševljen odzivom na konferenciji i najviše me raduje što je toliko mladih ljudi u BiH bilo prisutno ovom značajnom događaju. Međunarodna konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu – CMBEBIH 2017., je za mene lično, a vjerujem i za mnoge ostale najznačajniji događaj iz ove oblasti u jugoistočnoj Europi. Konferencija je okupila vodeće istraživače, naučnike, doktore, inžinjere, biznis profesionalce, studente, zajedno sa izvanrednim predavačima koji su pozvani, kako bi kreirali platformu za raspravu o najnovijim istraživanjima, inovativnim rješenjima i novim izazovima u ovoj oblasti, a sve sa ciljem poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite i života u cjelini“ – izjavio je Eddie, te naveo kako je konferenciji prisustvovalo više od 700 učesnika iz više od 40 različitih svjetskih zemalja. Edhem je osnivač i BH Futures Foundation-a kojom stipendira studente iz Bosne i Hercegovine. Fondacija je osnovana krajem 2015. godine , ali je prve stipendije podijelila krajem 2016. Cilj je omogućiti studentima iz oblasti inžinjeringa i informatike pristup kvalitetnom školovanju i tehnologijama. Eddie navodi kako je na ideju došao nakon otvorenog razgovora sa studentima, gdje je shvatio da se veliki broj bh. studenata bori sa finansijskim poteškoćama tokom studija ili prilikom samog upisa na fakultet.

„Kroz neko istraživanje saznali smo da je školovanje jednog studenta koji nije na budžetu, 1800 KM za jednu godinu. Ako pogledate prosječna primanja jedne porodice onda je jasno da otprilike 17-20 % moraju izdvojiti za školovanje. U to ne računamo da dosta porodica ima više djece“– navodi Eddie za omladinski magazin Karike. Ova fondacija nagrađuje studente na osnovu njihovog zalaganja, rezultata, volontiranja i naravno nedostatka finansija za školovanje. Dosada su podijelili pet stipendija, dvije u decembru 2016., te tri u martu 2017.  „Mislim da je najbitnije u svemu ovome navesti da studenti imaju mentorstvo, savjetnike iz njihove struke sa mnogo iskustva, koji im dođu kao vjetar u leđa. Mogu vam također reći da se odbor naše fondacije sastoji od mladih i vrlo uspješnih ljudi van Bosne i Hercegovine. U samom odboru imamo i dvije uspješne žene,  jer je vrlo bitno da promovišemo ravnopravnost žena, pogotovo u inžinjeringu i informatici“- zaključio je Eddie.

Mladi su pokretačka snaga promjena

Prvi kongres „Tehnologija i inovacija za svjetliju budućnost“ održan je prošle godine od 1. do 4. decembra u Sarajevu.  Cilj je da se mladim ljudima, studentima u Bosni i Hercegovini pruži uvid u razne mogućnosti  i prilike koje postoje u najvećoj svjetskoj profesionalnoj organizaciji, IEEE. Edhem navodi kako mladi ljudi trebaju da se izvuku iz trenutnog limitiranog, letargičnog stanja, da razmišljaju o novim idejama i da su upravo oni sami nezaobilazan faktor i  pokretačka snaga promjena koje se mogu i trebaju desiti.  „Profesionalni i socijalni networking je od krucijalnog značaja. Kroz razne radionice i predavanja oni stvaraju nova poznanstva, brišu etničke granice i povezuju se industrijom u BiH i širom svijeta jer tehnologija nema granice, a najveći dokaz tome je IEEE. Kongres je podigao nadu mladima da kroz naš proces mogu da stvaraju sebi radna mjesta. Samozapošljavanje je vrlo popularno u ekonomsko razvijenim državama, zelimo da stvorimo isti ekosistem u BiH“, utvrdio je mladi naučnik. Ovim Kongresom je pokrenut proces saradnje između univerziteta i fakulteta u Bosni i Hercegovini koji su vezani za inžinjering i informatiku. Uspostavljena je saradnja između IEEE, najveće profesionalne organizacije u svijetu sa lokalnom organizacijom „Projekat zapošljavanja mladih“- Youth Employment Project koji podržava Švicarska ambasada u BiH. Ovom saradnjom preciziran je cijeli proces edukacije, investiranja i inkubacije i pokretanja biznisa bazirani na inovacijama koje mladi smisle.

„Prva faza ovoga procesa je obuka mentora (profesora, docenta itd…) i studenata na temu „Od ideje do inovacije“. Sadržaj ove obuke je baziran na predmetu koji ja predajem na La Trobe Univerzitetu u Australiji. Surađivali smo sa Stanford University Design School da bi stvorili materijal koji je potreban inžinjerima i informatičarima da razmišljaju kao dizajneri i inovatori. Studenti rade na projektima/ inovacijama 3 mjeseca, gdje onda predstavljaju svoje inovacije na samom kongresu. Žiri od svjetskih stručnjaka i investitora ocjenjuje njihove inovacije na osnovu čega IEEE, YEP i ja lično ulažemo tehničku i finansijsku podršku. Inovacije koje su procijenjene da imaju veliki potencijal ulaze u daljnju obuku sa biznis stručnjacima u BiH.  Nakon 2016. godine, 6 od 13 inovacija koje su bili predstavljene na kongresu su ušle u daljnju fazu. Ono sto vam mogu otkriti jeste da je ekipa iz Banja Luke naš prvi uspjeh jer su pokrenuli start-up, Dev Studio. Prošle sedmice sam bio u Banja Luci gdje sam bio oduševljen sa onim sto je ova ekipa postigla u kratkom periodu nakon kongresa“- izjavio je Eddie. Cilj je da ovaj kongres bude održan svake godine u BiH. U 2017. godini, kongres će biti održan na Internacionalnom Burch Univerzitetu od 1. do 4. decembra. U pregovorima su sa Banja Lukom, Tuzlom i Mostarom da budu domaćini 2018. i 2019. godine.  

Koliko se morao žrtvovati zbog karijere?

„Živim u Australiji, ali sam zadnje dvije godine proveo više od skoro 8 mjeseci van nje. Moja adresa jeste globalna. U principu ovo znači da imam manje vremena da se družim sa starim prijateljima i familijom koju volim najviše na svijetu. Navesti ću neke primjere, ljetno doba, 40 stepeni, svi idu na plažu, a ja suprotno mojih željama moram da se posvetim nekom projektu. Jer kada radite sa drugim državama, njima nije bitno da li je kod vas lijepo vrijeme ili ne, čekaju nestrpljivo vaš doprinos. Sarađujem i radim sa organizacijama i ljudima na svim kontinentima i to zna da bude problematično jer kad se jedni bude, drugi rade punom parom. Stalno vas bombarduju porukama, emailovima, online sastancima itd. Nema formulara koji će vam objasniti kako postati uspješan, ali ono što mogu da priznam jeste da se trud i zalaganje uvijek isplate“- navodi ovaj mladi profesor. Što se tiče slobodnog vremena, Eddie kaže da kod njega to ne postoji. Postoji radno vrijeme u drugačijim varijantama. Ali zaključuje kako voli svoj posao i smatra ga životom, te uživa u tome.  

„Dosta vremena provodim pomažući drugima, pogotovo mladima u Bosni i Hercegovini da se uključe u moje projekte. Trenutno mi La Trobe Innovation & Entrepreneurship Foundry (LIEF), moja kompanija u sklopu Univerziteta, krade dosta vremena i zahtijeva dosta pažnje. Moj brat je građevinski inžinjer i vlasnici smo firme Vert Engineering u Melbourne-u, koja ima preko 20 zaposlenih inžinjera.  Također sam u procesu pokretanja jos jedne kompanije „Photon System Instruments – Australia“ koja već posluje preko 20 godina i ima sjediste u Češkoj republici, s tim da će imati istraživačku i razvojnu bazu u Melbourne-u. Kada nisam u nekom istraživačkom radu ili biznisu onda često znam posvetiti vremena da skoknem do ruralnih srednjih škola ili zajednica gdje održim predavanje na neku zanimljivu temu“, riječi su Edhema Čustovića.

Što se tiče budućnosti, Eddie ima par vrlo interesantnih projekata koji će nadmašiti rezultate prethodnih radova. Za Karike govori više o tome: „Izdvojiću jedan na kojem trenutno sarađujemo sa World Health Organisation (WHO). Razvijamo jednu tehnologiju koja će omogućiti stanovništvu u Africi da sami mogu rutinski detektovati da li su zaraženi jednom vrstom parazita koji dovode do nematode infekcije. Trenutno se koriste najsavremeniji laboratoriji da bi se izvršila analiza i zaključilo da li neko ima infekciju i o kojoj se vrsti radi. Međutim to je veliki problem iz logističkih razloga i finansijskih. Naprimjer, u cijeloj sjevernoj Africi se nalazi samo par ovih laboratorijuma i na osnovu toga, dan testiranja i dijagnoze zna da traje par sedmica. Kada se otkrije da je parazit u pitanju onda počinje proces vakcinisanja. Ali se ovo ne izvršava na jednoj osobi nego na cijeloj populaciji tog sela/naselja.“

Ovaj proces je strašno skup, te svake godine WHO potroši milijarde američkih dolara na vakcinisanje afričke populacije. „Da ne otkrivam previše detalja, ali naša inovacija će omogućiti da obični ljudi u Africi mogu sami da izvedu analizu koristeći svoj mobilni telefon i jednu vrstu jeftinog mikroskopa.“

Više se žalimo nego što radimo na rješenju

Što se tiče perspektive mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, profesor tvrdi kako mladi ljudi imaju dosta posla pred sobom. „Ovo nije problem same države, ovo je problem čitavog društva. Istina je da je BiH prošla kroz strašan rat, istina je da nakon 20 godina još nismo stali na noge, ali također je istina da se više žalimo nego što radimo na rješenju.  Prolazimo kroz tipični proces kroz koji su već prošle mnoge države. Mladi ljudi će nastaviti da napuštaju BiH u narednih par godina jer prilike koje se pružaju u drugim državama plaćaju bolje, a pružaju i stabilni sistem.“

Eddie je posvetio svoje vrijeme Bosni i Hercegovini, te bez obzira što mu je adresa u inostranstvu, on pokušava na sve moguće načine prenijeti znanje i iskustva iz razvijenih zemalja u BiH, te po njegovom mišljenju sve je više onih koji žele unaprijediti stanje u ovoj državi. Država mora olakšati posao našim stručnjacima iz dijaspore da se uključe u poslovne tokove u BiH. „U sljedećih 10 godina doći će do obaranja tržišnih granica i BiH mora biti spremna da se uključi u globalno tržišne tokove i procese ili će ostati u klasi nerazvijenih država. Ja vjerujem da toga ne mora doći  i zato sam posvetio toliko svog vremena Bosni i Hercegovini i perspektivi njenih građana“- zaključio je Eddie.

Ostavite komentar